ZAKON O RAČUNOVODSTVU I NJEGOVA PODZAKONSKA AKTA NEĆE BITI UKINUTI: Rok za predaju godišnjih finansijskih izveštaja APR-u je 30. jun, a rok za predaju izveštaja za statističke i druge potrebe je produžen do 31. marta
Zakon o računovodstvu ("Sl. glasnik RS", br. 62/2013), kao i podzakonska akta doneta za njegovo sprovođenje neće biti ukinuti niti će njihova primena odložena, već će se odredbe ovog zakona i podzakonskih akata, a počev od sastavljanja finansijskih izveštaja za 2014. godinu, primenjivati u potpunosti, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Rok za predaju godišnjih finansijskih izveštaja APR-u je 30. jun, a rok za predaju izveštaja za statističke i druge potrebe je, izuzetno, u ovoj godini 31. mart (redovni je kraj februara). Cilj je uspostavljanje efikasnog sistema elektronskog dostavljanja i prijema ovih izveštaja u APR, a jedan od ključnih razloga produženja roka jeste što jedan broj obveznika primene Zakona nije obezbedio na vreme kvalifikovani elektronski potpis, pa se na ovaj način izašlo u susret i molbama privrede (APR ne naplaćuje bilo kakvu naknadu za njihovo dostavljanje).
Uvođenjem elektronskog sistema dostavljanja finansijskih izveštaja (prvi put počev od ove godine), dodatno se smanjuju troškovi privrede u vezi sa finansijskim izveštavanjem, olakšava komunikacija obveznika sa APR-om i povećava pravna sigurnost.
Podzakonska akta, čija je potpuna primena osnovni preduslov za efikasno sprovođenje zakona, doneta su u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja (MRS/MSFI) i relevantnih propisa Evropske unije (EU), a u njihovoj izradi aktivno učešće uzela je i Svetska banka.
Prilikom izrade Pravilnika o sadržini i formi obrazaca finansijskih izveštaja za privredna društva, zadruge i preduzetnike ("Sl. glasnik RS", br. 95/14 i 144/14), osnov za izradu istog bila je Direktiva 2013/34/EU (Aneksi 3 i 5) koja, za razliku od MRS 1 koji predviđa samo minimalnu sadržinu finansijskih izveštaja, detaljno uređuje sadržinu obrazaca bilansa stanja i uspeha.
Popunjavanje dodatnih pozicija u finansijskim izveštajima malih, srednjih i velikih pravnih lica (kojih ima ukupno oko 11.000, što čini oko 7% svih pravnih lica koja vode poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva) treba da doprinese većoj transparentnosti finansijskih izveštaja u Srbiji
Najveći deo srpske privrede (tzv. mikro pravna lica koja čine preko 93% ukupnog broja pravnih lica vode poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva) i dalje, u skladu sa relevantnim pravilnikom izrađenim takođe u svetlu najbolje međunarodne prakse i propisa EU, sastavlja samo finansijske izveštaje (bilans stanja i uspeha) u skraćenom obimu.
Mikro pravnih lica u Srbiji ima oko 130.000. Donošenjem Zakona o računovodstvu i vezanih podzakonskih propisa nisu nametnuti bilo kakvi dodatni troškovi privredi Srbije. Naprotiv, donošenjem odgovarajućih podzakonskih propisa (posebno za mikro i druga pravna lica) upravo su propisana jednostavnija pravila u vezi sa finansijskim izveštavanjem i time smanjena administrativna opterećenja i postupci.
Dodatno, propisivanjem novih kriterijuma za razvrstavanje pravnih lica, smanjen je broj pravnih lica koja su obveznici revizije (sada oko 4.000) u odnosu na ranije rešenje kada ih je bilo oko 5.600 čime su, shodno, troškovi privrede i u ovom delu značajno manji.
Izvor: Vebsajt Ministarstva finansija, 20.02.2015.