Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O VRAĆANJU ODUZETE IMOVINE I OBEŠTEĆENJU: Restitucija će biti završena za pet do sedam godina. Zakonom je predviđeno da naslednik može ostvariti ukupno obeštećenje po osnovu oduzete imovine jednog ili više bivših vlasnika najviše u iznosu od 500.000 evra


Proces restitucije u Srbiji biće završen u narednih pet do sedam godina, najavljuje direktor Agencije za restituciju, Strahinja Sekulić.

"To je realno očekivanje imajući u vidu dosadašnju dinamiku u radu. Pošto je obrađeno više od 64 odsto podnetih zahteva za povraćaj imovine i kada tome dodamo činjenicu da postupak po žalbi i eventualni sudski postupak na rešenja Agencije za restituciju traju u proseku po dve godine, onda se može reći da će proces biti završen u tom periodu", izjavio je Sekulić.

Prema njegovim rečima, do sada je bivšim vlasnicima ili njihovim zakonskim naslednicima vraćeno ukupno 5.958 objekata, 4.238 poslovnih prostora, 828 stanova, 892 zgrade, 297 hektara neizgrađenog građevinskog zemljišta, 5.061 hektar šumskog zemljišta i 27.357 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Crkvama i verskim zajednicama je vraćeno pravo svojine na ukupno 58.396 hektara zemljišta, od čega 26.098 hektara poljoprivrednog, 32.206 hektara šuma i šumskog zemljišta, kao i 91 hektar građevinskog zemljišta, kao i 90.269 kvadrata objekata.

Na primedbu da je procenjena vrednost oduzete imovine 13,7 milijardi evra, a da je država opredelila dve milijarde evra za restituciju što dovodi u pitanje pravičnost tog procesa, ističe da restituciju "nikada ne možemo posmatrati isključivo sa aspekta pravde, jer se proces restitucije uvek sprovodi u okviru realnih mogućnosti države".

"Dve milijarde evra koje je Srbija predvidela kao iznos obeštećenja za oduzetu imovinu koja ne može biti vraćena u naturalnom obliku, predstavlja ozbiljan izazov za državu", navodi Sekulić i dodaje da je taj iznos optimalno opterećenje za javne finansije, čijim se izdvajanjem neće ugroziti makroekonomska stabilnost i privredni rast.

Povodom mogućih izmena odluke, ako Vlada proceni da u ovom trenutku naše finansije ne mogu da izdrže taj teret, objašnjava da bi eventualno drugo rešenje bilo davanje dužih rokova za isplatu obeštećenja, smanjenje kamata".

Sekulić kaže da će kada Vlada utvrdi koeficijent i donese uredbu kojom će utvrditi osnovne elemente obveznica, iznos emisije, i uslove distribucije i naplate obveznica, Agencija donositi pojedinačna rešenja za naslednike oduzete imovine u kojima će utvrditi iznos obeštećenja, rokove i akontaciju.

"Na osnovu tih rešenja podnosioci zahteva će moći da naplate akontaciju u novcu, koja iznosi 10 odsto od utvrđenog iznosa obeštećenja, a obveznice dospevaju u roku od 12 godina i isplaćuju se u godišnjim ratama, počev od 15. decembra 2018. godine", precizira on.

Za građane koji su 6. oktobra 2011. godine, kada je stupio na snagu Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US), bili stariji od 70 godina, kako kaže, obveznice dospevaju u roku od pet godina, a za lica koja su na dan stupanja na snagu zakona bila starija od 65 godina obveznice dospevaju u roku od 10 godina.

Prema njegovim rečima, ovim Zakonom je predviđeno da naslednik može ostvariti ukupno obeštećenje po osnovu oduzete imovine jednog ili više bivših vlasnika najviše u iznosu od 500.000 evra.

Komentarišući činjenicu da je Srbija jedina zemlja koja nije zabranila vraćanje imovine Nemcima, Sekulić ističe da Srbija "imala hrabrosti i odlučnosti da usvoji ovakvo zakonsko rešenje i pokaže celoj Evropi da nije imala želju da diskriminiše nijednu grupu ljudi, pa tako ni "folksdojčere"".

"Nemačkim državljanima, koji su podneli 567 zahteva, vraćeno je 28 poslovnih prostora, tri stana i sedam zgrada, što ukupno čini 38 objekata ukupne površine 2.129 kvadrata i 221 hektar poljoprivrednog zemljišta", navodi Sekulić.

Što se tiče austrijskih državljana, koji su podneli 545 zahteva, do sada im je, kako dodaje, vraćeno 13 poslovnih prostora, dva stana i tri zgrade - ukupno 18 objekata površine 2.440 kvadrata, kao i 891 kvadrat neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, 290 hektara poljoprivrednog zemljišta, kao i 0,25 hektara šuma i šumskog zemljišta.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, 20.12.2017.
Naslov: Redakcija