Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT GRAĐANSKOG ZAKONIKA: Privatna svojina postaje ljudsko pravo. Uvodi se pravo građenja, kojim se predviđa da graditelj stiče pravo da koristi zemljište na kojem je izgradio objekat na period od sto godina. Za to pravo plaća naknadu, a nakon isteka roka, zemljište i izgrađeni objekat se vraćaju vlasniku


Oslobađanje zadužbinara plaćanja poreza, puna zaštita prava svojine, uspostavljanje instituta zabrane prilaska, reafirmacija principa jednakosti nepokretnosti, neke su od novina koje predviđa Nacrt Građanskog zakonika. O ovim ali i drugim pravnim rešenjima su 21. oktobra 2015. godine u Apelacionom sudu u Nišu na javnoj raspravi diskutovali ugledni profesori, sudije, tužioci i advokati.

Miodrag Orlić, profesor beogradskog Pravnog fakulteta i jedan od tvoraca Nacrta Građanskog zakonika, naveo je da je jedno od načela na kojima se temelji ovaj propis - načelo o dužnoj pažnji.

- Građanski zakonik polazi od pretpostavke da su građani dužni da se ponašaju onako kako bi se to osnovano moglo očekivati od razumnog i pažljivog čoveka. Ne može biti zaštite prava za one koji se ponašaju nerazumno - rekao je Orlić.

Prema njegovim rečima, ovim zakonom se ponovo uspostavlja zapuštena i zanemarena institucija zadužbine.

- Ovo je jedna od najplemenitijih ustanova koje je ovo društvo imalo i predviđeno je oslobađanje poreza za zadužbine - naveo je Orlić. On je naveo da Nacrt GZ predviđa novinu po kojoj bi pravo svojine bilo proglašeno za ljudsko pravo.

- Da bi imali vladavinu prava, pravo svojine mora u potpunosti da bude zaštićeno. Pravo svojine je ukinuto Zakonom o nacionalizaciji i za nedelju dana je sva svojina postala državna. A proces restitucije koji ide u suprotnom smeru već godinama nailazi na poteškoće. Značaj ove zakonske odredbe je u tome što ima za cilj da građani shvate da uživaju ista prava kao i država ili bilo koji drugi kolektivni entitet - rekao je Orlić.

Dragor Hiber, još jedan profesor beogradskog Pravnog fakulteta koji je radio na izradi Nacrta Građanskog zakonika, naveo je da će ovaj propis na sistematski način regulisati brojna pitanja, koja su do sada bila sadržana u nizu drugih odredaba.

- Ovaj zakon će ostaviti veliki broj pitanja posebnim zakonima. Ipak, on će onemogućiti zakonodavca da menja njegove prinudne propise tako što će doneti neki drugi zakon. Ukoliko bude želeo promene, zakonodavac će morati da menja Građanski zakonik. Na taj način nam se ne može desiti da različiti zakoni protivreče jedni drugima - rekao je Hiber.

On je naglasio da ovaj Nacrt GZ predviđa i preventivnu zaštitu prava ličnosti, rešenja koje je građanima poznatije pod nazivom zabrana prilaska. Govoreći o delu propisa koji se bavi stvarnim pravom, Hiber je istakao da će GZ ponovo uspostaviti načelo jedinstva nepokretnosti.

- Zemljište i sve na njemu mora pripadati istom vlasniku. Bez toga je nemoguće primenjivati pravila stvarnog prava. Time ćemo raskrstiti sa pravnim besmislicama kao što je situacija u kojoj neko podigne hipoteku na zgradu koja je izgrađena na nečijem tuđem zemljištu - rekao je Hiber.

Prema njegovim rečima, potpuna novina koju uvodi Nacrt GZ u naš pravni poredak je pravo građenja.

- Po tom rešenju graditelj stiče pravo da koristi zemljište na kojem je izgradio objekat na period od sto godina. Za to pravo plaća naknadu, a nakon isteka roka, zemljište i izgrađeni objekat se vraćaju vlasniku- istakao je Hiber.

Do kraja 2015. godine planirane su još tri javne rasprave na kojima će se razmatrati Nacrt Građanskog zakonika, koji bi trebalo da bude usvojen sledeće jeseni.

Izvor: Vebsajt Danas, V. J., 22.10.2015.
Naslov: Redakcija