Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

SMERNICE ZA PROCENU RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA KOD JAVNIH BELEŽNIKA


Na osnovu člana 114, a u vezi sa članom 6. stav 1. i čl. 104. stav 1. tačka 5) Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma ("Sl. glasnik RS", br. 113/2017 - dalje: Zakon), Javnobeležnička komora Srbije donosi

SMERNICE ZA PROCENU RIZIKA OD PRANjA NOVCA I FINANSIRANjA TERORIZMA KOD JAVNIH BELEŽNIKA

Član 114. Zakona propisuje da organi nadležni za vršenje nadzora mogu da, samostalno ili u saradnji sa drugim organima, donose preporuke odnosno Smernice za primenu Zakona.

Član 6. stav 1. Zakona propisuje obavezu obveznika da u skladu sa Smernicama izradi i redovno ažurira analizu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma. Ove Smernice se objavljuju na web sajtu Javnobeležničke komore Srbije.

Obveznici su dužni da svoje unutrašnje akte usklade sa ovim Smernicama u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu Zakona.

Opšte

Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma ("Sl. glasnik RS", br. 20/2009, 72/2009, 91/2010 i 139/2014) iz 2009.godine Republika Srbija uskladila se sa međunarodnim standardima u oblasti protiv pranja novca i finansiranja terorizma koje donosi Radna grupa za finansijsku akciju (skraćeno FATF, engl. Financial Action Task Force) i sa odgovarajućim propisima Evropske unije. Uveden je pristup zasnovan na analizi i proceni rizika od pranja novca i finansiranja terorizma koji obveznici vrše za svakog klijenta i poslovni odnos. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma iz 2017.godine širi procenu rizika i na nivo samog obveznika.

Država je u obavezi da izradi Nacionalnu procenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i da definiše mere aktivnosti koje je potrebno sprovesti kako bi se prepoznati rizici ublažili.

Rezultati Nacionalne procene rizika pružaju korisne informacije finansijskim institucijama i nefinansijskim institucijama i poslovnim organizacijama i samostalnim profesijama i služe im kao podrška u procenama rizika koje će sprovesti na nivou institucije kasnije sam obveznik.

Smernice ne propisuju način, niti metodologiju, kao ni tačan redosled koraka za obveznika kako da sprovede internu procenu rizika. Istraživanja, kako domaća, tako i međunarodna, samo pomažu da obveznik bolje razume rizike i daju ideju o određenim akcijama koje je potrebno sprovesti, ali jedinstveno uputstvo za obveznika ne postoji.

U procesu analize i procene rizika od ključnog je značaja da se u celini shvati zbog čega se uopšte događaju pranje novca ili finansiranje terorizma. Najširi odgovor na ovo pitanje jeste da se obavljaju da bi se omogućila "legalizacija" kriminala i terorizam. Profit je od suštinskog značaja za većinu kriminalnih grupa i kriminalci ulažu ogromne napore da bi prebacili nezakonito stečena sredstva ili drugu imovinu i da bi prikrili stvarnu prirodu i izvore novčanih sredstava kojim raspolažu.

Da bi teroristi mogli da obavljaju svoje operacije, da organizuju napade ili održavaju infrastrukturu svojih jedinica i lanca delovanja, potrebna su im novčana sredstva i potrebno je da ta novčana sredstva prenesu između različitih područja. I za kriminalce i za teroriste od presudnog je značaja mogućnost da raspolažu obrtnim kapitalom.

Bitno je sa jedne strane otkriti izvore novca, imovinu kojom raspolažu, a zatim sagledati posledice delovanja kriminalnih grupa i terorista, oceniti određene rizične situacije kako bi se u budućnosti pokušalo da se blagovremeno i pravovoremeno odgovori na ove rizike, da se oni ako ne spreče, onda bar umanje.

Cilj smernica

Cilj Smernica jeste da definiše osnove i/ili pretpostavke na osnovu kojih bi trebalo da se sprovodi opšta procena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u odnosu na svoje poslovanje, kao i način sprovođenja procene/analize rizika na pojedinačnom slučaju – tj. na nivou lica sa kojim se uspostavlja poslovni odnos (klijent, saradnik, ugovorna strana i dr).

Svaki obveznik po Zakonu, bez obzira na svoju veličinu i složenost, dužan je da razradi odgovarajući sistem za upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma.

Obveznik je dužan da izradi i redovno ažurira analizu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa smernicama koje donosi organ nadležan za vršenje nadzora nad primenom ovog zakona. Analiza rizika mora da bude srazmerna prirodi i obimu poslovanja, kao i veličini obveznika, mora da uzme u obzir osnovne vrste rizika (rizik stranke, geografski rizik, rizik transakcije i rizik usluge) i druge vrste rizika koje je obveznik identifikovao zbog specifičnosti poslovanja.

Analiza rizika člana sadrži:

1)         analizu rizika u odnosu na celokupno poslovanje obveznika;

2)         analizu rizika za svaku grupu ili vrstu stranke, odnosno poslovnog odnosa, odnosno usluge koje obveznik pruža u okviru svoje delatnosti, odnosno transakcije.

Na osnovu analize rizika obveznik svrstava stranku u jednu od sledećih kategorija rizika:

1)         niskog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje pojednostavljene radnje i mere;

2)         srednjeg rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje opšte radnje i mere;

3)         visokog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje pojačane radnje i mere.

Obveznik internim aktima može, pored navedenih, predvideti i dodatne kategorije rizika, i odrediti adekvatne radnje i mere iz ovog zakona za te kategorije rizika. Sistem mora da obezbedi da se rizici sveobuhvatno identifikuju, procenjuju, nadziru, ublažavaju i da se njima upravlja, navodi se između ostalog u Smernicama.

Izvor: Vebsajt Javnobeležnička komora, 22.02.2018.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija