Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU - Tekst propisa


PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU

Član 1.

U Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS", br. 101/2005), u članu 2. zapeta i reči: "osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno" brišu se.

Dodaje se stav 2, koji glasi:

"Ovaj zakon se ne primenjuje pri obavljanju specifične vojne službe u Vojsci Srbije i obavljanju policijskih i poslova zaštite i spasavanja iz delokruga nadležnog državnog organa, u kojima su pitanja bezbednosti i zdravlja na radu pri obavljanju te službe i tih poslova uređena posebnim zakonom i propisima donetim na osnovu tog zakona."

Član 2.

U članu 4. tačka 2) tačka i zapeta se zamenjuje sa dve tačke.

Dodaju se podtač. (1) i (2), koje glase:

"(1)                  kao poslodavac u smislu ovog zakona smatra se i fizičko lice koje po bilo kom pravnom osnovu obezbeđuje posao zaposlenom, izuzimajući lice, koje posao obezbeđuje u domaćinstvu i nosioca porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji obavljaju posao sa članovima porodičnog poljoprivrednog domaćinstva u skladu sa propisima o poljoprivredi,

(2)        kao poslodavac smatra se i fizičko lice koje sa članovima svog porodičnog domaćinstva obavlja privrednu ili drugu delatnost;".

U tački 16) reči: "ili delimično" brišu se.

U tački 22) tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.

Dodaju se tač. 23) i 24), koje glase:

"23)      Prevencija jeste proces obezbeđivanja mera na radnom mestu i u radnoj okolini kod poslodavca u cilju sprečavanja ili smanjenja rizika na radu;

24)       Jezik koji zaposleni razume jeste maternji jezik, jezik koji je u službenoj upotrebi na teritoriji na kojoj poslodavac ima sedište, odnosno zaposleni obavlja poslove i koji zaposleni govori, čita i piše, kao i jezik koji je utvrđen kao uslov za obavljanje poslova radnog mesta."

Član 3.

U članu 6. reč: "invalida" zamenjuje se rečima: "osoba sa invaliditetom", a posle reči: "uređuju se ovim" dodaju se reči: "i drugim".

Dodaje se stav 2, koji glasi:

"Preventivne mere u vezi sa bezbednošću i zdravljem na radu mladih, zaposlene žene za vreme trudnoće i zaposlene koja doji dete sporazumno propisuju ministar nadležan za rad i ministar nadležan za zdravlje."

Član 4.

U članu 12. tačka 5) menja se i glasi:

"5)        zamena opasnog bezopasnim ili manje opasnim;".

U tački 7) tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.

 Dodaju se tač. 8) i 9), koje glase:

"8)        prilagođavanja tehničkom napretku;

9)         razvijanja koherentne celokupne politike prevencije."

Član 5.

U članu 15. stav 1. tačka 2) posle reči: "poslova" dodaju se reči: "na radnom mestu".

U tački 10) tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.

Dodaje se tačka 11), koja glasi:

"11)      obezbedi mere zaštite od požara, spasavanje i evakuaciju u skladu sa posebnim zakonom."

U stavu 3. posle reči: "ili ispitivanju" dodaje se reč: "uslova".

Posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi:

"Način pružanja prve pomoći, vrste sredstava i opreme koji moraju biti obezbeđeni na radnom mestu, način i rokove osposobljavanja zaposlenih za pružanje prve pomoći sporazumno propisuju ministar nadležan za rad i ministar nadležan za zdravlje."

Član 6.

U članu 16. stav 1. reči: "za obavljanje određenih poslova na radnom mestu u radnoj okolini ili za upotrebu pojedine opreme za rad" zamenjuju se rečima: "na radnom mestu sa povećanim rizikom".

Član 7.

U članu 18. stav 2. menja se i glasi:

"Poslodavac koji izvodi radove na izgradnji objekta u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, dužan je da izradi propisan elaborat o uređenju gradilišta koji uz izveštaj o početku rada dostavlja nadležnoj inspekciji rada."

Posle stava 4. dodaje se novi stav 5, koji glasi:

"Poslodavac je dužan da odmah, od nastanka, usmeno i u pismenoj formi prijavi nadležnoj inspekciji rada izvođenje radova radi otklanjanja velikih kvarova ili havarija na objektu, koji mogu da ugroze funkcionisanje tehničko-tehnoloških sistema ili obavljanje delatnosti."

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6.

U dosadašnjim st. 6, 7. i 8. koji postaju st. 7, 8. i 9. broj: "5." zamenjuje se brojem "6.".

Član 8.

Član 24. menja se i glasi:

,,Član 24.

Poslodavac može da zaposlenima da na korišćenje opremu za rad i sredstvo i opremu za ličnu zaštitu na radu, samo ako su usaglašeni sa propisanim tehničkim zahtevima, ako je njihova usaglašenost ocenjena prema propisanom postupku, ako su označeni u skladu sa propisima i ako ih prate propisane isprave o usaglašenosti i druga propisana dokumentacija.

Poslodavac koji je zaposlenima dao na korišćenje opremu za rad i sredstvo i opremu za ličnu zaštitu na radu pre stupanja na snagu propisa kojim je utvrđena obaveza iz stava 1. ovog člana, dužan je da obezbedi uputstvo za njihovu upotrebu i održavanje.

Poslodavac je dužan da obezbedi zaposlenima uputstva za bezbedan rad po propisima o bezbednosti i zdravlju na radu za korišćenje opreme za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu.

Poslodavac je dužan da obezbedi prevod dokumentacije iz stava 3. ovog člana na jezik koji zaposleni razume.

Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primenjuju se na sve promene radnog i tehnološkog procesa."

Član 9.

Posle člana 24. dodaje se član 24a, koji glasi:

"Član 24a

Poslodavac može da zaposlenima da na korišćenje opasne hemijske materije i druge hemijske materije za koje je propisana obaveza izrade i dostavljanja bezbednosnog lista samo ako mu je uz hemijsku materiju učinio dostupnim bezbednosni list, u skladu sa propisima kojima se uređuju hemikalije, kao i ako je obezbedio sve mere koje proizlaze iz sadržaja bezbednosnog lista.

Poslodavac treba da drži bezbednosni list na srpskom jeziku.

Poslodavac je dužan da obezbedi prevod bezbednosnog lista na jezik koji zaposleni razume, kao i da omogući zaposlenom pristup podacima sadržanim u bezbednosnom listu."

Član 10.

U članu 27. stav 1. posle reči: "kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno" dodaju se reči: "drugog radnog angažovanja,", a posle reči: "za rad" dodaju se reči: "ili promene opreme za rad".

U stavu 4. posle reči: "mesta" dodaju se reči: "i sprovodi se po programu, čiji sadržaj poslodavac mora, kada je to potrebno, da obnavlja i menja".

Član 11.

U članu 28. stav 1. posle reči: "praktično" dodaju se zapeta i reči: "u skladu sa programom osposobljavanja za bezbedan i zdrav rad koji donosi poslodavac".

U stavu 3. reči: "na način i po postupku utvrđenim aktom o proceni rizika" zamenjuju se rečima: "najkasnije u roku od jedne godine od dana prethodne provere, a na ostalim radnim mestima najkasnije u roku od četiri godine od dana prethodne provere".

Posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi:

"Osposobljavanje za bezbedan i zdrav rad obavlja se na jeziku koji zaposleni razume i prilagođava se mogućnostima i sposobnostima osoba sa invaliditetom."

Član 12.

U članu 30. stav 3. posle reči: "trudnoće" dodaju se reči: "i zaposlena koja doji dete", posle reči: "života" dodaje se zapeta, a reči: "i zaposleni sa smanjenom radnom sposobnošću" zamenjuju se rečima: "osobe sa invaliditetom i profesionalno oboleli".

Član 13.

U članu 31. stav 1. posle reči: "dužan" dodaju se reči: "što je moguće pre".

U stavu 3. posle reči: "su dobila" dodaju se reči: "uputstva da prestanu da rade i/ili odmah napuste radno mesto i odu na bezbedno mesto,".

Član 14.

U članu 34. stav 1. posle reči: "i da" dodaju se reči: "prestane da radi,".

U stavu 2. posle reči: "zaposleni" dodaju se reči: "koji prestane da radi, napusti radno mesto, radni proces, odnosno radnu okolinu".

Član 15.

U članu 35. posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

"Zaposlenom je zabranjeno da samovoljno isključuje, menja ili uklanja bezbednosne uređaje na sredstvima za rad."

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Član 16.

U članu 37. stav 3. menja se i glasi:

"Poslove bezbednosti i zdravlja na radu poslodavac može da obavlja sam u delatnostima trgovine na malo, usluga smeštaja i ishrane, informisanja i komunikacija, finansijskim i osiguranja, poslovanja nekretninama, stručnim, naučnim, inovacionim, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima, obaveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, umetnosti, zabave i rekreacije, kao i ostalim uslužnim delatnostima, ako ima do 20 zaposlenih i nije dužan da ima položen stručni ispit iz stava 2. ovog člana."

Član 17.

Posle člana 37. dodaje se član 37a, koji glasi:

"Član 37a

Poslodavac u delatnostima građevinarstva, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, rudarstva, prerađivačke industrije, snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije (osim trgovine električnom energijom i gasovitim gorivima preko gasovodne mreže), snabdevanja vodom, upravljanja otpadnim vodama, kontrolisanja procesa uklanjanja otpada i sličnim aktivnostima, kao i u delatnostima zdravstvene i socijalne zaštite, dužan je da za poslove bezbednosti i zdravlja na radu odredi lice koje ima najmanje stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine iz naučne, odnosno stručne oblasti u okviru obrazovno - naučnog polja tehničko-tehnoloških nauka, prirodno-matematičkih nauka ili medicinskih nauka."

Član 18.

U članu 38. posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi:

"Program usavršavanja znanja i druga pitanja u vezi sa usavršavanjem znanja zaposlenog iz stava 3. ovog člana, propisuje ministar nadležan za rad."

Član 19.

U članu 40. stav 1. tačka 1) menja se i glasi:

"1)        sprovodi postupak procene rizika;".

U tački 7) reči: "zaposlenih na radu" zamenjuju se rečima: "kod poslodavca".

Posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi:

"Lice za bezbednost i zdravlje na radu je dužno da kontinuirano usavršava znanja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu u smislu člana 38. stav 4. ovog zakona."

Član 20.

U članu 44. stav 3. reči: "koji ima 50 i više zaposlenih" brišu se.

U stavu 4. posle reči: "ugovorom" dodaju se reči: "ili sporazumom zaključenim između poslodavca i predstavnika zaposlenih".

Posle stava 4. dodaje stav 5, koji glasi:

"Poslodavac je dužan da najmanje jednom predstavniku zaposlenih za bezbednost i zdravlje na radu omogući odsustvo sa rada u obavljanju poslova radnog mesta na koje je raspoređen u trajanju od najmanje pet časova rada mesečno s pravom na naknadu zarade koja se obračunava i isplaćuje u istom iznosu kao da je radio na poslovima radnog mesta, kao i da obezbedi tehničko-prostorne uslove u skladu sa prostornim i finansijskim mogućnostima, radi obavljanja aktivnosti predstavnika zaposlenih."

Član 21.

U članu 45. stav 1. tačka 2) reči: "sprovođenje bezbednosti i zdravlja na radu" zamenjuju se rečima: "bezbednost i zdralje na radu, da predlažu i budu konsultovani".

Član 22.

U članu 47. tačka 1) posle reči: "predlozima" dodaju se reči: "mera zaštite i preventivnih mera".

Član 23.

U članu 49. stav 1. tačka 6) posle reči: "ispitivanjima" dodaje se reč: "uslova".

U tački 7) reči: "i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu" brišu se.

U tački 8) tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.

Dodaju se tač. 9) i 10), koje glase:

"9)        izdatim sredstvima i opremi za ličnu zaštitu na radu;

10)       izvršenim lekarskim pregledima zaposlenih u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu."

Član 24.

Posle člana 49. dodaje se član 49a, koji glasi:

"Član 49a

Poslodavac u evidencijama iz člana 49. stav 1. tač. 2), 3), 4), 9) i 10) ovog zakona unosi ime i prezime zaposlenog i naziv radnog mesta.

Akti u postupku obezbeđivanja prethodnog i periodičnog lekarskog pregleda zaposlenog na radnom mestu sa povećanim rizikom iz člana 43. ovog zakona sadrže podatke o ličnosti: ime i prezime lica, jedinstveni matični broj građana, odnosno datum rođenja, mesto rođenja i opština, zanimanje, stepen stručne spreme, naziv radnog mesta i podatke o zdravstvenom stanju.

Izveštaj o povredi na radu i profesionalnom oboljenju iz člana 51. ovog zakona sadrže podatke o ličnosti: ime i prezime lica, pol, jedinstveni matični broj građana, odnosno datum rođenja, prebivalište, odnosno boravište, stepen stručne spreme, podatke o radnom mestu i povredi na radu, odnosno o vrsti profesionalnog oboljenja i o zdravstvenom stanju.

Podaci o ličnosti iz stava 3. ovog člana dostavljaju se na korišćenje organizacijama nadležnim za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje i Upravi za bezbednost i zdravlje na radu.

Akta koja se ustanovljavaju podzakonskim propisima kojima se uređuju preventivne mere iz člana 7. ovog zakona ne mogu da sadrže više podataka o ličnosti od sledećih podataka, i to: ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, datum rođenja, mesto rođenja i opština, zanimanje, stepen stručne spreme, naziv radnog mesta i podatke o zdravstvenom stanju."

Član 25.

U članu 50. stav 2. zapeta i reči: "odnosno oboljenje u vezi sa radom zaposlenog" brišu se.

Član 26.

U članu 51. stav 1. menja se i glasi:

"Izveštaj o povredi na radu i profesionalnom oboljenju koji se dogode na radnom mestu, poslodavac je dužan da dostavi zaposlenom koji je pretrpeo povredu, odnosno kod koga je utvrđeno profesionalno oboljenje i organizacijama nadležnim za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje."

Član 27.

U članu 52. stav 2. zapeta i reči: "oboljenjima u vezi sa radom" brišu se.

Član 28.

U članu 56. stav 1. reči: "zaposlenog sa visokom školskom spremom odgovarajuće struke" zamenjuju se rečima: "u radnom odnosu najmanje dva zaposlena koji imaju stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu iz naučne, odnosno stručne oblasti u okviru obrazovno - naučnog polja tehničko-tehnoloških nauka, prirodno-matematičkih nauka ili medicinskih nauka", a posle reči: "na tim poslovima" dodaju se reči: "i ako osnivaču ili sa njim povezanom licu, odnosno preduzetniku ili sa njim povezanom licu u smislu propisa o privrednim društvima licenca izdata u skladu sa ovim zakonom nije oduzeta u prethodne tri godine."

U stavu 2. posle reči: "ima" dodaju se reči: "u radnom odnosu", a posle reči: "odgovorno lice" dodaju se reči: "i ako osnivaču ili sa njim povezanom licu u smislu propisa o privrednim društvima licenca izdata u skladu sa ovim zakonom nije oduzeta u prethodne tri godine."

U stavu 3. reči: "visokom školskom spremom odgovarajuće struke" zamenjuju se rečima: "stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu iz naučne, odnosno stručne oblasti u okviru obrazovno - naučnog polja tehničko-tehnoloških nauka, prirodno-matematičkih nauka ili medicinskih nauka", a posle reči: "poslovima" dodaju se reči: "ili najmanje pet godina radnog iskustva u struci i ako tom licu licenca izdata u skladu sa ovim zakonom nije oduzeta u prethodne tri godine."

Posle stava 4. dodaju se novi st. 5. do 7, koji glase:

"Ako pravno lice ili preduzetnik prestane da ispunjava uslove iz st. 1. i 2. ovog člana, ovlašćeno službeno lice nadležno za vršenje nadzora nad radom pravnog lica i preduzetnika sa licencom nalaže tom pravnom licu, odnosno preduzetniku postupanje kojim se obezbeđuje ispunjenost uslova za dobijanje licence i određuje mu rok za to postupanje, koji ne može biti duži od 90 dana od dana obaveštavanja o naloženoj meri i tom pravnom licu, odnosno preduzetniku privremeno zabranjuje obavljanje poslova za čije vršenje je licenca uslov, a najduže do isteka roka utvrđenog ovim stavom.

Ako pravno lice, odnosno preduzetnik sa licencom obavesti organ nadležan za vršenje nadzora nad njegovim radom da je prestao da ispunjava uslove iz st. 1. i 2. ovog člana, to obaveštenje upodobljava se nalogu, odnosno rešenju iz stava 5. ovog člana.

Licence iz st. 1. i 2. ovog člana ministar nadležan za rad izdaje sa rokom važenja od pet godina. Licenca se može obnoviti na način i pod uslovima pod kojima se izdaje, s tim da se zahtev za obnavljanje licence mora podneti najkasnije 30 dana pre isteka roka važenja licence."

Dosadašnji stav 5. postaje stav 8.

Član 29.

U članu 57. tačka 3) tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.

Dodaje se tačka 4), koja glasi:

"4)        imaocu licence, ako u periodu važenja licence prestane da ispunjava uslove iz člana 56. ovog zakona."

Član 30.

U članu 60. tačka 9) reč: "zakonitošću" briše se, a reč: "rada" zamenjuje se rečju: "radom".

U tački 14) posle reči: "na radu" dodaju se zapeta i reči: "stara se o dodeli nacionalnih priznanja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, o čemu vodi evidenciju u koju unosi ime i prezime fizičkog lica".

Dodaje se stav 2, koji glasi:

"U postupku organizovanja polaganja stručnih ispita iz člana 54. ovog zakona i pripreme predloga rešenja za izdavanje i oduzimanje licenci iz čl. 55. i 57. ovog zakona, vrši se obrada podataka o ličnosti: ime, ime jednog roditelja i prezime lica, datum i mesto rođenja, jedinstveni matični broj građana, mesto i adresa prebivališta, odnosno boravišta, vrsta i stepen stručne spreme, radno mesto - poslovi koje lice obavlja, kontakt telefon, telefaks i adresa elektronske pošte."

Član 31.

Posle člana 60. dodaju se Glava IXa i član 60a, koji glase:

"IXa NACIONALNA PRIZNANJA

Član 60a

Radi unapređenja bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji, pravnim i fizičkim licima, Odboru za bezbednost i zdravlje na radu, organizacijama i udruženjima, za izuzetna postignuća u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, mogu se dodeliti nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu (u daljem tekstu: priznanja).

Vrste priznanja jesu:

1)         Povelja "28. april";

2)         Plaketa "28. april";

3)         Pohvalnica "28. april".

Povelja "28. april" dodeljuje se pravnom licu ili preduzetniku, u dve kategorije (do 250 zaposlenih i preko 250 zaposlenih) - za poseban doprinos i afirmaciju bezbednosti i zdravlja na radu, kroz njihovo zakonito, blagovremeno i preventivno postupanje u primeni utvrđenih mera.

Plaketa "28. april" dodeljuje se fizičkim licima, organizacijama i udruženjima za postignute rezultate i zasluge u promociji bezbednosti i zdravlja na radu.

Pohvalnica "28. april" dodeljuje se licu za bezbednost i zdravlje na radu, predstavniku zaposlenih, Odboru za bezbednost i zdravlje na radu, organizacijama i udruženjima koji svojim radom doprinose podizanju svesti kod zaposlenih o značaju bezbednosti i zdravlja na radu.

Priznanja se dodeljuju na Dan bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji 28. aprila.

Inicijativu za dodelu priznanja Upravi za bezbednost i zdravlje na radu mogu podneti pravna i fizička lica, preduzetnici, organizacije zaposlenih i poslodavaca i druga udruženja.

Ispunjenost uslova za dodelu priznanja ispituje Uprava za bezbednost i zdravlje na radu uz učešće predstavnika socijalnih partnera, odnosno reprezentativnih organizacija zaposlenih i poslodavaca, inspektora rada i drugih stručnjaka iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

Predlog za dodelu priznanja Uprava za bezbednost i zdravlje na radu dostavlja ministru nadležnom za rad.

Sadržinu i izgled nacionalnih priznanja propisuje ministar nadležan za rad."

Član 32.

U članu 61. reč: "propisanim" zamenjuje se rečima: "utvrđenim aktom o proceni rizika,".

Član 33.

U članu 62. stav 1. reči: "visoku stručnu spremu" zamenjuju se rečima: "stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu iz naučne, odnosno stručne oblasti u okviru obrazovno - naučnog polja društveno-humanističkih nauka, tehničko-tehnoloških nauka, prirodno-matematičkih nauka ili medicinskih nauka".

Stav 2. briše se.

Član 34.

U članu 69. stav 1. tačka 6) posle reči: "poslove" dodaju se reči: "na radnom mestu".

U tački 15) reči: "za obavljanje određenih poslova na radnom mestu u radnoj okolini ili za upotrebu pojedine opreme za rad" zamenjuju se rečima: "na radnom mestu sa povećanim rizikom".

U tački 19) reči: "ako za radove na izgradnji ili rekonstrukciji građevinskog objekta, odnosno promeni tehnološkog procesa, koje izvodi duže od sedam dana" zamenjuju se rečima: "ako za radove na izgradnji objekta u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima".

Posle tačke 19) dodaje se tačka 19a), koja glasi:

"19a)    ako odmah, od nastanka, usmeno i u pismenoj formi ne prijavi nadležnoj inspekciji rada izvođenje radova radi otklanjanja velikih kvarova ili havarija na objektu, koji mogu da ugroze funkcionisanje tehničko-tehnoloških sistema ili obavljanje delatnosti (član 18. stav 5);".

Tačka 24) menja se i glasi:

"24)      ako zaposlenima da na korišćenje opremu za rad i sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu koji nisu usaglašeni sa propisanim tehničkim zahtevima ili nije obezbedio uputstvo za njihovu upotrebu i održavanje, kao i ako nije obezbedio uputstva za bezbedan rad po propisima o bezbednosti i zdravlju na radu za korišćenje opreme za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu (član 24);".

Posle tačke 24) dodaje se tačka 24a), koja glasi:

"24a)    ako zaposlenima da na korišćenje opasne hemijske materije i druge hemijske materije za koje je propisana obaveza izrade i dostavljanja bezbednosnog lista, a nije učinio dostupnim bezbednosni list, ili ako nisu obezbeđene sve mere koje proizlaze iz sadržaja bezbednosnog lista (član 24a);".

Posle tačke 27) dodaje se tačka 27a), koja glasi:

"27a)    ako u delatnostima građevinarstva, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, rudarstva, prerađivačke industrije, snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije (osim trgovine električnom energijom i gasovitim gorivima preko gasovodne mreže), snabdevanja vodom, upravljanja otpadnim vodama, kontrolisanja procesa uklanjanja otpada i sličnim aktivnostima, kao i u delatnostima zdravstvene i socijalne zaštite ne odredi lice za bezbednost i zdravlje na radu koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom (član 37a);".

U tački 31) zapeta i reči: "odnosno oboljenje zaposlenog u vezi sa radom" brišu se.

Posle tačke 31) dodaje se tačka 31a), koja glasi:

"31a)    ako ne dostavi zaposlenom koji je pretrpeo povredu, odnosno kod koga je utvrđeno profesionalno oboljenje i organizacijama nadležnim za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje izveštaj o povredi na radu i profesionalnom oboljenju koji se dogode na radnom mestu (član 51. stav 1);".

Član 35.

U članu 70. stav 1. tačka 3) reči: "i zaposlenom sa smanjenom radnom sposobnošću" zamenjuju se rečima: "osobama sa invaliditetom i profesionalno obolelim".

U tački 4) posle reči: "ako" dodaju se reči: "što je moguće pre".

U tački 6) posle reči: "dobila" dodaju se reči: "uputstva da prestanu da rade i/ili odmah napuste radno mesto i odu na bezbedno mesto,".

U tački 11) reči: "sprovođenje bezbednosti i zdravlja na radu" zamenjuju se rečima: "bezbednost i zdravlje na radu, da predlažu i budu konsultovani".

U tački 12) posle reči: "predlozima" dodaju se reči: "mera zaštite i preventivnih mera".

Član 36.

U članu 75. tačka 1) posle reči: "rukuje" dodaju se zapeta i reči: "ako samovoljno isključuje, menja ili uklanja bezbednosne uređaje na sredstvima za rad".

Član 37.

U članu 78. tačka 3) briše se.

Član 38.

U članu 79. tač. 1), 3), 10) i 14) brišu se.

Član 39.

U članu 4. tač. 18), 20) i 21), članu 15. stav 1. tačka 7), st. 2. i 3, članu 40. stav 1. tačka 5), članu 49. stav 1. tačka 7), članu 55. tačka 2), članu 56. stav 2, članu 57. tačka 2), članu 69. stav 1. tačka 11) i članu 73. stav 1. tač. 1) i 3) reči: "ispitivanja opreme" u određenom padežu zamenjuju se rečima: "provera opreme" u odgovarajućem padežu.

Član 40.

Podzakonski akti iz čl. 3, 5. i 31. (novi član 60a) ovog zakona biće doneti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a podzakonski akti iz člana 18. ovog zakona biće doneti u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Stručni ispit, položen pre stupanja na snagu ovog zakona, ostaje da važi.

Lice koje se 1. decembra 2017. godine zatekne da obavlja poslove bezbednosti i zdravlja na radu, a ne ispunjava uslove utvrđene u članu 17. ovog zakona, može da nastavi da obavlja te poslove do ispunjenja uslova utvrđenih ovim zakonom, a najduže pet godina, osim lica koje ih je obavljalo do dana početka primene člana 17. i kojem je do ispunjenja uslova za prestanak radnog odnosa sa pravom na starosnu penziju preostalo najviše pet godina.

Pravna lica i preduzetnici kojima su izdate licence iz člana 55. tač. 1) i 2) Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, uskladiće svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Pravna lica i preduzetnici kojima je licenca izdata pre pet i više godina dužni su da zahtev za obnavljanje licence u skladu sa ovim zakonom podnesu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a pravna lica i preduzetnici kod kojih od izdavanja licence nije proteklo pet godina dužni su da zahtev za obnavljanje licence u skladu sa ovim zakonom podnesu najkasnije 30 dana pre nego što se napuni pet godina od dana izdavanja licence.

Član 41.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", osim člana 17. koji se primenjuje od 1. decembra 2017. godine.

 IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Razlozi za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu sadržani su u činjenici da je važeći Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu donet novembra 2005. godine ("Sl. glasnik RS", br. 101/2005) i da su u periodu dosadašnje primene zakona uočeni određeni nedostaci koji se pre svega odnose na probleme u primeni Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu kada su u pitanju specifične aktivnosti vojske i policije, značenje pojedinih izraza, način pripreme i sprovođenja osposobljavanja zaposlenih za bezbedan i zdrav rad i periodične provere osposobljenosti, kontinuirano usavršavanje znanja lica za bezbednost i zdravlje na radu, ne postojanje roka važenja izdatih licenci i drugi, što je dovelo do problema u funkcionisanju u pojedinim segmentima bezbednosti i zdravlja na radu, kao i ostvarivanju prava i obaveza poslodavaca i zaposlenih.

Pri izradi Zakona korišćena su osnovna rešenja iz Direktive 89/391/EEZ o uvođenju mera za podsticanje poboljšanja bezbednosti i zdravlja zaposlenih na radu, kao i drugih posebnih direktiva koje su donete na osnovu ove direktive. Iako je Zakon sledio i preneo pojedina rešenja direktive, u toku prethodnih devet godina od donošenja Zakona, javila se potreba da se preispitaju usvojena rešenja koja utiču na stvaranje bezbednih i zdravih radnih uslova u Republici Srbiji, imajući pritom u vidu da Republika Srbija još uvek nije zemlja članica EU, pa je potrebno adekvatno modifikovati neka rešenja iz direktive, koja ne mogu imati istovetnu primenu u našem sistemu. Iz navedenih razloga predlažu se intervencije u Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu u delu koji se odnosi na normativne nedostatke, podizanje nivoa kompetencije lica za bezbednost i zdralje na radu, donošenje programa za osposobljavanje za bezbedan i zdrav rad, unapređenje znanja lica za bezbednost i zdravlje na radu, dalje usklađivanje sa zahtevima iz Direktive, potrebe da se dalje unapređuje sistem bezbednosti i zdralja na radu, kao i uređivanje ostalih pitanja koja su se pokazala kao sporna u praksi.

Ovim zakonom o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, na prvom mestu, se vrši preciziranje i usklađivanje terminologije osnovnog teksta zakona i usaglašavanje sa odredbama Direktive.

Što se tiče najznačajnijih izmena u vezi značenja pojedinih izraza sada se preciznije definiše izraz poslodavac, uvodi se novi izraz prevencija, kao i jezik koji zaposleni razume.

Izmenama i dopunama Zakona propisana je obaveza poslodavca da odmah, od nastanka, usmeno i u pismenoj formi prijavi nadležnoj inspekciji rada izvođenje radova radi otklanjanja velikih kvarova ili havarija na objektu, koji mogu da ugroze funkcionisanje tehničko-tehnoloških sistema ili obavljanje delatnosti.

Pored toga, izmenama i dopunama Zakona vrši se usklađivanje sa odredbama Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009). Preciznije su definisani uslovi pod kojima poslodavac daje na upotrebu opremu za rad i sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu. Takođe, definisani su uslovi pod kojima poslodavac daje na korišćenje opasne hemijske materije i druge hemijske materije za koje je propisana obaveza izrade i dostavljanja bezbednosnog lista u skladu sa propisima kojima se uređuju hemikalije.

Bitna novina kod organizovanja poslova bezbednosti i zdravlja na radu je mogućnost da poslove bezbednosti i zdravlju na radu poslodavac može obavljati sam u određenim manje rizičnim delatnostima, ako ima do 20 zaposlenih i nije dužan da ima položen stručni ispit o praktičnoj osposobljenosti za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu. S druge strane u određenim visokorizičnim delatnostima podiže se nivo kompetencije lica koja se bave poslovima bezbednosti i zdravlju na radu kod poslodavca uvođenjem obaveze poslodavca da za ove poslove odredi lice koje ima najmanje stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine u odgovarajućoj naučnoj, odnosno stručnoj oblasti.

U delu koji propisuje uslove za izdavanje licence za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, povećan je broj zaposlenih u pravnom licu ili kod preduzetnika koji podnose zahtev za dobijanje ove licence i sada je najmanje dva zaposlena, za licence u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu koje se izdaju pravnim licima i preduzetnicima, utvrđen je rok važenja izdate licence od pet godina. Takođe, dodaje se nov uslov za izdavanje licence za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu i poslova pregleda i provere opreme za rad i ispitivanja uslova radne okoline, ako izdata odgovarajuća licenca osnivaču ili sa njim povezanom licu, odnosno preduzetniku ili sa njim povezanom licu u smislu propisa o privrednim društvima, nije bila oduzeta u prethodne tri godine. Pored navedenog, u slučaju kada pravno lice ili preduzetnik sa licencom u toku obavljanja poslova prestane da ispunjava jedan od uslova za dobijanje licence, može mu se u toku nadzora izreći mera zabrane obavljanja poslova dok ne ispuni uslov, a najeduže 90 dana, što je usklađeno sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru.

U cilju promovisanja i unapređenja bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji utvrđuju se nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, koja se mogu dodeliti pravnim, fizičkim licima i Odboru za bezbednost i zdravlje na radu.

Usvajanjem i sprovođenjem ovog zakona obezbediće se uslovi za bolje razumevanje osnovnog cilja i svrhe primene principa prevencije radi sprečavanja povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. Pored navedenog predložena rešenja uticaće na sistematsko unapređenje prevencije, praćenjem i prilagođavanjem tehničkom napretku.

Primenom ovog zakona stvaraju se obaveze za privredne subjekte.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

Članom 1. Predloga zakona predviđa se dopuna člana 2. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se propisuje da se zakon ne primenjuje pri obavljanju specifične vojne službe u Vojsci Srbije i obavljanju policijskih i poslova zaštite i spasavanja iz delokruga nadležnog državnog organa, u kojima su pitanja bezbednosti i zdravlja na radu pri obavljanju te službe i tih poslova uređena posebnim zakonom i propisima donetim na osnovu tog zakona. Na taj način vrši se usklađivanje sa članom 2. Direktive 89/391/EEZ.

Članom 2. Predloga zakona predviđa se dopuna člana 4. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu i precizira se značenje izraza poslodavac, pa se kao poslodavac u smislu ovog zakona smatra i fizičko lice, koje po bilo kom pravnom osnovu obezbeđuje posao zaposlenom, izuzimajući lice, koje posao obezbeđuje u domaćinstvu i nosioca porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji obavljaju posao sa članovima porodičnog poljoprivrednog domaćinstva u skladu sa propisima o poljoprivredi, kao i fizičko lice koje sa članovima svog porodičnog domaćinstva obavlja privrednu ili drugu delatnost. Ovakvim značenjem izraza poslodavac u poljoprivredi i preduzetnik koji obavlja privrednu delatnost i radno angažuje zaposlene, izvršeno je preciziranje ko se u svakom pojedinačnom slučaju smatra poslodavcem koji je odgovoran za primenu mera za bezbednost i zdravlje na radu kao štu su: osposobljavanje za bezbedan i zdrav rad, izrada akta o proceni rizika, pregled i provera opreme za rad, ispitivanje uslova radne okoline, odnosno buke, vibracija, hemijskih štetnosti i dr. Takođe, novom tačkom 23) definisan je pojam Prevencije, kao proces obezbeđivanja mera na radnom mestu i u radnoj okolini kod poslodavca u cilju sprečavanja ili smanjenja rizika na radu, a tačkom 24) definisan je jezik koji zaposleni razume kao maternji jezik, jezik koji je u službenoj upotrebi na teritoriji na kojoj poslodavac ima sedište, odnosno zaposleni obavlja poslove i koji zaposleni govori, čita i piše, kao i jezik koji je utvrđen kao uslov za obavljanje poslova radnog mesta.

Članom 3. Predloga zakona vrši se terminološko usklađivanje sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, odnosno stvara pravni osnov za propisivanje mera za bezbedan i zdrav rad mladih, zaposlene žene za vreme trudnoće i zaposlene koja doji dete. Ovom izmenom Zakona vrši se usklađivanje sa članom 15. Direktive 89/391/EEZ.

Članom 4. Predloga zakona vrši se preciziranje i dopuna člana 12. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se načelo iz tačke 5) menja i glasi: "5) zamena opasnog bezopasnim ili manje opasnim". Takođe se dodaju nove tač. "8) prilagođavanja tehničkom napretku" i "9) razvijanja koherentne celokupne politike prevencije, kojima se proširuju načela prevencije" u skladu sa članom 6. Direktive 89/391/EEZ.

Članom 5. Predloga zakona vrši se terminološko usklađivanje sa odredbama Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Dodaje se tačka kojom se utvrđuje obaveza poslodavca da obezbedi mere zaštite od požara, spasavanje i evakuaciju u skladu sa posebnim zakonom, kao i stav kojim se stvara pravni osnov za donošenje podzakonskog propisa kojim će se propisati način pružanja prve pomoći, vrste sredstava i opreme koji moraju biti obezbeđeni na radnom mestu, način i rokovi osposobljavanja zaposlenih za pružanje prve pomoći. Predloženim rešenjima izvršeno je usklađivanje sa članom 8. Direktive 89/391/EEZ.

Članom 6. Predloga zakona, u članu 16. stav 1. Zakona vrši se preciziranje obaveze poslodavca u vezi sa određivanjem posebnih zdravstvenih uslova koje moraju ispunjavati zaposleni, tako što se isti utvrđuju samo za radna mesta sa povećanim rizikom, a ne i za obavljanje drugih poslova na radnom mestu i u radnoj okolini ili za upotrebu pojedine opreme za rad što je često u praksi izazivalo nedoumice, čime je izvršeno usklađivanje i sa odredbama čl. 33. i 43. ovog zakona.

Članom 7. Predloga zakona, vrši se izmena člana 18. stav 2. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu kojim se propisuje obaveza poslodavcu koji izvodi radove na izgradnji objekta u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, da izradi propisan elaborat o uređenju gradilišta koji uz izveštaj o početku rada dostavlja nadležnoj inspekciji rada. Dodaje se novi stav kojim se propisuje obaveza poslodavaca da pri izvođenju radova radi otklanjanja velikih kvarova ili havarija na objektu, koji mogu da ugroze funkcionisanje tehničko-tehnoloških sistema ili obavljanje delatnosti iste odmah, od nastanka, usmeno i u pismenoj formi prijavi nadležnoj inspekciji rada.

Članom 8. Predloga zakona vrši se izmena člana 24. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, odnosno propisuje se obaveza poslodavca prilikom davanja zaposlenima na upotrebu opreme za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu. Precizira se obaveza poslodavca da zaposlenima da na korišćenje opremu za rad i sredstvo i opremu za ličnu zaštitu na radu, samo ako su usaglašeni sa propisanim tehničkim zahtevima, ako je njihova usaglašenost ocenjena prema propisanom postupku, ako su označeni u skladu sa propisima i ako ih prate propisane isprave o usaglašenosti i druga propisana dokumentacija. Poslodavac koji je zaposlenima dao na korišćenje opremu za rad i sredstvo i opremu za ličnu zaštitu na radu pre stupanja na snagu propisa kojim je utvrđena ova obaveza, dužan je da obezbedi uputstvo za njihovu upotrebu i održavanje. Poslodavac je dužan da obezbedi zaposlenima uputstva za bezbedan rad po propisima o bezbednosti i zravlju na radu za korišćenje opreme za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu. Poslodavac je dužan da obezbedi prevod dokumentacije na jezik koji zaposleni razume. Ovom izmenom vrši se usklađivanje sa Zakonom o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti, kako bi se izbegli problemi koje je u primeni stvaralo dosadašnje rešenje.

Članom 9. Predloga zakona dodaje se novi član 24a kojim se propisuje obaveza poslodavca da zaposlenima da na korišćenje opasne hemijske materije i druge hemijske materije za koje je propisana obaveza izrade i dostavljanja bezbednosnog lista samo ako mu je uz hemijsku materiju učinio dostupnim bezbednosni list, u skladu sa propisima kojima se uređuju hemikalije, kao i ako je obezbedio sve mere koje proizlaze iz sadržaja bezbednosnog lista. Poslodavac treba da drži bezbednosni list na srpskom jeziku. Poslodavac je dužan da obezbedi prevod bezbednosnog lista na jezik koji zaposleni razume, kao i da omogući zaposlenom pristup podacima sadržanim u bezbednosnom listu. Na ovaj način se vrši usklađivanje sa propisima kojima se uređuju hemikalije.

Članom 10. Predloga zakona predlažu se dopune u članu 27. st 1. i 4. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se u stavu 1. osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad vrši kako kod zasnivanja radnog odnosa, tako i kod drugog radnog angažovanja i prilikom promene opreme za rad. U stavu 4. precizira se način sprovođenja osposobljavanja i uvodi se program, čiji sadržaj poslodavac mora, kada je to potrebno, da obnavlja i menja. Ovim dopunama obuhvataju se svi zakoniti slučajevi radnog angažovanja zaposlenih koje je poslodavac dužan da osposobi za bezbedan i zdrav rad i uvodi se nova obaveza za poslodavca da osposobljavanje za bezbedan i zdrav rad vrši u skladu sa programom osposobljavanja za bezbedan i zdrav rad.

Članom 11. Predloga zakona vrše se dopune u članu 28. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se propisuje rok periodične provere osposobljenosti za bezbedan i zdrav rad na radnim mestima sa povećanim rizikom, tako da se provera vrši najkasnije u roku od jedne godine od dana prethodne provere, a na ostalim radnim mestima najkasnije u roku od četiri godine od dana prethodne provere. Osposobljavanje za bezbedan i zdrav rad obavlja se na jeziku koji zaposleni razume i prilagođava se mogućnostima i sposobnostima osoba sa invaliditetom, čime je izvršeno usklađivanje sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Članom 12. Predloga zakona vrši se terminološko usklađivanje sa Zakonom o radu, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Članom 13. Predloga zakona vrše se dopune u članu 31. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se precizira obaveza poslodavca kada je u pitanju neposredna opasnost po život i zdravlje, da sva lica što je moguće pre informiše i obavesti o svim pitanjima koja se odnose na zaštitu bezbednosti i zdravlja, a ne samo o opasnim lokacijama gde može doći do neposredne opasnosti.

Članom 14. Predloga zakona predlažu se dopune člana 34. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se pravo zaposlenih u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje da mogu da prestanu da rade, napuste radno mesto, radni proces, odnosno radnu okolinu.

Članom 15. Predloga zakona vrši se dopuna člana 35. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se propisuje zabrana zaposlenom da samovoljno isključuje, menja ili uklanja bezbednosne uređaje na sredstvima za rad, kako bi se predupredila pojava da zaposleni u cilju hitnog obavljanja posla obavljaju poslove za koje nisu zaduženi. Ovo su u praksi česti slučajevi povređivanja zaposlenih. Ovom izmenom vrši se usklađivanje sa članom 13. Direktive 89/391/EEZ.

Članom 16. Predloga zakona vrše se izmene člana 37. stav 3. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, proširuje se pravo poslodavca koji obavlja određenu delatnost i ima do 20 zaposlenih da poslove bezbednosti i zdravlja na radu može da obavlja sam bez položenog stručnog ispita. Delatnosti su razvrstane u skladu sa Uredbom o klasifikaciji delatnosti i odnose se na delatnosti trgovine na malo, usluga smeštaja i ishrane, informisanja i komunikacija, finansijskim i osiguranja, poslovanja nekretninama, stručnim, naučnim, inovacionim, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima, obaveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, umetnosti, zabave i rekreacije, kao i ostale uslužne delatnosti. Predloženim rešenjem stvaraju se povoljniji uslovi za male poslodavce koji obavljaju neproizvodne delatnosti da sami mogu obavljati poslove bezbednosti i zdravlja na radu.

Članom 17. Predloga zakona dodaje se novi član 37a kojim se uvodi obaveza poslodavca koji obavlja određenu visokorizičnu delatnost da za poslove bezbednosti i zdravlja na radu odredi lice koje ima najmanje stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine iz naučne, odnosno stručne oblasti u okviru obrazovno - naučnog polja tehničko-tehnoloških nauka, prirodno-matematičkih nauka ili medicinskih nauka. Ovom izmenom Zakona u delatnostima gde prema prikupljenim podacima povreda na radu Uprave za bezbednost i zdravlje na radu veliki broj zaposlenih pretrpi tešku ili čak smrtnu povredu na radu (građevinarstvo, prerađivačka industrija i sl.), podizanje nivoa kompetentnosti lica koje se bave poslovima bezbednosti i zdravlju na radu kod ovih poslodavaca dovešće do smanjenja broja i težine povreda na radu.

Članom 18. Predloga zakona vrši se dopuna člana 38. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se propisuje da Programe usavršavanja znanja i druga pitanja u vezi sa usavršavanjem znanja lica za bezbednost i zdravlje na radu propisuje ministar nadležan za rad. Ovom dopunom Zakona stvara se pravni osnov za uvođenje pravila u vezi sa celoživotnim učenjem i usavršavanjem znanja lica za bezbednost i zdravlje na radu.

Članom 19. Predloga zakona vrše se izmene i dopune člana 40. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se preciziraju odredbe stava 1. tač. 1. i 7. koje se odnose na poslove koje obavlja lice za bezbednost i zdravlje na radu. Predlaže se i dodavanje novog stava 4. kojim se propisuje obaveza lica za bezbednost i zdravlje na radu da kontinuirano usavršava znanja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu prema Programu usavršavanja znanja. Predloženim rešenjem naglašava se značaj stručnog i kvalitetnog obavljanja poslova od strane lica za bezbednost i zdravlje na radu u cilju stvaranja bezbednih i zdravih uslova za rad kod poslodavca da bi se smanjile povrede na radu i profesionalne bolesti i preventivno delovalo na očuvanju zdravlja zaposlenih, zatim obim i složenost poslova koje obavlja lice za bezbednost i zdravlje na radu, stalno inoviranje propisa u ovoj oblasti, kao i usklađivanje domaćih propisa sa propisima Evropske unije.

Članom 20. Predloga zakona vrši se izmena i dopuna člana 44. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, tako što se obavezuje svaki poslodavac kod koga su zaposleni obrazovali Odbor za bezbednost i zdravlje na radu da u Odbor imenuje najmanje jednog svog predstavnika, a njihov odnos sa sindikatom uređuje se kolektivnim ugovorom ili sporazumom zaključenim između poslodavca i predstavnika zaposlenih. Takođe dodaje se i stav 5. kojim se obavezuje poslodavac da najmanje jednom predstavniku zaposlenih za bezbednost i zdravlje na radu omogući odsustvo sa rada u obavljanju poslova radnog mesta na koje je raspoređen u trajanju od najmanje pet časova rada mesečno s pravom na naknadu zarade koja se obračunava i isplaćuje u istom iznosu kao da je radio na poslovima radnog mesta, kao i da obezbedi tehničko-prostorne uslove u skladu sa svojim prostornim i finansijskim mogućnostima, radi obavljanja aktivnosti predstavnika zaposlenih. Ovom dopunom teži se ka obezbeđivanju adekvatnog vremena odsustvovanja s posla, prostornih i tehničkih uslova za rad predstavnika zaposlenih iz razloga što je u praksi mali broj obrazovanih Odbora za bezbednost i zdravlje na radu kod poslodavaca kod kojih je vršen nadzor u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu prema godišnjim izveštajima Inspektorata za rad. Ovom izmenom vrši se i usklađivanje sa članom 11. Direktive 89/391/EEZ.

Članom 21. Predloga zakona vrši se dopuna odredbe člana 45. stav 1. tačka 2) Zakona, preciziranjem prava predstavnika zaposlenih za bezbednost i zdravlje na radu, odnosno Odbora za bezbednost i zdravlje na radu da učestvuju u razmatranju svih pitanja koja se odnose na bezbednost i zravlje na radu, da budu konsultovani i da imaju pravo da daju predloge u cilju poboljšanja bezbednosti i zdravlja na radu svih zaposlenih kod poslodavca.

Članom 22. Predloga zakona vrši se dopuna odredbe člana 47. tačka 1) Zakona, tako što se precizira obaveza poslodavca da predstavnika zaposlenih za bezbednost i zdravlje na radu, odnosno Odbor za bezbednost i zravlje na radu upozna sa predlozima za preduzimanje mera zaštite i preventivnih mera u cilju zaštite bezbednosti i zdravlja zaposlenih.

Članom 23. Predloga zakona vršese izmene i dopune odredbe člana 49. stav 1. Razlog donošenja ove izmene i dopune nalazi se u tome da se u praksi javila potreba za vođenjem posebnih evidencija o izdatim sredstvima i opremi za ličnu zaštitu na radu i izvršenim lekarskim pregledima zaposlenih u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu.

Članom 24. Predloga zakona dodaje se novi član 49a kojim se propisuje obim ličnih podataka zaposlenih koje poslodavac vodi u evidencijama iz člana 49. Zakona. Akta koja se ustanovljavaju podzakonskim propisima kojima se uređuju preventivne mere bezbednosti i zravlja na radu ne mogu da sadrže više podataka o ličnosti od sledećih podataka, i to: ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, datum rođenja, mesto rođenja i opština, zanimanje, stepen stručne spreme, naziv radnog mesta i podatke o zdravstvenom stanju. Ovom izmenom vrši se usklađivanje sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 104/2009 - dr. zakon, 68/2012 - odluka US i 107/2012).

Odredbama čl. 25. i 27. Predloga zakona brišu se u stavu 2. člana 50. i stavu 2. člana 52. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, reči: "odnosno oboljenje u vezi sa radom zaposlenog", iz razloga što ne postoji lista oboljenja u vezi sa radom i praktično ne postoji mogućnost ispunjenja ove obaveze.

Članom 26. Predloga zakona vrši se preciziranje odredbe člana 51. stav 1. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, koja se odnosi na obavezu poslodavca u vezi dostavljanja izveštaja o povredi na radu i profesionalnom oboljenju koji se dogode na radnom mestu.

Članom 28. Predloga zakona vrše se izmene u članu 56. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu koji propisuje uslove za dobijanje licence za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu iz člana 40. Zakona, tako što se proširuju i pooštravaju uslovi za dobijanje licence i kao uslov se traži da pravno lice ili preduzetnik koji je podnosilac zahteva za izdavanje licence mora da ima u radnom odnosu najmanje dva zaposlena koji imaju stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu iz naučne, odnosno stručne oblasti u okviru obrazovno - naučnog polja tehničko-tehnoloških nauka, prirodno-matematičkih nauka ili medicinskih nauka i ako osnivaču ili sa njim povezanom licu u smislu propisa o privrednim društvima, odnosno preduzetniku licenca izdata u skladu sa ovim zakonom nije oduzeta u prethodne tri godine. Precizirana je vrsta i stepen obrazovanja za dobijanje licence za obavljanje poslova odgovornog lica, kao i dužina radnog iskustva, čime je izvršeno usklađivanje sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012, 89/2013, 99/2014, 45/2015 - autentično tumačenje i 68/2015). Takođe se dodaju novi stavovi kojima se daje ovlašćenje službenom licu nadležnom za vršenje nadzora nad radom pravnog lica i preduzetnika sa licencom da nalaži tom pravnom licu, odnosno preduzetniku da obezbedi ispunjenost uslova za dobijanje licence i određuje mu rok za to postupanje, koji ne može biti duži od 90 dana od dana obaveštavanja o naloženoj meri i tom pravnom licu, odnosno preduzetniku privremeno zabranjuje obavljanje poslova za čije vršenje je licenca uslov, a najduže do isteka navedenog roka. Ako pravno lice, odnosno preduzetnik sa licencom obavesti organ nadležan za vršenje nadzora nad njegovim radom da je prestao da ispunjava uslove, to obaveštenje upodobljava se nalogu, odnosno rešenju ovlašćenog službenog lica. Rok važenja licenci koje se izdaju pravnim licima i preduzetnicima, ograničava se na pet godina, sa mogućnošću obnavljanja na način i pod uslovima pod kojima se izdaju.

Članom 29. Predloga zakona dopunjuje se član 57. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu tako što se u propisanim slučajevima za oduzimanje licene dodaje i slučaj da se licenca može oduzeti ako imalac licence u periodu važenja licence prestane da ispunjava uslove propisane za njeno važenje. Ovom izmenom vrši se usklađivanje sa dopunom člana 56. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu.

Članom 30. Predloga zakona vrši se izmena i dopuna člana 60. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu u delu kojim je propisan delokrug poslova Uprave za bezbednost i zdravlje na radu tako što se u tački 9) reč: "zakonitošću" briše, a reč: "rada" zamenjuje se rečju: "radom". Dopunjuje se tačka 14) i posle reči: "na radu" dodaju se reči: "stara se o dodeli nacionalnih priznanja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, o čemu vodi evidenciju u koju unosi ime i prezime fizičkog lica." Dodaje se stav 2. koji propisuje obim podataka o ličnosti čiju obradu u postupku organizovanja polaganja stručnih ispita i izdavanja i oduzimanja licenci Uprava za bezbednost i zdravlje na radu može da vrši, i to: ime, ime jednog roditelja i prezime lica, datum i mesto rođenja, jedinstveni matični broj građana, mesto i adresa prebivališta, odnosno boravišta, vrsta i stepen stručne spreme, radno mesto - poslovi koje lice obavlja, kontakt telefon, telefaks i adresa elektronske pošte.

Članom 31. Predloga zakona dodaju se Glava IXa i član 60a kojima se uvode nacionalna priznanja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji. Radi unapređenja bezbednosti i zdravlja na radu, pravnim i fizičkim licima, Odboru za bezbednost i zdravlje na radu, organizacijama i udruženjima, za izuzetna postignuća u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, mogu se dodeliti nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Takođe, stvara se pravni osnov za donošenje podzakonskog propisa koji će propisati sadržinu i izgled nacionalnih priznanja: Povelje "28. april"; Plakete "28. april" i Pohvalnice "28. april". Priznanja se dodeljuju na Dan bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji 28. aprila.

Članom 32. Predloga zakona vrši se korekcija u članu 61. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu u cilju preciziranja odredbe koja utvrđuje vršenje inspekcijskog nadzora.

Članom 33. Predloga zakona vrši se izmena člana 62. stav 1. tako što se reči: "visoku stručnu spremu" zamenjuju se rečima: "stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu iz naučne, odnosno stručne oblasti u okviru obrazovno - naučnog polja društveno-humanističkih nauka, tehničko-tehnoloških nauka, prirodno-matematičkih nauka ili medicinskih nauka", i briše se odredba stava 2. tog člana Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu.

Članom 34. Predloga Zakona vrše se izmene i dopune člana 69. U stavu 1. tačka 6) posle reči: "poslova" dodaju se reči: "na radnom mestu". U tački 15) reči: "za obavljanje određenih poslova na radnom mestu u radnoj okolini ili za upotrebu pojedine opreme za rad" zamenjuju se rečima: "na radnom mestu sa povećanim rizikom". U tački 19) reči: "ako za radove na izgradnji ili rekonstrukciji građevinskog objekta, odnosno promeni tehnološkog procesa, koje izvodi duže od sedam dana" zamenjuju se rečima: "ako za radove na izgradnji objekta u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima". Posle tačke 19) dodaje se tačka 19a) koja glasi: "19a) ako odmah, od nastanka, usmeno i u pismenoj formi ne prijavi nadležnoj inspekciji rada izvođenje radova radi otklanjanja velikih kvarova ili havarija na objektu, koji mogu da ugroze funkcionisanje tehničko-tehnoloških sistema ili obavljanje delatnosti (član 18. stav 5)". Takođe su dodati novi slučajevi koji predstavljaju povredu odredaba Zakona za koje je zaprećena novčana kazna za poslodavca, koji su propisani čl. 24a, 27a i 51.

Članom 35. Predloga zakona, u kaznenim odredbama, vrši se terminološko usklađivanje sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Članom 36. Predloga zakona vrši se dopuna člana 75. tačka 1) Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu čime je izvršeno usklađivanje sa dopunom iz člana 12. ovog zakona.

Članom 37. Predloga zakona briše se tačka 3) člana 78. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Razlog za predlaganje ove izmene nalazi se u tome što su propisi koji su sadržali mere zaštite na radu neprimenjivi ili su doneti novi propisi kojima su utvrđene preventivne mere za bezbedan i zdrav rad.

Članom 38. Predloga zakona briše se tač. 1), 3), 10) i 14) člana 79. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Razlog za ove izmene nalazi se u tome što su propisi koji su sadržali mere zaštite na radu neprimenjivi ili su doneti novi propisi kojima su utvrđene preventivne mere za bezbedan i zdrav rad.

Članom 39. Predloga zakona vrši se terminološko usklađivanje sa Zakonom o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti.

Članom 40. Predloga zakona propisuju se rokovi za donošenje podzakonskih akata, u skladu sa izmenama i dopunama ovog zakona, kao i zaštita prava lica koja su položila stručni ispit pre stupanja na snagu ovog zakona. Lice koje se 1. decembra 2017. godine zatekne da obavlja poslove bezbednosti i zdravlja na radu, a ne ispunjava uslove utvrđene u članu 17. ovog zakona, može da nastavi da obavlja te poslove do ispunjenja uslova utvrđenih ovim zakonom, a najduže pet godina, osim lica koje ih je obavljalo do dana početka primene člana 17. i kojem je do ispunjenja uslova za prestanak radnog odnosa sa pravom na starosnu penziju preostalo najviše pet godina. Pravna lica i preduzetnici kojima su izdate licence, dužni su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Takođe, pravna lica i preduzetnici kojima je licenca izdata pre pet i više godina dužni su da zahtev za obnavljanje licence u skladu sa ovim zakonom podnesu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a pravna lica i preduzetnici kod kojih od izdavanja licence nije proteklo pet godina dužni su da zahtev za obnavljanje licence u skladu sa ovim zakonom podnesu najkasnije 30 dana pre nego što se napuni pet godina od dana izdavanja licence.

Članom 41. Predloga zakona propisuje se stupanje na snagu i početak primene određenih odredbi zakona.

Izvor: Press služba Skupštine Srbije, 22.09.2015.