Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA: Zakon stupa na snagu 27. februara 2016. godine. Maksimalna fiksna novčana kazna povećana na 50.000 dinara za građane i odgovorna lica u firmama, za preduzetnike na 150.000, a za pravna lica na 300.000 dinara


Zakon o izmenama i dopunama Zakona o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 13/2016 - dalje: Zakon) stupa na snagu 27. februara 2016. godine.

Zakon predviđa da će veći broj prekršaja biti obuhvaćen nalogom, a vozači će moći da sklope sporazum o priznanju prekršaja čak i kada im je zaprećena privremena zabrana upravljanja vozilom, što praktično znači da će lakše moći da se vrate za volan.

- Cilj nam je da što veći broj prekršaja bude obuhvaćen nalogom. Zato smo Zakonom predvideli da maksimalna fiksna novčana kazna bude povećana sa 10.000 na 50.000 za građane i odgovorna lica u firmama, za preduzetnike na 150.000, a za pravna na 300.000 dinara- kaže Milan Marinović, predsednik Prekršajnog suda u Beogradu.

Dizanje limita je izuzetno važno jer, po propisima, prekršajni nalog može da se izdaje samo za one prekršaje za koje je predviđena fiksna, a ne klizna novčana kazna. To je do sada često bio ograničavajući faktor. Sada se očekuje da budu izmenjeni i zakoni koji regulišu različite vrste prekršaja (od saobraćajnih do poreskih i carinskih), da bi klizne novčane kazne za manje "grehe" bile zamenjene fiksnim. To će otvoriti širom vrata za prekršajne naloge.

- Nalogom dobijaju svi: građani jer plaćaju pola kazne, organi koji ih gone jer za osam dana dobijaju novac i počinilac je kažnjen, a sudovi jer su rasterećeniji - konstatuje Marinović.

On očekuje da će se sa primenom Zakona videti i prvi rezultati sporazuma o priznanju prekršaja. Naime, do sada je praksa bila šarolika, pa su neki sudovi prihvatali sporazum kada je u pitanju privremena zabrana upravljanja vozilom, a drugi nisu. Sada je ovaj sporazum ozakonjen, pa će nesavesni vozači moći da se dogovore i potpuno izbegnu zabranu ili je makar smanje.

Inače, za prve dve nedelje funkcionisanja Registra neplaćenih novčanih kazni (27. januara - 12. februara 2016. godine) uneto je više od 318 miliona dinara uplata (oko 2,6 miliona evra). U istom periodu prošle godine evidentirano je samo 42,7 miliona, potvrđeno je, u Ministarstvu pravde.

To znači da je 2016. godine, od kada građani mogu elektronskim putem da provere da li imaju neku neizmirenu novčanu kaznu za saobraćajni ili bilo koji drugi prekršaj, i od kada su prekršajni sudovi, policija i osiguranje umreženi u SIPRES sistem, naplata porasla za 745 odsto, odnosno sedam i po puta.

Takođe, od prve informacije da je u Registru oko 20 miliona evra duga, za dve nedelje građani su izmirili 13 odsto. Zanimljivo je da je dve nedelje pre puštanja ovog portala u rad evidentirano duplo manje uplata nego otkad on funkcioniše.

- Poboljšana naplata prekršajnih kazni ima dalekosežnije posledice. Kada građani i firme shvate da će morati da plate kaznu i odgovaraju za prekršaj koji su počinili, neće kršiti Zakon. Novi Zakon uvodi disciplinu i utiče na smanjenje prekršajnih postupaka: manje prekoračenja brzine, manje vožnji u pijanom stanju, manje prolazaka kroz crveno svetlo... Jednom rečju, manje udesa i manje izgubljenih života - kažu u Ministarstvu pravde.

Od kada je Zakon o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013) počeo da se primenjuje, 1. marta 2014. godine, pa sve do 9. februara 2016. godine, ukupno je naplaćeno 9,7 milijardi dinara novčanih kazni i prekršajnih naloga. Mada je prošle godine čak povećan priliv predmeta, a broj postupajućih sudija smanjen, ipak je rešeno više slučajeva nego godinu pre toga, i to za 118.520.

- I naši izveštaji pokazuju da je dupliran broj dobrovoljnih uplata kazni, i to ne samo novih, već i starih, čija je naplata već ušla u izvršni postupak. Jedan broj ljudi plaća kazne da bi mogli da produže vozačku ili saobraćajnu dozvolu, ali dosta njih nema akutni problem, već reaguju preventivno i žele da izbegnu upis u Registar - kaže Milan Marinović.

Čak 75 odsto prekršajnih naloga biva plaćeno u roku od osam dana, kaže sudija Marinović. Samo pola procenta ljudi traži sudsko odlučivanje, a 24,5 odsto njih niti plati polovinu kazne, niti traži sudski spor. Zato njihove kazne posle isteka roka automatski ulaze u izvršenje.

Izvor: Vebsajt Novosti, 21.02.2016.
Naslov: Redakcija