Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZRAĐEN NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI


Ministarstvo finansija (u daljem tekstu: Predlagač propisa) izradilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (u daljem tekstu: Nacrt zakona). U toku je proces prikupljanja mišljenja od strane državnih organa. U ovom tekstu ukratko će biti predstavljena ključna rešenja koja su predložena Nacrtom zakona.

Republički sekretarijat za javne politike izdao je mišljenje da Nacrt zakona sadrži delimičnu analizu efekata propisa. To znači da je predlagač propisa odgovorio na sva pitanja predviđena članom 40. Poslovnika Vlade („Sl. glasnik RS“, br. 61/06 - prečišćen tekst, 69/08, 88/09, 33/10, 69/10, 20/11, 37/11 i 30/13), i time ispunio formalne uslove, ali da dostavljeni AEP prilog ne sadrži suštinsku analizu, te kvalitativne i kvantitativne podatke na osnovu kojih bi šira javnost mogla da se upozna sa svim problemima u ovoj oblasti, i na osnovu kojih bi potencijalni pozitivni i negativni, direktni i indirektni efekti Nacrta zakona mogli u potpunosti da se sagledaju. Prilikom davanja mišljenja, Republički sekretarijat za javne politike imao je u vidu i razloge za predlaganje ključnih rešenja iz Nacrta zakona, njihovu prirodu, te nameru predlagača da bolje uredi sistem poreskog postupka i poreske administracije kako bi isti postao efikasniji.

Nacrtom zakona, pre svega, razgraničava se pojam poreske obaveze (utvrđeni dugovani porez) od pojma dospele poreske obaveze (dugovani porez koji je dospeo za plaćanje)

Predviđeno je i da Poreska uprava kvartalno, sa presekom stanja na poslednji dan u poslednjem mesecu kvartala, na svojoj internet strani objavljuje spisak poreskih dužnika, i to 500 pravnih lica i 500 preduzetnika sa najvećim poreskim dugom, čime obaveza čuvanja službene tajne nije povređena, umesto da objavljuje obaveštenje o iznosu poreskog duga svih poreskih obveznika, kako je to u ovom trenutku regulisano.

Nadležnosti Poreske uprave su preformulisane, tako da Poreska uprava, u okviru poslova državne uprave, vodi prvostepeni i drugostepeni poreski postupak, jedinstveni registar poreskih obveznika i poresko računovodstvo, procenjuje tržišnu vrednost nepokretnosti u skladu sa zakonom, otkriva poreska krivična dela i prekršaje i njihove izvršioce, nadležnom prekršajnom sudu podnosi zahteve za pokretanje prekršajnog postupka za poreske prekršaje, prekršaje propisane zakonom koji uređuje fiskalne kase, prekršaje iz oblasti menjačkog poslovanja i drugih poslova shodno zakonu kojim je uređeno devizno poslovanje, kao i prekršaje iz oblasti igara na sreću, izdaje prekršajne naloge i obavlja druge poslove određene ovim zakonom.

Dok važeće zakonsko rešenje predviđa da poresku obavezu ispunjava neposredno poreski obveznik, osim u slučaju kada je ovim zakonom ili drugim poreskim zakonom propisano da je drugo lice odgovorno za ispunjenje poreske obaveze poreskog obveznika, Nacrtom zakona predviđeno je da poresku obavezu: a) ispunjava poreski obveznik neposredno, b) ispunjava drugo lice, kada je ovim zakonom ili drugim poreskim zakonom propisano da je odgovorno za ispunjenje poreske obaveze poreskog obveznika, v) može da ispuni drugo lice koje prema poreskom zakonu nije odgovorno za ispunjenje poreske obaveze.

Prema Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02-ispravka, 23/03-ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05-dr. zakon, 62/06-dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09-dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12-ispravka, 93/12, 47/13 i 108/13), PIB se ne može dodeliti pravnom licu čiji osnivač - pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice ima dospele a neizmerene obaveze po osnovu javnih prihoda nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti. Međutim, Nacrtom zakona predviđeno je da se PIB ne može dodeliti: a) pravnom licu čiji osnivač - pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice ima dospele a neizmerene obaveze po osnovu javnih prihoda koje su nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti; b) pravnom licu čiji je osnivač fizičko lice koje je istovremeno osnivač i drugog privrednog subjekta koji ima neizmirenih obaveza po osnovu javnih prihoda u vezi sa obavljanjem delatnosti; v) pravnom licu nastalom statusnom promenom izdvajanja uz osnivanje, odnosno mešovito izdvajanje u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, ako pravno lice koje je predmet podele ima neizmerene obaveze po osnovu javnih prihoda.

Nacrtom zakona, takođe, drugačije se uređuju obaveze u pogledu komunikacija između različitih državnih organa. Naime, organ koji vodi evidencije o mestu prebivališta, odnosno boravišta fizičkog lica, dužan je da u roku od pet dana od dana prijave ili odjave prebivališta, odnosno boravišta dostavi podatke Poreskoj upravi o: jedinstvenom matičnom broju građana, evidencionom broju za strance, imenu, prezimenu, šifri opštine prebivališta, odnosno boravišta, adresi prebivališta, odnosno boravišta, mestu rođenja i statusu lica. Organ koji vodi evidencije o rođenju ili smrti fizičkog lica, dužan je da u roku od pet dana od dana rođenja ili smrti, odnosno proglašenja nestalog lica za umrlo, o tome dostavi podatke Poreskoj upravi. Ovi podaci, kao i podaci koje Agencija za privredne registre, sud, organ lokalne samouprave, advokatska komora, profesionalna udruženja, kao i drugi organ ili organizacija nadležni za upis u odgovarajući registar lica koja obavljaju određenu delatnost dostavljaju Poreskoj upravi, dostavljaju se u elektronskom obliku. Sa druge strane, organ, organizacija ili drugo lice nadležno za upis u propisani registar lica koja obavljaju određenu delatnost ne može brisati lice iz propisanog registra bez dokaza o prestanku poreskih obaveza, odnosno brisanju iz evidencije propisane poreskim zakonom koji izdaje nadležni poreski organ, ne starijeg od pet dana u momentu podnošenja zahteva za brisanje iz propisanog registra. Ovde je predviđen izuzetak za lica koja obavljaju određenu delatnost, radi ostvarivanja prava na penziju u skladu sa zakonom kojim se uređuju penzijsko i invalidsko osiguranje, pri čemu organ, organizacija ili drugo lice nadležno za upis u propisani registar ovih lica može brisati poreskog obveznika - preduzetnika iz propisanog registra bez dokaza o prestanku poreskih obaveza po osnovu doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje. Takođe, sud, odnosno drugo lice sa javnim ovlašćenjem za overu potpisa ugovarača na ugovoru dužno je da, u skladu sa poreskim zakonom, dostavi Poreskoj upravi, odnosno nadležnom organu jedinice lokalne samouprave dokument o prenosu prava (ugovor, pravosnažno rešenje, odluka i dr.). Kada je u pitanju Agencija za privredne registre, ona ne može izvršiti brisanje privrednog subjekta iz propisanog registra, registrovati statusne promene i vršiti promene podataka koji se odnose na osnivača, odnosno člana, naziv, sedište, ulog i oblik organizovanja, u periodu od dobijanja obaveštenja Poreske uprave da će se kod privrednog subjekta vršiti poreska kontrola do dobijanja obaveštenja da je poreska kontrola završena.

Uređene su i obaveze banke u pogledu dostavljanja određenih podataka Poreskoj upravi. Naime, banka je dužna da Poreskoj upravi dostavi u elektronskom obliku podatke o: a) izvršenim platnim nalozima za isplatu, odnosno nalozima za prenos po isplatiocima prihoda i šiframa plaćanja do 5-og u mesecu za prethodni mesec, b) uplaćenim novčanim sredstvima na devizne račune fizičkih lica, u roku od 30 dana od dana uplate, v) o uplatama na račun obveznika poreza na dohodak građana po osnovu prihoda od samostalnih delatnosti u kalendarskom mesecu, u roku od 15 dana po isteku kalendarskog meseca. U pogledu zaštite podataka o ličnosti, Poreska uprava dužna je da postupa na isti način kao i organ koji joj je te podatke dostavio.

Nacrtom zakona drugačije je uređeno i dostavljanje poreskog akta poreskom obvezniku. Naime, poreski akt dostavlja se poreskom obvezniku slanjem preporučene pošiljke, obične pošiljke ili preko službenog lica poreskog organa. Ako se dostavljanje poreskog akta vrši slanjem preporučene pošiljke, poreski akt smatra se dostavljenim danom uručenja, a ako uručenje nije bilo moguće, poreski akt smatra se dostavljenim 15-og dana od dana predaje poreskog akta pošti. Ako se dostavljanje poreskog akta vrši slanjem obične pošiljke, poreski akt smatra se dostavljenim po isteku roka od 15 dana od dana predaje poreskog akta pošti. Dostavljanje poreskog akta poreskom obvezniku pravnom licu i preduzetniku vrši se na adresu njegovog sedišta upisanu u propisanom registru, odnosno na posebnu adresu za prijem pošte koja je registrovana kod agencije za privredne registre. Dostavljanje poreskog akta poreskom obvezniku fizičkom licu vrši se na adresu njegovog prebivališta, odnosno boravišta. Poreski akt smatra se dostavljenim poreskom obvezniku kada se uruči poreskom obvezniku, njegovom zakonskom zastupniku, njegovom punomoćniku, njegovom poreskom punomoćniku ili njegovom zastupniku po službenoj dužnosti. Ako je, pak, poreski obveznik pravno lice, poreski akt smatra se dostavljenim i kada se uruči licu zaposlenom kod pravnog lica. Potpuna novina je da se poreski akt smatra dostavljenim, ako je poreski obveznik fizičko lice, uključujući i preduzetnika, i kada se uruči punoletnom članu njegovog domaćinstva u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana, odnosno licu zaposlenom kod preduzetnika. Takođe, dostavljanje se smatra urednim i kada gore pomenuta lica odbiju da prime poreski akt ili odbiju da potpišu prijem poreskog akta, ako lice koje vrši dostavljanje o tome sačini službenu belešku. U slučaju kada se poreski akt smatra dostavljenim 15-og dana od dana predaje poreskog akta pošti, odnosno kada se dostavljanje poreskog akta vrši slanjem obične pošiljke, Poreska uprava do 5-og u mesecu za prethodni mesec objavljuje na internet strani PIB poreskog obveznika kome je dostavljanje izvršeno, kao i broj poreskog akta čije je dostavljanje izvršeno. Poreski akt može se dostaviti i elektronskom poštom ako se poreski obveznik saglasi sa tim načinom dostavljanja. Odredbe ovog člana shodno se primenjuju i na dostavljanje poreskog akta drugom učesniku u poreskom postupku.

Kada je u pitanju podnošenje poreske prijave, za razliku od važećeg rešenja koje propisuje da se poreska prijava podnosi u roku propisanom poreskim zakonom Poreskoj upravi u mestu u kojem je podneta prijava za registraciju, Nacrtom zakona predviđeno je da se poreska prijava podnosi u roku od 15 dana od dana nastanka poreske obaveze Poreskoj upravi, osim ako nije drukčije propisano ovim ili drugim poreskim zakonom.

 

Kada je u pitanju način podnošenja poreskih prijava, Nacrt zakona predviđa da se poreska prijava podnosi isključivo u elektronskom obliku za poreze koji se plaćaju po odbitku u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana i zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje (u daljem tekstu: porez po odbitku), kao i:

- od 1. jula 2014. godine, za porez na dodatu vrednost;

- od 1. oktobra 2014. godine, za porez na dobit pravnih lica;

- od 1. januara 2015. godine, za akcize i za porez na prihod od samostalnih delatnosti za preduzetnike koji vode poslovne knjige;

- od 1. aprila 2015. godine, za godišnji porez na dohodak građana;

- od 1. oktobra 2015. godine, za sve ostale poreske oblike.

Poresku prijavu podnosi Poreska uprava umesto poreskog obveznika u slučaju kada poreski obveznik propusti da je podnese po nalogu kontrole, odnosno po službenoj dužnosti, kao i u drugim slučajevima propisanim Nacrtom zakona.

Evidentiranje iznosa utvrđenog porezaod strane Poreske uprave vršiće se na osnovu: a) podnete poreske prijave, uključujući i izmenjenu poresku prijavu, odnosno poreske prijave podnete po nalazu kontrole ili po službenoj dužnosti, b) dostavljenog rešenja o utvrđivanju poreza u slučaju:

(1) kada je izvršeno usklađivanje iznosa poreske obaveze iskazane u nepotpunoj ili netačno popunjenoj poreskoj prijavi i kada poreska prijava nije podneta;

(2) kada je zakonom propisano da se ne sprovodi samooporezivanje ili kada je zakonom propisano da se, i pored samooporezivanja, poresko rešenje mora doneti.

Ako se u postupku kontrole pokrenutom po zahtevu poreskog obveznika, odnosno po službenoj dužnosti utvrdi da je greškom evidentiran netačan iznos poreza i sporednih poreskih davanja, Poreska uprava vrši ispravku u svojim evidencijama, s tim što će način i postupak ispravke tek biti uređeni aktom ministra.

Nacrt zakona, takođe, predviđa i da ako poreski obveznik podnese zahtev za plaćanje poreza putem preknjižavanja, danom plaćanja poreza smatra se:

- dan na koji je dospeo porez koji se plaća putem preknjižavanja, ako na taj dan postoji više plaćeni porez po drugom osnovu, ili

- dan na koji je porez po drugom osnovu plaćen u iznosu većem od dugovanog, ako je porez koji se plaća putem preknjižavanja ranije dospeo.

Dan plaćanja poreza određuje se na osnovu činjeničnog stanja na dan odlučivanja po zahtevu, dok je dan na koji je porez na dodatu vrednost plaćen u iznosu većem od dugovanog - dan na koji poreski obveznik ima pravo da podnese zahtev za povraćaj neiskorišćenog iznosa poreskog kredita u skladu sa zakonom koji se uređuje porez na dodatu vrednost. Na ovakav način, izvršeno je preciziranje dana plaćanja poreza putem preknjižavanja, tako da se poreskom obvezniku ne obračunava kamata ako je po jednoj poreskoj obavezi imao preplatu, a po drugoj poreskoj obavezi imao dospeli dug za koju je podneo zahteva za plaćanje putem preknjižavanja.

Nacrtom zakona, takođe, predviđena je i izmena redosleda namirenja poreskog duga na takav način da se ponovo uspostavlja redosled namirenja takav da se osnovni dug namiruje poslednji, a ne prvi u redu, kao što je, uostalom, slučaj i u svim privatno-pravnim dužničko-poverilačkim odnosima, te je predlagač propisa smatrao da razloga da ovakav redosled namirenja poreskog duga ne postoji i u javno-pravnom odnosu kakav je poresko-pravni. Konkretno, predviđeno je da se raspored uplaćenog iznosa vrši po sledećem redosledu: troškovi naplate, kamata, pa iznos glavne poreske obaveze.

Ako je iznos uplate po osnovu poreza veći od dugovanog iznosa, na zahtev poreskog obveznika: a) namiruje se dugovani porez po drugom osnovu, b) vrši se povraćaj, ako nema dospelih obaveza po drugom osnovu, pri čemu se pod ovim zahtevom ne smatra opredeljenje poreskog obveznika da mu se izvrši povraćaj poreza na dodatu vrednost iz poreske prijave za porez na dodatu vrednost.

Po pitanju odlaganja plaćanja dugovanog poreza, novina predviđena Nacrtom zakona je da je moguće jednokratno odlaganje ili plaćanje dugovanog poreza na rate, ali najduže do 24 meseca, uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za prvih 12 meseci, pri čemu iznos najmanje rate ne može biti manji od 50% iznosa najveće rate.

Nacrt zakona predviđa i izmenu i dopunu odredbe koja uređuje obezbeđenje naplate dugovanog poreza. Između ostalog, predloženo je uvođenje obaveze Poreske uprave da poreskog obveznika u okviru postupka odlučivanja po zahtevu o odlaganju obavesti o odgovarajućim sredstvima obezbeđenja za plaćanje poreskog duga na rate kako bi ih on pribavio pre potpisivanja sporazuma. Takođe, predloženo je i povećanje najvišeg iznosa duga koji se može odložiti bez sredstava obezbeđenja, imajući u vidu promene kupovne snage dinara u periodu od prethodno utvrđenih iznosa do danas. Dodatno, jasno su razdvojene pravne posledice pokretanja postupka prinudne naplate koje se odnose na uvećanje poreske obaveze od neposrednih troškova koje tokom postupka ima Poreska uprava.

Pored navedenog, Nacrtom zakona predviđene su izmene i dopune odredaba koje uređuju zastarelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka. Predviđeno je da se na namirenje dospelih obaveza iz poreskog kredita primenjuje opšti rok zastare, da se zastara prekida i radnjom poreskog obveznika, kao i da zastoj zastarelosti prava na utvrđivanje i naplatu poreza nastaje za vreme trajanja sudskog postupka, odnosno za vreme tokom kojeg je naplata poreza suspendovana posebnim neporeskim zakonom.

Nacrt zakona predviđa, pored strože poreske kontrole, strožu kontrolu menjačkog i deviznog poslovanja i igara na sreću. Naime, poreski obveznik i druga lica dužni su da, na zahtev Poreske uprave i u roku koji ona odredi, pruže sve raspoložive informacije, neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za oporezivanje, kao i za utvrđivanje činjeničnog stanja u kontroli menjačkog i deviznog poslovanja i igara na sreću. Takođe, pojedine radnje u okviru određenih postupaka terenske kontrole moći će da obavlja poreski kontrolor.

Nacrtom zakona predviđeno je i ujednačavanje, objedinjavanje i pooštravanje prekršajne politike, kao i usaglašavanje sa Zakonom o prekršajima („Službeni glasnik RS“, br. 65/2013). Predloženim izmenama, postojeće odredbe o opštim poreskim prekršajima pravnih lica i preduzetnika su proširene i razvrstane u četiri grupe prekršaja: a) nepodnošenje i neblagovremeno podnošenje poreske prijave, neobračunavanje, neplaćanje i neblagovremeno plaćanje poreza, b) prijavljivanje manjih iznosa poreza i davanje netačnih podataka u poreskoj prijavi, v) nedostavljanje dokumentacije uz poresku prijavu, evidencionih prijava i zahteva, obaveštenja, dokumenata i drugih podataka, i g) postupanje suprotno pravilima poslovanja propisanih poreskim zakonom. Konkretno, najveća kazna predviđena je za potpuno oglušivanje o poreske propise, odnosno za slučaj u kojem poreski obveznik nije ni prijavio, ni obračunao, ni platio porez. U ovom slučaju visina prekršajne kazne određena je u rasponu od 30% do 100% dugovanog poreza, uz propisani minimum od 500.000 dinara za pravno lice, odnosno 100.000 dinara za preduzetnika. U odnosu na dosadašnju prekršajnu politiku najniži relativni iznos kazne je udvostručen, a najviši upetorostručen. S druge strane, prekršajni nalozi predviđeni su u svim slučajevima u kojima je poreski obveznik sa zakašnjenjem ispunio svoje obaveze, ili je učinio propust koji u pogledu poreske obaveze nema uticaj veći od 5% njene utvrđene visine. Visina kazne, koja u skladu sa Zakonom o prekršajima u ovom slučaju mora biti određena jednim iznosom (a ne u rasponu), za pravno lice iznosi 100.000, a za preduzetnika 50.000. Pravila da se visina kazne (najniži i najviši iznosi, kao i relativni iznosi gde su predviđeni) odmerava u zavisnosti od težine prekršaja i oblika organizovanja (kazne za preduzetnike su u principu do četiri puta niže od kazni za pravna lica), te da se u svim slučajevima izvršavanja obaveza ali uz zakašnjenje stvara mogućnost za izricanje prekršajnog naloga, sprovedena su za sve vrste poreskih prekršaja. Konačno, izmene i dopune Zakona propisuju objedinjena pravila o uslovima i situacijama u kojima se tokom kontrole može privremeno zabraniti obavljanje delatnosti.

Konačno, Nacrt zakona predvideo je usaglašavanje važećeg zakona i sa odredbama Krivičnog zakonika („Službeni glasnik RSˮ, 85/05, 88/05-ispravka, 107/05-ispravka, 72/09, 111/09, 121/12 i 104/13), Zakona o krivičnom postupku („Službeni glasnik RSˮ, br. 72/11, 101/11, 121/12, 32/13, 45/13 i 55/14), Zakonom o deviznom poslovanju („Službeni glasnik RSˮ, br. 62/06, 31/11 i 119/12) i Zakonom o stečaju („Službeni glasnik RSˮ, br. 104/09, 99/11-dr. zakon i 71/12-odluka US).

Autor: Dragana Aleksić

Izvor: Redakcija, 23.06.2014.