Gimnazijalci će, prema novim planovima i programima, na časovima moći da uče o geopolitici, dizajnu, biznisu, medicinskim naukama, savremenim tehnologijama, metodama naučnog rada... Ovo je samo deo novih izbornih predmeta i programa koji će biti uvedeni u reformisane gimnazije. Novine će od septembra 2018. godine biti uvedene za učenike prvog razreda, a naredne tri godine nove sadržaje dobijaće drugi, treći i na kraju i četvrti razred.
Radna grupa za izradu smernica razvoja opšteg srednjeg obrazovanja i vaspitanja usvojila je planove nastave i učenja za opšti, društveno-jezički i prirodno-matematički tip gimnazija. Nedeljni broj časova za đake biće povećan, a učenici će osim teorijskih imati i praktične časove.
- Nedeljni broj časova, zbog uvođenja novih izbornih programa, biće blago povećan, ali naši učenici i dalje će biti manje opterećeni od vršnjaka u većini evropskih država - kaže Biljana Stojanović iz Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. - Novi izborni programi su interdisciplinarnog karaktera, pa će nastavnici postojećih predmeta proći obuke kako bi mogli da predaju i te programe.
Kako je ranije najavio ministar prosvete Mladen Šarčević, programe poput ekonomije i biznisa moći će da predaju nastavnici iz srednjih ekonomskih škola, koji su izgubili deo fonda časova.
Učenici će na početku prvog razreda birati izborne programe, a u ponudi će imati predmete: Jezik, mediji i kultura; Pojedinac, grupa i društvo; Zdravlje i sport; Obrazovanje za održivi razvoj; Primenjene nauke i Umetnost i dizajn. Škola je dužna da učenicima prvog razreda ponudi, pored obaveznih izbornih programa, najmanje četiri izborna programa, a oni moraju da izaberu dva. U drugom razredu učenicima se omogućava da promene izabrani program. Kada na početku trećeg razreda izaberu izborne programe, neće moći da ih promene do kraja školovanja. U trećem razredu škola nudi učenicima pet izbornih programa: Obrazovanje za održivi razvoj; Umetnost i dizajn; Primenjene nauke 1 (za usmerenje ka medicinskim naukama); Primenjene nauke 2 (za usmerenje ka tehničkim naukama); Osnovi geopolitike; Ekonomija i biznis; Religije i civilizacija; Metodologija naučnog istraživanja i Savremene tehnologije. Od toga se odlučuju za dva.
Neke programe moći će da uče sve četiri godine. Svi obavezni predmeti ostaju, a učenici će i dalje pohađati Versku nastavu ili Građansko vaspitanje sva četiri razreda.
U Ministarstvu kažu da su reforme rađene prema Strategiji razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine ("Sl. glasnik RS", br. 107/2012), koja predviđa i veći broj učenika u gimnazijama.
- Novi programi zasnovani su na ishodima učenja i usmereni su na razvoj kompetencija učenika. Osim teorijskih znanja, oni će na časovima vežbi usavršavati i veštine - kaže Stojanovićeva.
Sledeći korak treba da načini Zavod za unapređivanje kvaliteta obrazovanja, čiji posao je izrada nastavnih planova i programa za sve nove programe i za sva tri tipa gimnazije: prirodno-matematički, društveno-jezički i opšti. O planovima i programima izjašnjavaće se i Nacionalni prosvetni savet, ali njihovo mišljenje više nije obavezujuće. Ministar daje poslednju reč.
Izvor: Vebsajt Novosti, I. Mićević, 18.11.2017.