Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE: Najviše žalbi u 2022. godini podneto zbog diskriminacije po nacionalnoj osnovi


Poverenici za zaštitu ravnopravnosti tokom protekle godine obratilo se 3.300 građana koji su očekivali pomoć i podršku u ostvarivanju različitih prava i usluga, a najveći broj pritužbi građana odnosio se na diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti, starosnog doba, zdravstvenog stanja, invaliditeta, pola, bračnog i porodičnog statusa. Među pritužbama po osnovu nacionalne pripadnosti najveći broj podnet je zbog diskriminacije romske nacionalne manjine - čak 88 odsto, što ukazuje na preovlađujuće stavove, socijalnu distancu, stereotipe i predrasude sa kojima se Romi i Romkinje suočavaju.

Kada je reč o oblastima, najviše pritužbi podneto je zbog diskriminacije u postupcima pred organima javne vlasti, kao i postupku zapošljavanja ili na poslu. U odnosu na prethodne godine, povećan je i broj pritužbi zbog diskriminatornog govora u javnom prostoru - sportskim i drugim događajima ili od strane javnih ličnosti, ali i na društvenim mrežama i u medijima, ističe se u trinaestom Redovnom godišnjem izveštaju u oblasti zaštite ravnopravnosti za 2022. godinu, koji je Brankica Janković predala Narodnoj skupštini Srbije.

Kako se ističe u ovom izveštaju, stručna služba Poverenika za zaštitu ravnopravnosti je tokom protekle godine vodila postupak u 1.879 predmeta, a Poverenik je uputio ukupno 412 preporuka mera za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštitu od diskriminacije. Po donetim preporukama postupljeno je u 88,4 odsto slučajeva, što nastavlja trend postupanja po preporukama iz prethodnih godina.

“U godini koja je za nama teško je izdvojiti događaje i društvene grupe koje su trpele veći rizik od diskriminacije i drugih povreda prava. Ipak, može se reći da su to žene, stariji, osobe sa invaliditetom, siromašni građani, pripadnici romske nacionalne manjine i LGBTI osobe. Ali, ono na šta kao društvo treba da budemo posebno osetljivi jeste nasilje i kršenje fundamentalnih ljudskih prava. Nasilje prema ženama i devojčicama globalno je jedan od najrasprostranjenijih oblika kršenja prava žena, kao i femicid kao njegov najekstremniji oblik. Iako je uspostavljanje tela za praćenje femicida definisano Strategijom za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici (2021-2025), ovaj mehanizam još uvek nije ustanovljen. Očekivanja su da bi ovo nezavisno telo pružilo značajne informacije i analize neophodne za bolje sagledavanje svih slučajeva femicida i propusta u zaštiti, kao i za unapređenje rada državnih organa na planu sprečavanja nasilja prema ženama. Nasilje je sve više prisutno u digitalnoj sferi, pa je poverenik sa Populacionom fondom Ujedinjenih nacija pokrenuo kampanju ’Bodyright’ u cilju podizanja svesti i unapređenja normativnog okvira koji se odnosi na ljudska prava u onlajn sferi. Jedna od aktivnosti Poverenika u vezi sa tim je bila i inicijativa da se izmeni Krivični zakonik ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019) i ’osvetnička pornografija’ prepozna kao posebno krivično delo”, ističe Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.

Ona ističe da praksa ove nezavisne državne institucije pokazuje da su i u protekloj godini žene bile u lošijem položaju u odnosu na muškarce u domenu rada i zapošljavanja, pa su česti slučajevi diskriminacije trudnica i porodilja, žena koje su pred penzijom, osoba sa invaliditetom i Romkinja. Zato je za Poverenika važna tema bilo osnaživanje žena - uspešno je sproveden projekat za unapređenje položaja žena i devojčica u ruralnim oblastima, uz vidljive rezultate za više desetina poljoprivrednica koje su dobile opremu za preradu voća i povrća i završile obuke iz poslovnog planiranja, rada na računaru, marketinga i komunikacija. Njima je bila posvećena i godišnja konferencija poverenika “Pogled u budućnost”, koja je održana povodom Međunarodnog dana tolerancije, 16. novembra i posvećena razbijanju rodnih stereotipa i osnaživanju žena.

Pored redovnog godišnjeg izveštaja, Poverenik je tokom 2022. godine izradio Izveštaj o monitoringu sprovođenja Nacionalnog akcionog plana za primenu Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija - žene, mir i bezbednost u Republici Srbiji (2017-2020), a sačinjena je i redovna godišnja Analiza učešća žena u javnom i političkom životu.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt Politika, Katarina Đorđević, 20.03.2023.
Naslov: Redakcija