Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU: Od 1. januara 2016. godine građani mogu da pošalju prigovor predsedniku suda i da dobiju odštetu od 300 do 3.000 evra, ukoliko se utvrdi da je sud odgovoran zbog odugovlačenja sudskog postupka. Sudsku zaštitu prava na suđenje u razumnom roku mogu da traže sve stranke u sudskom postupku, što uključuje i izvršni postupak i vanparnični postupak, osim javnog tužioca. Privatni tužilac, oštećeni i oštećeni kao tužilac u krivičnom postupku to pravo imaju samo ako su istakli imovinskopravni zahtev


Blizu 16.000 ljudi žalilo se domaćim sudovima 2015. godine zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Istovremeno, u svim sudovima u radu je bilo više od tri i po miliona takozvanih starih predmeta, od čega smo u 2016. godinu ušli sa oko 300.000 starijih od 10 godina.

Zato je predsednik Vrhovnog kasacionog suda i Visokog saveta sudstva, Dragomir Milojević, dao nalog da svaki sud do 1. juna 2016. godine reši svojih 20 najstarijih slučajeva, bez obzira na to da li potiču iz 2010. ili iz 1985. godine.

Sudovi, između ostalog, i ovako rešavaju stare predmete, pa je njihov broj 1. januara smanjen na 1,6 miliona. Da bi se ubrzala suđenja, 1. januara 2016. godine na snagu je stupio Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ("Sl. glasnik RS", br. 40/2015 - dalje: Zakon). Sada građani mogu da podnesu prigovor sudu pred kojim se vodi spor, pa predsednik suda ili sudija koga on odredi nalaže da se predmet okonča najduže za četiri meseca. Zakon, međutim, nije sasvim zaživeo.

- Građani se još nisu snašli, pa podnose tužbe po starim odredbama Zakona o uređenju sudova ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 31/2011 - dr. zakon, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 101/2013, 106/2015, 40/2015 - dr. zakon i 13/2016). Vrhovni sud je u početku predmete koje dobije ustupao nižim sudovima pred kojima se vodi postupak, a onda smo, radi procesne discipline, počeli da ih odbacujemo - kaže Dragomir Milojević.

VKS je, tako, podneto 19 predmeta, od kojih je 12 odbačeno. Od onih koji su prihvaćeni, jedan je star punih 20 godina i u momentu kada je uložen prigovor, on je bio u radu po reviziji upravo u Vrhovnom sudu. Ostalim sudovima je do sada po novom Zakonu stiglo po 20 - 100 prigovora, u zavisnosti od suda. Predsednici sudova su već izdali naloge i dali postupajućim sudovima rokove, a ako je slučaj "zapeo" kod preopterećenog sudije, on je prebačen na drugog, manje opterećenog.

- Ako neki sudija dobije po pet i više naloga po kojima ne postupi, on će snositi disciplinske mere - poručuje Milojević.

Da su žalbe na predugačka suđenja ponekad zloupotrebljene, vidi se iz primera s kraja prošle godine, kada je 30. decembra uloženo 1.744 zahteva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Svi ovi predmeti su uloženi po starom zakonu, koji je podrazumevao isplatu materijalne nadoknade u okviru istog postupka. Sada prvo sud mora da dokaže da je bilo prekoračenja, pa se pokreće poseban postupak za obeštećenje.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 21.03.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija