Prodaja hrane, odeće, obuće, duvana, ali i neprijavljeni kozmetički saloni, turističke agencije, pa i usluge staračkih domova, samo su neke od delatnosti koje se obavljaju "na crno", po stanovima i kućama.
Inspektori su, otkako je počela primena novog Zakona o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015 - dalje: Zakon), otkrili 510 stanova u kojima su poslovale neprijavljene firme. Ovaj rezultat postignut je u periodu od avgusta 2015. godine, pa do kraja aprila 2016. godine.
- Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i Koordinacione komisije imaju dobre rezultate u sprečavanju i suzbijanju delatnosti neregistrovanih subjekata zahvaljujući Zakonu, a posebno inspekcijskom nadzoru - kaže Željko Ožegović, državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave.
Prema njegovim rečima, neregistrovani subjekti bavili su se nezakonitom trgovinom prehrambenim i neprehrambenim proizvodima.
- Prodavali su odeću i obuću, aparate, kozmetiku, delove za uređaje, kao i različite vrste hrane, duvana, cigareta i alkoholnih pića. U stanovima su inspektori zaticali proizvodnju odeće i obuće, lica su neprijavljeno pružala ugostiteljske usluge, usluge u oblasti turizma, nege starih lica. Inspekcija je zaticala i neregistrovane štamparije, stomatološke ordinacije. U stanovima su popravljana i održavana motorna vozila, prerađivalo i obrađivalo drvo i proizvodili predmeti od drveta, pružale zanatsko-majstorske, frizerske i usluge ulepšavanja tela - ističe Ožegović.
Zakon je omogućio da inspektori u kontrolu stanova, gde postoji sumnja da se obavlja neregistrovana delatnost, uđu samostalno, bez policije, što je uglavnom do sada i bio slučaj.
- Prema informacijama koje imamo, preovlađuju uviđaji inspekcije u stambenom prostoru neregistrovanih subjekata bez asistencije policije - ističe Ožegović. - Policija je, naime, pružala pomoć inspekcijama u manjem broju slučajeva. Takođe, postoje i zajedničke operativne akcije policije i inspekcija na suzbijanju crnog tržišta i zaštite zdravlja stanovništva.
Jedan od načina da inspekcije dođu do informacije o poslovanju firmi koje nisu zvanično registrovane svakako su prijave potrošača i samih građana. Međutim, nije i jedini.
- Do informacija inspekcije dolaze operativnim terenskim i kancelarijskim radom, opažanjem i opservacijom, prikupljanjem podataka i indicija i njihovom analizom, utvrđivanjem porekla proizvoda koji se stavljaju u promet i koji su u prometu, praćenjem tokova robe i njihove sledljivosti u prometu, dobijanjem i pribavljanjem informacija od drugih inspekcija, policije i drugih organa - navodi Željko Ožegović, državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave.
Izvor: Vebsajt Novosti, D. I. Krasić, 22.06.2016.