PRAVILNIK O NAČINU OGLAŠAVANJA LEKA, ODNOSNO MEDICINSKOG SREDSTVA: Reklamiranje lekova i medicinskih sredstava mora biti objektivno i ne sme dovoditi u zabludu pripadnike stručne i opšte javnosti
Leči upalu sinusa, ekcem, psorijazu, obezbeđuje čišćenje organizma, zaštitu od virusa i infekcija. Ovako, najkraće rečeno, zvuči prosečna reklama za sve "čudotvorne" preparate kojima se leče gotovo sve, znane i neznane, bolesti. Naravno, u najbržem mogućem roku.
Ovakvom reklamom ne samo da se obmanjuje javnost, već se krše i odredbe Pravilnika o načinu oglašavanja leka, odnosno medicinskog sredstva ("Sl. glasnik RS", br. 79/2010), koji propisuje da reklamiranje lekova i medicinskih sredstava mora biti objektivno i ne sme dovoditi u zabludu pripadnike stručne i opšte javnosti.
Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača, upozorava da je najviše sporno reklamiranje raznih preparata čije dejstvo nije klinički dokazano, niti je jasno čemu konkretno služe.
– Reč je o raznim suplementima, tačnije dodacima ishrani, čije reklame, ne samo da vređaju zdrav razum, već su opasne po zdravlje. Njihove poruke dovode u zabludu čak i odrasle građane. Zabrinjava podatak da te preparate prodaju neregistrovane, fantomske firme. Ne znamo ko im je vlasnik ili direktor, već samo imaju imejl adresu i broj telefona preko kojeg je moguće naručiti određeni preparat – kaže naš sagovornik.
Kao i u mnogim drugim slučajevima, dodaje on, i u ovoj oblasti se prepliću nadležnosti različitih službi. Tada, po pravilu, nastaju problemi, pogotovo ukoliko te nadležnosti nisu precizno razgraničene.
– Na ovom polju trebalo bi udruženo da deluju Regulatorno telo za elektronske medije, zdravstvena i tržišna inspekcija. Ne mogu da se setim da li je neko platio kaznu zbog emitovanja nepropisne reklame nekog medicinskog sredstva – reči su Gorana Papovića.
Za kontrolu oglašavanja lekova i medicinskih sredstva nadležna je zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja, a promotivni materijal odobrava Agencija za lekove i medicinska sredstva.
Zakonom o lekovima i medicinskim sredstvima ("Sl. glasnik RS", br. 30/2010, 107/2012, 113/2017 - dr. zakon i 105/2017 - dr. zakon) propisana je novčana kazna od 800.000 do dva miliona dinara za privredni prestup ukoliko je oglašavanje određenog leka, odnosno medicinskog sredstva, u suprotnosti sa propisanim pravilima. Kazna je propisana i za osobu koja je odgovorna za počinjeni privredni prestup, i to u iznosu od 80.000 do 150.000 dinara.
Od 2010. godine, kada je stupio na snagu Pravilnik, članovi specijalne komisije ALIMS-a izdali su 2.615 dozvola, tačnije rešenja o reklamiranju lekova, 864 dozvole za oglašavanje medicinskih sredstava i 69 odobrenja za oglašavanje veterinarskih lekova. U navedenom periodu 236 zahteva za reklamiranje nije odobreno. Rešenje kojim se odobrava oglašavanje nekog leka ili medicinskog sredstva važi do isteka njihove dozvole.
Nije dozvoljeno reklamiranje lekova koji se izdaju na recept, već onih čiju upotrebu ne pokriva Republički fond za zdravstveno osiguranje. Ipak, svi lekovi i medicinska sredstva koji se reklamiraju moraju imati dozvolu za promet Agencije za lekove i medicinska sredstva.
U oglašavanje spadaju televizijske reklame, oglasi u štampanim medijima i na bilbordima, kao i svaka vrsta promocije stručnoj javnosti, tačnije lekarima i zdravstvenim radnicima. Promovisanje leka stručnoj javnosti mora da sadrži osnovne karakteristika leka i podatke koji se odnose na režim izdavanja leka.
Tako se na spisku odobrenog promotivnog materijala Agencije za lekove nalaze razni leci, promotivni blokovi, kongresne reklame, podloge za kompjuterskog miša, internet prezentacije...
Inspektori za lekove i medicinska sredstva 2016. i 2017. godine nisu utvrdili nepravilnosti u oglašavanju nakon što su sprovedene redovne kontrole oglašivača, tačnije uvoznika, distributera ili proizvođača tih lekova, kažu u Ministarstvu zdravlja.
Tokom 2016. godine dostavljena im je anonimna prijava nepropisnog reklamiranja medicinskog sredstva u dnevnim novinama "Alo". Nakon kontrole, ovo reklamiranje je zabranjeno, a podneta je i prijava za privredni prestup. Sudski ishod ovog slučaja još nije poznat.
Ministarstvo zdravlja podseća da su krajem 2015. godine inspektori kontrolisali oglašavanje lekova i medicinskih sredstava kod osam nosilaca dozvole za lek, kao i kod četiri medijske kuće (RTS, Pink, B92, Prva). Inspektori su pročešljali rešenja ALIMS-a o odobravanju promotivnog materijala i ugovore sa medijskim kućama koje su emitovale TV spotove. Sadržaj reklamnih poruka dat je inspektorima kao sastavni deo zapisnika koje su oni kao "uzorak", odnosno dokaz o emitovanju, prosledili Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije, kako bi utvrdili da li je sadržaj reklamnih poruka u skladu sa rešenjima kojim je odobrena njihova upotreba. Samo jedan uzorak nije odgovarao odobrenom materijalu, pa je prenosiocima reklamne poruke (B92 i TV Prva) zabranjena upotreba tog promotivnog materijala.
Prilikom reklamiranja leka ili medicinskog sredstva nije dozvoljeno navoditi na utisak da nema neželjenih reakcija i da pre primene nije potrebno konsultovati lekara. Zabranjene su i tvrdnje da je određeni preparat bolji od drugih, kao i navođenje na utisak da njegova primena garantuje uspeh u lečenju bolesti. U reklamama su zabranjene tvrdnje da određeni preparat poboljšava zdravlje i može se koristiti čak i ako niste bolesni. Zabranjeno je reklamiranje lekova koji se izdaju na recept, onih koji sadrže opojne droge ili psihoaktivne supstance, lekova za tuberkulozu, polne bolesti, dijabetes, hroničnu nesanicu...
Izvor: Vebsajt Politika, Jelena Popadić, 20.03.2018.Naslov: Redakcija