Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI


Član 1.

U Zakonu o planiranju i izgradnji (“Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US, 132/14 i 145/14), u članu 2. tačka 20), posle reči: “za izgradnju;” dodaju se reči: “koja se definiše koordinatama prelomnih tačaka u državnoj projekciji”.

Posle tačke 20a) dodaju se tač. 20b) i 20v), koje glase:

“20b) stambeni kompleks jeste prostorna celina koja se sastoji od više povezanih samostalnih funkcionalnih celina, odnosno katastarskih parcela, koje imaju pretežnu stambenu namenu (porodično ili višeporodično stanovanje), i u okviru koga se formiraju zelene i slobodne površine, na zemljištu ostale namene;

20v) stambeni blok jeste zaokružena prostorna celina u građevinskom području naseljenog mesta, pravilnog geometrijskog oblika sa pretežnom stambenom namenom (po pravilu višeporodično stanovanje), oivičen je javnim saobraćajnim površinama, a unutar bloka se formiraju interne saobraćajnice, kolsko - pešačke staze, slobodne i zelene površine u javnom korišćenju. Prema načinu građenja stambeni blokovi mogu biti ivično i slobodno građeni, odnosno otvoreni, poluotvoreni i zatvoreni. Otvoreni stambeni blok se sastoji od slobodnostojećih objekata višeporodičnog stanovanja na zemljištu koje je u javnom korišćenju. Poluotvoreni stambeni blok čine objekti izgrađeni u prekinutom nizu. Zatvoreni stambeni blok čine objekti izgrađeni u neprekinutom nizu sa svih strana bloka;”.

Tačka 22) menja se i glasi:

“22) objekat jeste građevina spojena sa tlom, izvedena od svrsishodno povezanih građevinskih proizvoda, odnosno građevinskih radova, koja predstavlja fizičku, funkcionalnu, tehničko-tehnološku ili biotehničku celinu (zgrade i inženjerski objekti i sl.), koji može biti podzemni ili nadzemni;”.

U tački 24a) posle reči: “proizvoda (ambari, koševi)” dodaje se zapeta i reči: “ribnjaci, krečane, ćumurane”.

Posle tačke 24a) dodaju se tač. 24b - 24đ), koje glase:

“24b) skijaška staza jeste uređena i obeležena površina javnog skijališta kao uređene javne površine koja se određuje na osnovu zakona kojim se uređuju javna skijališta. Za skijašku stazu ne određuje se građevinsko zemljište, a može biti na svim vrstama zemljišta (građevinsko, poljoprivredno i šumsko), već se za uređenje skijaške staze primenjuju pravila i propisi za parterno uređenje zemljišta, uz obaveznu antierozionu zaštitu i može biti u svim oblicima svojine;

24v) ski-vučnica je žičara koja užetom vuče lica sa odgovarajućom opremom po tlu;

24g) skijaška traka je specifična vučna instalacija sa specifičnim tehničko-tehnološkim karakteristikama;

24d) oprema su pojedinačni uređaji, mašine, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje, koji mogu biti i samostalno ugrađeni u objekat radi tehnološkog ili drugog procesa kojem je objekat namenjen;

24đ) osnovni zahtevi za objekte su zahtevi koje objekat treba da zadovolji tokom ekonomski prihvatljivog veka upotrebe, utvrđeni posebnim propisima;”.

U tački 26) posle reči: “gasovod,” dodaju se reči: “derivacioni cevovod,”.

Posle tačke 26a) dodaje se tačka 26b), koja glasi:

“26b) podzemni delovi infrastrukture i sistema za navodnjavanje su posebna vrsta podzemnih infrastrukturnih objekata koji se grade u poljoprivredne svrhe, a čijom se izgradnjom na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, kao i na građevinskom zemljištu koje se koristi u poljoprivredne svrhe, ne narušava korišćenje zemljišta na površini terena postojeće namene i izdavanje lokacijskih uslova za izgradnju ovih objekata ne može se uslovljavati postojanjem, odnosno dovoljnom razvijenošću planske dokumentacije za područje na kome se nalaze parcele na kojima se planira izgradnja;”.

Tačka 28) menja se i glasi:

“28) pripremni radovi jesu radovi koji prethode građenju objekta i odnose se naročito na: rušenje postojećih objekata na parceli, izmeštanje postojeće infrastrukture na parceli, raščišćavanje terena na parceli, odvoženje upotrebljenog građevinskog materijala (šuta) na deponiju, obezbeđenje prostora za dopremu i smeštaj građevinskih proizvoda i opreme, građenje i postavljanje objekata, instalacija i opreme privremenog karaktera za potrebe izvođenja radova (postavljanje gradilišne ograde, kontejnera i sl.), zemljani radovi, radovi kojima se obezbeđuje sigurnost susednih objekata, odnosno sigurnost i stabilnost terena (šipovi, dijafragme, potporni zidovi i sl.), obezbeđivanje nesmetanog odvijanja saobraćaja i korišćenje okolnog prostora;”.

Tačka 31) menja se i glasi:

“31)      građenje jeste izvođenje građevinskih i građevinsko-zanatskih radova, ugradnja građevinskih proizvoda, postrojenja i opreme;”.

Tač. 32) i 32a) menjaju se i glase:

“32) rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta kojima se utiče na ispunjavanje osnovnih zahteva za objekat, menja tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta;

32a) rekonstrukcija linijskog infrastrukturnog objekta jeste izvođenje građevinskih radova u zaštitnom pojasu, u skladu sa posebnim zakonom, kojima se može promeniti gabarit, volumen, položaj ili oprema postojećeg objekta, kao i izvođenje radova koji obuhvataju radove velikog obima, zamene elementa na postojećim linijskim objektima, kojima se ne menja njeno celokupno funkcionisanje;”.

Tačka 36a) menja se i glasi:

“36a) tekuće (redovno) održavanje objekta jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekta na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti, kao što su krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora, zamena unutrašnje i spoljašnje stolarije i bravarije, zamena unutrašnjih instalacija i opreme bez povećanja kapaciteta i drugi slični radovi, ako se njima ne menja spoljni izgled zgrade i ako nemaju uticaj na zajedničke delove zgrade i njihovo korišćenje;”.

Posle tačke 42) dodaje se tačka 42a), koja glasi:

“42a) uslovi za projektovanje, odnosno priključenje jesu uslovi koje izdaju imaoci javnih ovlašćenja u objedinjenoj proceduri u postupku izdavanja lokacijskih uslova na zahtev nadležnog organa, u skladu sa planskim dokumentom, a koji se ne izdaju u formi upravnog akta, već se njima isključivo definišu precizni uslovi pod kojim se objekat čija je izgradnja predviđena planskim dokumentom može realizovati i predstavljaju sastavni deo lokacijskih uslova;”.

U tački 43) tačka na kraju zamenjuje se tačkom zapetom.

Posle tačke 43) dodaju se tač. 44) - 49), koje glase:

“44) elektroenergetski objekti su objekti za proizvodnju, transformaciju, distribuciju i prenos električne energije;

45) strateški energetski objekti su objekti koji su određeni kao strateški saglasno propisima kojima je uređena oblast energetike;

46) sertifikat o energetskim svojstvima zgrada je dokument koji prikazuje energetska svojstva zgrade, ima propisani sadržaj, izgled, uslove i način izdavanja i izdat je kroz Centralni registar energetskih pasoša (CREP);

47) Centralni registar energetskih pasoša (CREP) je informacioni sistem preko koga se vrši izdavanje sertifikata o energetskim svojstvima zgrada i u kojem se vode baze podataka o ovlašćenim organizacijama koje ispunjavaju propisane uslove za izdavanje sertifikata, odgovornim inženjerima za energetsku efikasnost zgrada koji su zaposleni u tim organizacijama i izdatim sertifikatima o energetskim svojstvima zgrada;

48) seveso postrojenje i seveso kompleks su postrojenje i kompleks koji mogu imati uticaj na životnu sredinu i određuju se u skladu sa propisima kojima se uređuje životna sredina;

49) tehnička greška u planskim dokumentima jeste greška koja se uoči u toku sprovođenja usvojenog planskog dokumenta u tekstualnom ili grafičkom delu planskog dokumenta, a odnosi se na greške u nazivima, brojevima, grafičkim simbolima (tačkama, linijama i površinama), kao i druge očigledne netačnosti i nelogičnosti koje se javljaju u tekstualnom i grafičkom delu planskog dokumenta (objavljenom tekstu i overenim grafičkim prikazima).”

Posle stava 1. dodaje se stav 2, koji glasi:

“Svi izrazi u ovom zakonu upotrebljeni u muškom rodu podrazumevaju se i u ženskom rodu i obrnuto.”.

Član 2.

U članu 4. posle stava 4. dodaje se novi stav 5, koji glasi:

“Sertifikat o energetskim svojstvima zgrada izdaje se kroz Centralni registar energetskih pasoša (CREP), koji vodi ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva.”

Dosadašnji st. 5. i 6, postaju st. 6. i 7.

Dosadašnji stav 7, koji postaje stav 8. menja se i glasi:

“Na rešenje iz stava 7. ovog člana ne može se izjaviti žalba ali se tužbom može pokrenuti upravni spor.”

Dosadašnji stav 8. postaje stav 9.

Član 3.

Član 6. menja se i glasi:

“Član 6.

Građevinski proizvod je svaki proizvod ili sklop koji je proizveden i stavljen na tržište radi stalne ugradnje u objekte ili njihove delove i čije performanse imaju uticaj na performanse objekata u pogledu osnovnih zahteva za objekte.

Građevinski proizvodi, moraju ispunjavati zahteve propisane ovim zakonom i posebnim propisima, kao i tehničke zahteve sa aspekta seizmoloških, klimatskih i drugih osobenosti Republike Srbije.”.

Član 4.

Naziv iznad člana 7. i član 7. brišu se.

Član 5.

U članu 8. stav 1. posle reči: “na izgrađenom objektu” dodaju se reči: “i za utvrđivanje kućnog broja”.

Član 6.

U članu 8a stav 1. posle reči: “elektronskim putem” dodaju se reči: “osim za dokumente i podneske koji sadrže tajne podatke i koji su označeni stepenom tajnosti u skladu sa propisima kojima se uređuje tajnost podataka”.

Posle stava 2. dodaju se novi st. 3 - 7, koji glase:

“Ako se u objedinjenoj proceduri dostavlja akt, odnosno dokument koji je prethodno izvorno sačinjen u papirnoj formi, dostavlja se primerak tog akta, odnosno dokumenta koji je digitalizovan i overen u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronsko poslovanje.

Digitalizaciju dokumenta u skladu sa stavom 3. ovog člana za potrebe sprovođenja objedinjene procedure, pored lica utvrđenih zakonom koji uređuje elektronsko poslovanje, može izvršiti i lice sa licencom odgovornog projektanta, upisano u odgovarajući strukovni registar ili advokat upisan u imenik advokata, ako to lice svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom istovremeno potpisuje i podnesak u objedinjenoj proceduri uz koji se taj akt, odnosno dokument dostavlja.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, lice registrovano za korišćenje usluga elektronske uprave podnesak može podneti i preko portala e-Uprava, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava, u kom slučaju se identifikacija podnosioca vrši u skladu sa tim zakonom.

Izuzetno od st. 2. i 3. ovog člana, treće lice koje traži da mu se u objedinjenoj proceduri prizna svojstvo stranke u postupku, odnosno ako na odluke donete u tom postupku izjavljuje pravne lekove, nije dužno da koristi elektronske dokumente, niti da se nadležnom organu obraća elektronskim putem.

Ako nadležni organ u slučaju iz stava 6. ovog člana primi podnesak i dokument u papirnoj formi, dužan je da isti digitalizuje i da potvrdi istovetnost te kopije originalu, čime kopija dobija istu dokaznu snagu kao original u okviru sprovođenja tog postupka.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 8.”

Član 7.

Član 8b menja se i glasi:

“Član 8b

Nadležni organ je dužan da u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, imaocima javnih ovlašćenja, koji u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom utvrđuju uslove za projektovanje, odnosno priključenje, dostavi zahtev za izdavanjem tih uslova, ako se oni ne mogu pribaviti uvidom u planski dokument, odnosno separat.

Imalac javnih ovlašćenja je dužan da postupi po zahtevu iz stava 1. ovog člana, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, a za objekte iz člana 133. ovog zakona u roku od 30 dana od dana prijema zahteva.

Ako je prethodni uslov za izgradnju objekta izgradnja nedostajuće infrastrukture, imalac javnih ovlašćenja je dužan da u uslovima za projektovanje, odnosno priključenje navede tu činjenicu i informaciju o planiranom načinu finansiranja i rokovima izgradnje nedostajuće infrastrukture.

Uslovi za projektovanje, odnosno priključenje ne mogu biti u suprotnosti sa planskim dokumentom na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, niti se njima mogu menjati planskim dokumentom utvrđeni urbanistički parametri, odnosno osporavati planskim dokumentom utvrđene namene.

Ako imalac javnih ovlašćenja ne može da postupi po zahtevu zbog nedostataka u sadržini idejnog rešenja, dužan je da navede sve nedostatke koje je potrebno ispraviti kako bi izdao akt o uslovima za projektovanje, odnosno priključenje u skladu sa zahtevom.

Ako imalac javnih ovlašćenja ne postupi u roku i na način iz st. 2, 3. i 4. ovog člana nadležni organ o tome obaveštava podnosioca zahteva i podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka u skladu sa članom 211a ovog zakona.

Imalac javnih ovlašćenja ima pravo na naknadu stvarnih troškova za izdavanje traženih uslova za projektovanje, odnosno priključenje, kao i sprovođenje drugih radnji iz svoje nadležnosti.

Uslovi za projektovanje, odnosno priključenje imalaca javnih ovlašćenja sadrže i iznos naknade za priključenje na infrastrukturnu mrežu, kao i iznos drugih naknada, odnosno taksi, u skladu sa posebnim zakonom.

Ako imalac javnih ovlašćenja obaveštenje o visini naknade iz stava 7. ovog člana dostavi u roku od tri radna dana od dana prijema zahteva za izdavanje uslova za projektovanje, odnosno priključenje, obaveza plaćanja naknade dospeva pre izdavanja lokacijskih uslova, a u suprotnom smatra se da se imalac javnih ovlašćenja izjasnio da će te uslove izdati bez naknade, o čemu nadležni organ obaveštava podnosioca zahteva bez odlaganja.

Obaveza plaćanja naknade iz stava 8. ovog člana, dospeva pre priključenja na mrežu, a naknade koje nisu u vezi sa priključenjem na infrastrukturnu mrežu, odnosno takse, pre izdavanja upotrebne dozvole.

Izuzetno od stava 10. ovog člana, obaveza plaćanja naknade iz stava 8. ovog člana dospeva po prijemu konačnog obračuna te naknade, ako se investitor u zahtevu za priključenje objekta na infrastrukturnu mrežu, odnosno u zahtevu za izdavanje upotrebne dozvole, izjasnio da će tu naknadu platiti nakon prijem konačnog obračuna.

U slučaju da je objekat izveden u skladu sa uslovima za priključenje, imalac javnih ovlašćenja dužan je da izvrši priključenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu i da o tome obavesti nadležni organ u roku od 15 dana od dana prijema zahteva za priključenje, ako lokacijskim uslovima nije predviđeno drugačije.

Odredbe st. 6-10. ovog člana ne primenjuju se za priključenje objekta na prenosnu elektroenergetsku mrežu (iznad 110kV).”

Član 8.

U članu 8g stav 1. posle reči: “registratora centralne evidencije” dodaju se reči: “i obezbeđuje dostupnost tih podataka i akata u skladu sa zakonom, kao i pristup aktima koje nadležni organi objavljuju u skladu sa članom 8v stav 3. ovog zakona”.

U stavu 5. reči: “tromesečne” brišu se, a posle reči: “sprovođenje objedinjene procedure” dodaju se reči: “na godišnjem nivou”.

U stavu 7. tačka 1) reči: “tačka 3)” zamenjuju se rečima: “tačka 2)”, a u tački 2) reči: “stav 6.” zamenjuju se rečima: “stav 5.”.

Član 9.

U članu 8d stav 1. tačka 3) reč: “ njen” i reč: “prijave” brišu se.

Posle tačke 3) dodaju se tač. 3a - 3v), koje glase:

“3a) po prijavi završetka izgradnje temelja, potvrđuje njen prijem bez odlaganja, osim ako uz prijavu nije podneta propisana dokumentacija, u kom slučaju o tome bez odlaganja, a najkasnije narednog radnog dana, od prijema zahteva, obaveštava podnosioca zahteva;

3b) po prijavi završetka izgradnje objekta u konstruktivnom smislu, potvrđuje njen prijem bez odlaganja, osim ako uz prijavu nije podneta propisana dokumentacija, u kom slučaju o tome bez odlaganja, a najkasnije narednog radnog dana, od prijema zahteva, obaveštava podnosioca zahteva;

3v) po zahtevu za davanje saglasnosti na tehničku dokumentaciju u pogledu mere zaštite od požara, upućuje taj zahtev organu nadležnom za zaštitu od požara bez odlaganja, a najkasnije narednog radnog dana, od dana prijema zahteva i u istom roku odluku nadležnog organa za zaštitu od požara dostavlja investitoru;”.

Stav 4. menja se i glasi:

“Rešenje o izdatoj građevinskoj dozvoli, prijavu radova, prijavu temelja i prijavu završetka objekta u konstruktivnom smislu nadležni organ dostavlja građevinskoj inspekciji bez odlaganja, a lokacijske uslove prosleđuje imaocima javnih ovlašćenja radi informisanja i rezervacije kapaciteta infrastrukture na koju objekat nakon izgradnje treba da se priključi, u roku od tri dana od dana izdavanja.”.

Član 10.

U članu 8đ posle stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4, koji glase:

“Podatke iz službenih evidencija, koji su neophodni za sprovođenje objedinjene procedure, nadležni organ obezbeđuje preko servisne magistrale organa u skladu sa propisima koji uređuju elektronsku upravu, bez plaćanja takse.

Podaci pribavljeni na način iz stava 3. ovog člana smatraju se pouzdanim i imaju istu dokaznu snagu kao overeni izvodi iz tih evidencija.”

U dosadašnjem stavu 3, koji postaje stav 5. zapeta i reči: “osim ako nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu, kada taj zahtev odbacuje zaključkom” brišu se.

Dosadašnji stav 4, koji postaje stav 7. menja se i glasi:

“Ako podnosilac zahteva otkloni utvrđene nedostatke i podnese usaglašeni zahtev najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja akta iz stava 6. ovog člana, ne dostavlja ponovo dokumentaciju, niti plaća administrativnu taksu i druge naknade koje je već dostavio, odnosno platio u postupku u kome je taj akt donet.”

Posle stava 5. dodaje se novi stav 6, koji glasi:

“Ako odbaci zahtev iz razloga što nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu, nadležni organ je dužan da taksativno navede sve nedostatke, odnosno razloge za odbacivanje, nakon čijeg će otklanjanja moći da postupi u skladu sa zahtevom.”

Posle stava 7. dodaje se novi stav 8, koji glasi:

“Ako odbaci zahtev za izdavanje lokacijskih uslova zbog nedostataka idejnog rešenja, nadležni organ u postupku po usaglašenom zahtevu neće ponovno pribavljati uslove imalaca javnih ovlašćenja koji su pribavljeni u postupku u kome je zahtev odbačen, niti imaoci javnih ovlašćenja mogu ponovo naplatiti naknadu za izdavanje tih uslova osim ako su u izmenjenom idejnom rešenju promenjeni elementi bitni za utvrđivanje tih uslova.”

Dosadašnji stav 5. postaje stav 9.

U dosadašnjem stavu 6, koji postaje stav 10. zapeta i reči: “aktom kojim se uređuje sprovođenje objedinjene procedure” brišu se.

Član 11.

U članu 10. stav 1. tačka 3) tačka na kraju zamenjuje se tačkom zapetom.

Posle tačke 3) dodaju se tač. 4) i 5), koje glase:

“4) Strategija održivog urbanog razvoja Republike Srbije;

5) Nacionalna arhitektonska strategija.”.

Član 12.

U članu 11. posle stava 3. dodaju se st. 4. i 5, koji glase:

“Izrada i donošenje planskih dokumenata su od javnog interesa za Republiku Srbiju.

Planski dokumenti se izrađuju za vremenski period od najviše 25 godina.”.

Član 13.

U članu 25. posle stava 3. dodaju se st. 4. i 5, koji glase:

“Plan generalne regulacije je osnovni plan regulacije koji se direktno sprovodi primenom pravila uređenja i građenja na celom obuhvatu planskog dokumenta.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, sprovođenje plana generalne regulacije može se predvideti kroz izradu plana detaljne regulacije u slučaju kada nije moguće na celom obuhvatu plana generalne regulacije odrediti regulaciju, odnosno pravila uređenja i građenja.”.

Član 14.

U članu 26. stav 1. posle tačke 5) dodaje se tačka 5a), koja glasi:

“5a) popis parcela i opis lokacija za javne površine, sadržaje i objekte;”.

U stavu 1. tačka 8) reč: “obavezno” briše se.

Tačka 10) menja se i glasi:

“10) pravila uređenja i pravila građenja za celokupni obuhvat planskog dokumenta;”.

Član 15.

Naziv iznad člana 36. i član 36. menjaju se i glase:

“8. Izrada dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja

Član 36.

“Dokumente prostornog i urbanističkog planiranja pod uslovima propisanim ovim zakonom, može da izrađuje javno preduzeće, odnosno druga organizacija čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, za obavljanje poslova prostornog i urbanističkog planiranja, kao i privredna društva, odnosno druga pravna lica, koja su upisana u registar privrednih subjekata i koja ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.

Dokumente prostornog i urbanističkog planiranja može da izrađuje pravno lice iz stava 1. ovog člana koje ima odgovarajuću licencu.

Ministar nadležan za poslove prostornog planiranja i urbanizma obrazuje komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja.

Ministar nadležan za poslove prostornog planiranja i urbanizma donosi rešenje o ispunjenosti uslova pravnog lica za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja na predlog komisije za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja. Rešenje o ispunjenosti uslova pravnog lica za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja konačno je danom dostavljanja rešenja. Rešenje o ispunjenosti uslova pravnog lica za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja važi dve godine, od dana izdavanja.

Ako utvrdi da pravno lice ne ispunjava uslove za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, kao i ako utvrdi da je licenca izdata na osnovu netačnih ili neistinitih podataka ministar nadležan za poslove prostornog planiranja i urbanizma donosi rešenje kojim ukida, odnosno poništava rešenje o ispunjenosti uslova za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja (licence).

Troškove utvrđivanja ispunjenosti uslova za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, snosi podnosilac zahteva.

Visina troškova za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, sastavni je deo rešenja iz stava 4. ovog člana.

Izradom prostornih, odnosno urbanističkih planova rukovodi odgovorni planer, odnosno odgovorni urbanista.”

Član 16.

U članu 37. stav 1. menja se i glasi:

“Odgovorni planer može biti lice sa stečenim visokim obrazovanjem na nivou ekvivalentnom akademskim studijama odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 300 ESPB, najmanje pet godina odgovarajućeg stručnog iskustva na izradi dokumenata prostornog planiranja, odgovarajućom licencom u skladu sa ovim zakonom i koje je upisano u registar licenciranih inženjera i planera.”

Posle stava 2. dodaje se stav 3, koji glasi:

“Odgovorni planer daje izjavu da je planski dokument usklađen sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.”.

Član 17.

U članu 38. stav 1. menja se i glasi:

“Odgovorni urbanista može biti lice sa stečenim visokim obrazovanjem odgovarajuće struke, na nivou ekvivalentnom akademskim studijama odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 300 ESPB, najmanje pet godina odgovarajućeg stručnog iskustva na izradi dokumenata urbanističkog planiranja, odgovarajućom licencom u skladu sa ovim zakonom i koje je upisano u registar licenciranih inženjera i planera.”

Posle stava 2. dodaje se stav 3, koji glasi:

“Odgovorni planer daje izjavu da je planski dokument usklađen sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.”.

Član 18.

U članu 39. stav 3. posle reči: “urbanog razvoja,” dodaju se reči: “arhitektonska politika,”.

Član 19.

U članu 40. stav 2. menja se i glasi:

“Sve podloge ustupaju se u roku od 15 dana.”

Posle stava 2. dodaje se stav 3, koji glasi:

“Izuzetno od stava 2. ovog člana, podloge se mogu ustupiti u roku od 30 dana uz obrazloženje nadležnog organa, odnosno organizacije za nepostupanje u roku iz stava 2. ovog člana.”.

Član 20.

Naziv iznad člana 41. i član 41. menjaju se i glase:

“13. Dostupnost i objavljivanje planskih dokumenata

Član 41.

Planski dokumenti sa prilozima moraju biti dostupni na uvid javnosti u sedištu donosioca, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere uređenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje.

Po donošenju planskih dokumenata, tekstualni deo svih planskih dokumenata se objavljuje u službenom glasilu donosioca planskih dokumenata, odnosno u službenom glasilu Republike Srbije, službenom glasilu autonomne pokrajine ili službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere uređenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje.

Planski dokument iz stava 2. ovog člana objavljuje se u elektronskom obliku i dostupan je na internetu, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere uređenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje.

Planski dokumenti su javno dostupni u Centralnom registru planskih dokumenata.”.

Član 21.

Naziv iznad člana 42. i član 42. brišu se.

Član 22.

Član 43. menja se i glasi:

“Član 43.

Svi planski dokumenti koji se donose u skladu sa ovim zakonom evidentiraju se u Centralnom registru planskih dokumenata (u daljem tekstu: Registar).

Registar vodi organ nadležan za poslove državnog premera i katastra.

Po stupanju na snagu planskog dokumenta, donosilac plana je dužan da taj dokument dostavi organu iz stava 2. ovog člana u roku od deset dana od dana stupanja na snagu tog planskog dokumenta, u formatu koji propisuje ministar nadležan za poslove prostornog planiranja, odnosno urbanizma.

Svi planski dokumenti, evidentirani u Registru, dostupni su zainteresovanim licima i u elektronskom obliku, putem interneta, bez naknade.

Za potrebe praćenja stanja u prostoru, ministarstvo nadležno za poslove prostornog planiranja obrazuje nacionalni informacioni sistem planskih dokumenata i stanja u prostoru, u skladu sa načelima INSPIRE direktive, čiji je sastavni deo Registar planskih dokumenata, u okviru digitalne platforme Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka, saglasno zakonu kojim se uređuje oblast nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.

Svi planski dokumenti, evidentirani u nacionalnom informacionom sistemu planskih dokumenata, javno su dostupni u elektronskom obliku na internetu bez naknade, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere uređenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje.”.

Član 23.

U članu 45. stav 2. briše se.

Dosadašnji stav 3, koji postaje stav 2. menja se i glasi:

“Svi planski dokumenti, evidentirani u lokalnom informacionom sistemu, dostupni su zainteresovanim licima i u elektronskom obliku, na internetu osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere uređenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje.”.

Član 24.

Član 45a menja se i glasi:

“Član 45a

Posle donošenja odluke o izradi prostornog, odnosno urbanističkog plana, nosilac izrade plana organizuje upoznavanje javnosti (pravnih i fizičkih lica) sa opštim ciljevima i svrhom izrade plana, mogućim rešenjima za razvoj prostorne celine, mogućim rešenjima za urbanu obnovu, kao i efektima planiranja.

Rani javni uvid oglašava se u sredstvima javnog informisanja i u elektronskom obliku na internet stranici jedinice lokalne samouprave i na internet stranici donosioca plana i traje 15 dana. Rani javni uvid počinje danom oglašavanja.

U toku ranog javnog uvida pribavljaju se uslovi i drugi značajni podaci za izradu planskog dokumenta od organa, posebnih organizacija, imalaca javnih ovlašćenja i drugih institucija. Organi, posebne organizacije, imaoci javnih ovlašćenja i druge institucije dužni su da po zahtevu nosioca izrade planskog dokumenta dostave uslove i sve raspoložive podatke u toku trajanja ranog javnog uvida, a najduže u roku od 15 dana od dana prijema zahteva. Izuzetno uslovi i svi raspoloživi podaci se mogu ustupiti u roku od 30 dana uz obrazloženje nadležnog organa, odnosno organizacije za nepostupanje u navedenom roku.

Sve primedbe i sugestije pravnih i fizičkih lica evidentira nosilac izrade planskog dokumenta, a evidentirane primedbe i sugestije mogu uticati na planska rešenja.

Javnost mora imati mogućnost izjašnjavanja, a evidentirane primedbe mogu uticati na planska rešenja.

Rani javni uvid i javni uvid obavlja komisija za planove jedinice lokalne samouprave za planska dokumenta iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave, odnosno komisija za javni uvid za prostorne planove u nadležnosti Republike Srbije koju obrazuje ministarstvo nadležno za poslove prostornog planiranja i urbanizma, a za prostorne planove u nadležnosti autonomne pokrajine komisija za javni uvid koju obrazuje organ autonomne pokrajine nadležan za poslove prostornog planiranja i urbanizma.

 Sredstva za obavljanje ranog javnog uvida obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, budžetu autonomne pokrajine, odnosno u budžetu jedinice lokalne samouprave.”.

Član 25.

U članu 46. stav 2. tačka 3) reči: “i spisak podloga” brišu se.

U stavu 2. tačka 8) reči: “sa okvirnom procenom finansijskih sredstava” brišu se.

U stavu 3. posle reči: “glasilu” dodaju se reči: “i Centralnom registru planskih dokumenata.”

Stav 4. briše se.

Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 4. i 5.

Dosadašnji stav 7. briše se.

Dosadašnji stav 8. postaje stav 6.

Član 26.

Posle člana 47. dodaju se nazivi članova i čl. 47a - 47v, koji glase:

“16.2.1. Procedura u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata

Član 47a

Nosilac izrade planskog dokumenta dužan je da odredi organizacionu jedinicu u svom sastavu, koja sprovodi proceduru: pripreme, razmatranja, donošenja i objavljivanja odluke o izradi planskog dokumenta; izrade i ustupanja izrade planskog dokumenta; stručne kontrole planskog dokumenta; ranog javnog uvida i javnog uvida u planski dokument; pripreme, razmatranja, donošenja i objavljivanja planskog dokumenta, kao i unošenja planskih dokumenata u Centralni registar planskih dokumenata (u daljem tekstu: procedura u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata).

Nosilac izrade planskog dokumenta sprovodi proceduru u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata i u slučajevima izmene i dopune planskih dokumenata.

U okviru procedure u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata sprovodi se i ispravljanje tehničkih grešaka u planskim dokumentima. Ispravka tehničke greške proizvodi pravno dejstvo od kada i planski dokument u kojem se ispravlja tehnička greška.

Rukovodilac organizacione jedinice iz stava 1. ovog člana je odgovoran za sprovođenje procedure u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata.

Ministar nadležan za poslove prostornog planiranja i urbanizma bliže propisuje način i postupak sprovođenja procedure pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata.

16.2.2. Postupanje organa, posebnih organizacija, imaoca javnih ovlašćenja i drugih institucija u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata

Član 47b

Nosilac izrade planskog dokumenta u toku ranog javnog uvida dostavlja nadležnim organima, posebnim organizacijama i imaocima javnih ovlašćenja, koji u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima utvrđuju uslove za planiranje i uređenje prostora, zahtev za izdavanje tih uslova.

Nadležni organ, posebna organizacija, odnosno imalac javnih ovlašćenja dužan je da postupi po zahtevu iz stava 1. ovog člana, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva. Izuzetno, može se postupiti i u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, uz obrazloženje nadležnog organa, odnosno organizacije za nepostupanje u navedenom roku.

Ako organ, posebna organizacija, odnosno imalac javnih ovlašćenja ne postupi u roku iz stava 2. ovog člana, smatraće se da se izjasnio da nema posebnih uslova za planiranje i uređenje prostora.

Organ, posebna organizacija, odnosno imalac javnih ovlašćenja izdaje uslove i podatke za izradu planskog dokumenta bez naknade i takse, osim naknade stvarnih troškova (materijalni troškovi).

16.2.3. Razmena podnesaka i dokumenata u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata

Član 47v

Razmena dokumenata i podnesaka u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata obavlja se elektronski, osim dokumenata i podnesaka za koji je određen stepen tajnosti u skladu sa propisima kojima se uređuje tajnost podataka.

Sva akta koja su u vezi sa utvrđivanjem uslova za planiranje i uređenje prostora i koja donose nadležni organi, posebne organizacije i imaoci javnih ovlašćenja, kao i podnesci i dokumenti koji se dostavljaju u proceduri u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata, dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta, osim akata podnesaka i dokumenata za koji je određen stepen tajnosti u skladu sa propisima kojima se uređuje tajnost podataka.”.

Član 27.

U članu 49. stav 3. menja se i glasi:

“Stručnu kontrolu Prostornog plana Republike Srbije, prostornog plana područja posebne namene i regionalnog prostornog plana, vrši komisija koju obrazuje ministarstvo nadležno za poslove prostornog planiranja.”

Stav 7. menja se i glasi:

“Izveštaj iz stava 6. ovog člana je obavezujuć i sastavni je deo obrazloženja planskog dokumenta.”

Posle stava 7. dodaje se stav 8, koji glasi:

“Sredstva za stručnu kontrolu obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, budžetu autonomne pokrajine, odnosno budžetu jedinice lokalne samouprave.”.

Član 28.

U članu 50. stav 5. menja se i glasi:

“Sredstva za obavljanje javnog uvida obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, budžetu autonomne pokrajine, odnosno u budžetu jedinice lokalne samouprave.”.

Član 29.

U članu 51a stav 5. menja se i glasi:

“Skupština opštine, odnosno grada, odnosno Skupština grada Beograda, bliže uređuje položaj, ovlašćenja, kao i prava i dužnosti glavnog urbaniste. Aktom o unutrašnjoj organizaciji jedinice lokalne samouprave može se predvideti osnivanje organizacione jedinice glavnog urbaniste, odrediti delokrug ove organizacione jedinice, kao i urediti druga pitanja značajna za rad.”.

Član 30.

Posle člana 51a dodaju se naziv iznad člana i član 51b, koji glase:

“16.5b Izmene i dopune planskih dokumenata

Član 51b

Izmene i dopune planskog dokumenta obavljaju se po postupku za izradu planskog dokumenta propisanim ovim zakonom i propisima donetima na osnovu ovog zakona.

U slučaju manjih izmena i dopuna planskog dokumenta, primenjuje se skraćeni postupak izmena i dopuna planskog dokumenta.

U skraćenom postupku izmena i dopuna planskog dokumenta podrazumeva se da se ne sprovodi postupak ranog javnog uvida, na način da se izrađuje nacrt izmena i dopuna planskog dokumenta, kao i da se sprovodi postupak javnog uvida u trajanju od najmanje 15 dana.

Skraćeni postupak izmena i dopuna planskog dokumenta uređuje se aktom o izmenama i dopunama planskog dokumenta u skladu sa članom 46. ovog zakona. Aktom o izmenama i dopunama planskog dokumenta propisuje se postupak izrade izmena i dopuna planskog dokumenta, kao i trajanje javnog uvida.

Predmet izmena i dopuna planskog dokumenta u skraćenom postupku je samo deo planskog dokumenta koji se menja, a ne planski dokument u celini.

Skraćeni postupak se primenjuje i u slučaju kada se u toku izgradnje linijskog infrastrukturnog objekta ili objekata javne namene u smislu ovog zakona, menjaju lokacijski uslovi ili građevinska dozvola, kada ta izmena nije moguća bez promene planskog dokumenta kojim su planirani ti objekti.”

Član 31.

U članu 53a stav 1. menja se i glasi:

“Lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa ovim zakonom i izdaju se za katastarsku parcelu koja ispunjava uslove za građevinsku parcelu.”

U stavu 6. posle reči: “grafički prikaz i sl.)”, dodaje se zapeta i reči: “izrađeno u skladu sa pravilnikom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije”.

Posle stava 7. dodaje se stav 8, koji glasi:

“Investitor nije dužan da pribavi lokacijske uslove u slučaju kada izvodi radove na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, kada vrši adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim ako je ovim zakonom ili propisom kojim se uređuju lokacijski uslovi propisano drugačije.”

Član 32.

U članu 55. stav 1. posle tačke 4) dodaje se tačka 4a), koja glasi:

“4a) o tome da li je u vezi sa izgradnjom objekta ili izvođenjem radova u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima potrebno pokrenuti postupak pribavljanja saglasnosti na studiju procene uticaja na životnu sredinu, odnosno odluke da nije potrebna izrada te studije;”.

Član 33.

U članu 56. stav 2. posle reči: “odnosno gradskom veću,” dodaju se reči: “preko prvostepenog organa,”.

Posle stava 2. dodaju se st. 3 - 7, koji glase:

“Ako se prigovor odnosi i na uslove imalaca javnih ovlašćenja pre dostavljanja nadležnom organu iz stava 2. ovog člana, organ koji je izdao lokacijske uslove je dužan da bez odlaganja prigovor dostavi imaocima javnih ovlašćenja na izjašnjenje.

U slučaju iz stava 3. ovog člana imalac javnih ovlašćenja je dužan da se najkasnije u roku od 15 dana, odnosno 30 dana za objekte iz člana 133. ovog zakona izjasni na navode iz prigovora, ako su neosnovani ili da izmeni uslove u skladu sa zahtevom, odnosno prigovorom.

Ako imalac javnih ovlašćenja ne postupi u roku i na način propisan stavom 4. ovog člana, smatraće se da se saglasio sa navodima iz prigovora i nadležni organ iz stava 2. ovog člana će izmeniti lokacijske uslove u skladu sa zahtevom, odnosno prigovorom, osim ako je takav akt očigledno protivan prinudnim propisima.

Organ iz stava 2. ovog člana je dužan da odluku po prigovoru donese najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja prigovora, osim u slučaju objekata iz člana 133. ovog zakona kada je rok 90 dana od podnošenja prigovora.

Na konačni upravni akt iz stava 2. ovog člana, tužbom se može pokrenuti upravni spor.”.

Član 34.

U članu 57. stav 5. reči: “regulacionu liniju” zamenjuju se rečima: “elemente regulacije”.

U stavu 7. reči: “12 meseci” zamenjuju se rečima: “dve godine”.

Posle stava 7. dodaje se novi stav 8, koji glasi:

“U slučaju fazne izgradnje, lokacijski uslovi važe do isteka važenja građevinske dozvole poslednje faze, izdate u skladu sa tim uslovima.”

Dosadašnji stav 8. postaje stav 9.

Posle stava 8, koji postaje stav 9. dodaju se st. 10 - 12, koji glase:

“Uslovi koje dostavljaju imaoci javnih ovlašćenja ne mogu biti u suprotnosti sa uslovima iz planskog dokumenta na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, niti menjati utvrđeni urbanistički parametri.

Ukoliko imalac javnih ovlašćenja postupi suprotno odredbama stava 10. ovog člana, nadležni organ izdaje lokacijske uslove isključivo u skladu sa urbanističkim i drugim parametrima iz važećeg planskog dokumenta.

Ako nakon izdavanja lokacijskih uslova neki od imalaca javnih ovlašćenja izmeni uslove koji su sastavni deo izdatih lokacijskih uslova, odgovoran je za štetu koju je investitor pretrpeo usled preduzimanja aktivnosti na osnovu prvobitno izdatih lokacijskih uslova.”.

Član 35.

U članu 58. stav 5. reč: “godišnje” menja se rečju: “dvogodišnje”.

Član 36.

U članu 60. posle stava 1. dodaju se st. 2 - 5, koji glase:

“Urbanistički projekat se može izraditi i za izgradnju objekata javne namene za potrebe utvrđivanja javnog interesa, bez izmene planskog dokumenta, izuzev za utvrđivanje javnog interesa za projekte u zaštićenim područjima.

Urbanistički projekat se može izraditi i za izgradnju objekta koji je u funkciji obavljanja delatnosti poljoprivrednog gazdinstva, odnosno delatnosti seoskog turističkog domaćinstva, nautičkog turizma i/ili lovnog turizma (npr. objekti za preradu i čuvanje poljoprivrednih proizvoda, objekti za smeštaj i ishranu turista i sl.), za područje koje nije u obuhvatu planskog dokumenta koji se može direktno primeniti.

Stepen komunalne opremljenosti i ostale infrastrukture, kao i uslovi za formiranje građevinske parcele, za objekte iz stava 2. ovog člana, biće bliže uređeni podzakonskim aktom koji donosi ministar nadležan za poslove urbanizma.

Urbanističkim projektom može se izuzetno, u slučaju usklađivanja sa važećim planskim dokumentom tog ili šireg područja, primeniti urbanistički parametri, i to na način da se koristi ili najveći dozvoljeni indeks zauzetosti ili najveći dozvoljeni indeks izgrađenosti građevinske parcele, odnosno najveća dozvoljena visina ili najveća dozvoljena spratnost objekata, u zavisnosti od karakteristika lokacije i arhitektonsko - urbanističkog konteksta. Urbanističkim projektom može se propisati i visinsko ujednačavanje venaca ili slemena objekata izgrađenih u bloku do maksimalno predviđene visine objekta izgrađenog u skladu sa zakonom u tom bloku.”.

Član 37.

U članu 63. posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

“U slučaju kada se urbanistički projekat izrađuje za objekat javne namene za potrebe utvrđivanja javnog interesa, nadležni organ za potvrđivanje urbanističkog projekta obavezno obaveštava sve vlasnike, odnosno korisnike nepokretnosti u obuhvatu urbanističkog projekta, odnosno vlasnike, odnosno korisnike nepokretnosti u neposrednom susedstvu, kao i imaoce javnih ovlašćenja o izradi urbanističkog projekta i javnoj prezentaciji.”

Dosadašnji st. 3, 4. i 5. postaju st. 4, 5. i 6.

Dosadašnji stav 6, koji postaje stav 7. menja se i glasi:

“Organ nadležan za poslove urbanizma dužan je da, u roku od pet dana od dana dobijanja predloga komisije iz stava 6. ovog člana, potvrdi ili odbije potvrđivanje urbanističkog projekta i o tome bez odlaganja pismenim putem obavesti podnosioca zahteva.”

Dosadašnji stav 7, koji postaje stav 8. menja se i glasi:

“Na obaveštenje iz stava 7. ovog člana može se podneti prigovor opštinskom, odnosno gradskom veću, odnosno Vladi ili nadležnom organu autonomne pokrajine u slučaju kada se radi o potvrđivanju urbanističkog projekta iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove urbanizma, odnosno iz nadležnosti organa autonomne pokrajine nadležnog za poslove urbanizma, u roku od tri dana.”

Dosadašnji stav 8. postaje stav 9.

Član 38.

Posle člana 63. dodaje se član 63a, koji glasi:

“Član 63a

Urbanistički projekat koji se izrađuje za izgradnju objekata za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, potvrđuje ministarstvo nadležno za poslove urbanizma, odnosno organ autonomne pokrajine nadležan za poslove urbanizma.

Ministar nadležan za poslove urbanizma, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine za poslove urbanizma pre potvrđivanja urbanističkog projekta iz stava 1. ovog člana formira komisiju za stručnu kontrolu urbanističkog projekta, koja potvrđuje da urbanistički projekat nije u suprotnosti sa važećim planskim dokumentom i ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona.

Sredstva za rad komisije iz stava 2. ovog člana obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, odnosno budžetu autonomne pokrajine.

Ministar nadležan za poslove urbanizma bliže propisuje način i postupak potvrđivanja urbanističkog projekta za potrebe izgradnje objekata iz člana 133. ovog zakona i delokruga komisije iz stava 2. ovog člana.”.

Član 39.

U članu 66. posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

“Kada deo katastarske parcele koja je u javnoj svojini treba pripojiti susednoj katastarskoj parceli u cilju formiranja građevinske parcele, u postupku preparcelacije formira se posebna katastarska parcela koja se može otuđiti u skladu sa odredbama posebnog zakona.”

Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.

Dosadašnji stav 5, koji postaje stav 6. menja se i glasi:

“Na rešenje iz stava 4. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja.”

Dosadašnji stav 6, koji je postaje stav 7. menja se i glasi:

“Pravnosnažno rešenje iz stava 4. ovog člana, organ nadležan za poslove državnog premera i katastra dostavlja i poreskoj upravi na teritoriji na kojoj se nalazi predmetna nepokretnost.”.

Član 40.

U članu 67. stav 2. menja se i glasi:

“Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra donosi rešenje o formiranju katastarskih parcela, na osnovu projekta preparcelacije, odnosno plana parcelacije za građevinske parcele javne namene sadržane u planskom dokumentu i/iliprojektu geodetskog obeležavanja.”

U stavu 3. broj: “15” zamenjuje se rečju: “osam”.

Član 41.

Član 69. menja se i glasi:

“Član 69.

Za građenje, odnosno postavljanje objekata iz člana 2. tač. 26), 26b), 27) i 44) ovog zakona, elektronskih objekata ili komunikacionih mreža i uređaja, može se formirati građevinska parcela koja odstupa od površine ili položaja predviđenih planskim dokumentom za tu zonu, pod uslovom da postoji pristup tom objektu, odnosno tim uređajima, radi održavanja i otklanjanja kvarova ili havarije na njima. Kao dokaz o rešenom pristupu javnoj saobraćajnoj površini priznaje se i upisano pravo službenosti na parcelama poslužnog dobra u korist parcela na povlasnom dobru, odnosno ugovor o uspostavljanju prava službenosti prolaza zaključen sa vlasnikom poslužnog dobra, odnosno saglasnost vlasnika poslužnog dobra, odnosno rešenje o eksproprijaciji u cilju uspostavljanja tog prava službenosti konačno u upravnom postupku, odnosno pravnosnažno rešenje vanparničnog suda kojim se uspostavlja to pravo službenosti, odnosno drugi dokaz o uspostavljanju prava službenosti kroz parcele koje predstavljaju poslužno dobro, a nalaze se između javne saobraćajne površine i povlasne parcele.

Za postavljanje transformatorskih stanica stanica 10/0,4 kV, 20/0,4 kV 35/0,4 kV i 35/10 kV, merno-regulacionih stanica za gas kod potrošača, elektrodistributivnih, elektroprenosnih, anemometarskih i meteoroloških stubova, kao i stubova elektronskih komunikacija, ne formira se posebna građevinska parcela.

Za objekte iz stava 1. ovog člana, koji se sastoje iz podzemnih i nadzemnih delova, građevinska parcela formira se samo za delove tih objekata koji su vezani za površinu zemljišta (glavni objekat, ulazna i izlazna mesta, reviziona okna i sl.), dok se za podzemne delove tih objekata u trasi koridora ne formira posebna građevinska parcela.

Za nadzemne elektroenergetske vodove i elise vetroturbina ne formira se posebna građevinska parcela.

Nadležni organ dozvoljava izgradnju objekata iz st. 2. i 4. ovog člana, kao i podzemnih delova objekata iz stava 1. ovog člana u trasi koridora, na postojećim parcelama, bez obaveze parcelacije, odnosno preparcelacije u cilju izgradnje tih objekata, odnosno ne traži kao poseban dokaz u postupku projekat parcelacije, odnosno preparcelacije izgrađen u skladu sa ovim zakonom.

Ako se nadzemni delovi linijskih infrastrukturnih objekata, sa izuzetkom nadzemnih elektroenergetskih vodova, prostiru preko teritorija dve ili više katastarskih opština, pre izdavanja upotrebne dozvole, formira se jedna ili više građevinskih parcela, tako da jedna građevinska parcela predstavlja zbir delova pojedinačnih katastarskih parcela unutar granice katastarske opštine, osim u slučaju kada je kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima u postupku izdavanja građevinske dozvole podnet ugovor o pravu službenosti, u skladu sa ovim zakonom.

Objekti iz st. 1. i 2. ovog člana mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu, bez obzira na katastarsku klasu poljoprivrednog zemljišta, kao i na šumskom zemljištu, bez potrebe pribavljanja saglasnosti ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede. Za potrebe izgradnje navedenih objekata na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, mogu se primenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na preparcelaciju, parcelaciju i ispravku granica susednih parcela, kao i odredbe o odstupanju od površine ili položaja predviđenih planskim dokumentom u skladu sa stavom 1. ovog člana, kao i odredbe o nepostojanju obaveze parcelacije, odnosno preparcelacije iz st. 2, 3, 4. i 5. ovog člana, ukoliko su primenjive u zavisnosti od vrste objekata.

Zemljište iznad podzemnog linijskog infrastrukturnog objekta ili ispod nadzemnog linijskog infrastrukturnog objekta, ne mora predstavljati površinu javne namene. Iznad podzemnog infrastrukturnog objekta ili ispod nadzemnog linijskog infrastrukturnog objekta izuzetno mogu se graditi objekti u skladu sa ovim zakonom, uz pribavljanje tehničkih uslova u skladu sa posebnim zakonom, zavisno od vrste infrastrukturnog objekta.

Kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu, za objekte iz st. 1. i 2. ovog člana, osim dokaza propisanih članom 135. ovog zakona, može se podneti i ugovor o ustanovljavanju prava službenosti, odnosno ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini sa vlasnikom zemljišta, zaključen u skladu sa posebnim propisima, kao i ugovor o uspostavljanju prava službenosti zaključen sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta koji je imalac javnih ovlašćenja, na period koji odredi vlasnik, odnosno korisnik zemljišta, kao i rešenje o uspostavljanju prava službenosti eksproprijacijom na tom zemljištu za tu namenu, konačno u upravnom postupku, kao i pravnosnažno rešenje vanparničnog suda o uspostavljanju prava službenosti na tom zemljištu za tu namenu. Za izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju komunalne infrastrukture i linijskih infrastrukturnih i elektroenergetskih objekata, kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu, može se, umesto propisanih dokaza iz ovog člana i drugih dokaza propisanih ovim zakonom dostaviti i popis katastarskih parcela sa priloženim saglasnostima vlasnika, odnosno korisnika zemljišta. Kada se kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu prilaže ugovor o ustanovljavanju prava službenosti ili saglasnost vlasnika ili korisnika zemljišta, odnosno rešenje o uspostavljanju prava službenosti eksproprijacijom ili pravnosnažno rešenje vanparničnog suda o uspostavljanju prava službenosti, organ nadležan za poslove državnog premera i katastra upisuje pravo svojine samo na objektu, a ugovor, odnosno saglasnost vlasnika, odnosno rešenje kojim je službenost uspostavljena, upisuje se u evidenciju katastra nepokretnosti.

Kada je Republika Srbija vlasnik građevinskog zemljišta na kome nije upisano pravo korišćenja u korist nekog drugog lica, Republička direkcija za imovinu Republike Srbije, u ime Republike Srbije, daje saglasnost koja se upisuje kao zabeležba ili zaključuje ugovor o uspostavljanju prava službenosti na tom zemljištu, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahteva.

Na zemljištu iznad podzemnih delova objekta iz stava 1. ovog člana i na zemljištu ispod nadzemnih elektroenergetskih vodova i elisa vetroturbina, investitor ima pravo prolaza ispod ili preleta iznad zemljišta, uz obavezu sopstvenika, odnosno držaoca tog zemljišta da ne ometa izgradnju, održavanje i upotrebu tog objekta.

U slučaju iz stava 11. ovog člana, ne dostavlja se dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima u smislu stava 9. ovog člana, niti se formira građevinska parcela za predmetno zemljište, bez obzira na namenu zemljišta.

Investitor za izgradnju objekata iz st. 1. i 2. ovog člana ima pravo prolaza i provoza preko susednog i okolnog zemljišta koje je u svojini drugih vlasnika, radi izvođenja radova u toku izgradnje, kada to zahteva tehnološki postupak i na način koji je u skladu sa takvim tehnološkim postupkom.

Svi vlasnici i držaoci susednog i okolnog zemljišta dužni su da omoguće nesmetani pristup gradilištu i trpe izvođenje radova za potrebe izgradnje objekta ili uređaja iz stava 1. ovog člana.

Investitor je dužan da vlasnicima ili držaocima zemljišta iz stava 12. ovog člana, kao i susednog ili okolnog zemljišta iz stava 13. ovog člana, nadoknadi štetu koju učini izvođenjem radova, prolazom i prevozom, odnosno da vrati zemljište u prvobitno stanje. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade štete, odluku o naknadi štete donosi nadležni sud.”.

Član 42.

Član 70. menja se i glasi:

“Član 70.

Zemljište za redovnu upotrebu jeste zemljište ispod objekta i zemljište oko objekta, koje ispunjava uslove za građevinsku parcelu i koje po sprovedenom postupku, u skladu sa ovim zakonom, postaje katastarska parcela.

Zemljište za redovnu upotrebu objekta izgrađenog u otvorenom stambenom bloku i stambenom kompleksu jeste zemljište ispod objekta, a po zahtevu podnosioca zahteva u postupku legalizacije, odnosno ozakonjenja, nadležni organ može odrediti građevinsko zemljište ispod objekta kao zemljište za redovnu upotrebu, uz obavezu podnosioca zahteva da u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja o ozakonjenju pokrene postupak za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu, u skladu sa ovim zakonom.

Evidenciju katastarskih parcela iz postupka ozakonjenja iz stava 2. ovog člana, vodi organ koji je doneo rešenje o ozakonjenju, uz obavezu da svako doneto rešenje iz stava 2. ovog člana dostavi i organu nadležnom za imovinsko-pravne poslove. Kada je objekat izgrađen na zemljištu u javnoj svojini Republike Srbije, primerak rešenja dostavlja se Republičkoj direkciji za imovinu Republike Srbije.

Ako je predmet sticanja samo zemljište ispod objekta iz stava 2. ovog člana u otvorenom stambenom bloku ili stambenom kompleksu, nadležni organ određuje i površinu tog zemljišta, na osnovu kopije plana parcele sa ucrtanom osnovom postojećeg objekta, što predstavlja građevinsku parcelu na kojoj nadležni organ može utvrditi rešenjem pravo na izgradnju objekta. Investitor izgradnje objekta na toj građevinskoj parceli ima obavezu formiranja katastarske parcele pre izdavanja rešenja o upotrebnoj dozvoli.

Vlasnici na posebnim delovima objekta izgrađenih u otvorenom stambenom bloku ili stambenom kompleksu imaju pravo upisa udela na građevinskom zemljištu ispod objekta po pravnosnažnosti rešenja o upotrebnoj dozvoli za predmetni objekat.

Ako je predmet sticanja samo zemljište ispod objekta iz stava 2. ovog člana za potrebe ozakonjenja, nadležni organ, rešenjem kojim se prekida postupak ozakonjenja do rešavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu na kome se nezakonito izgrađen objekat nalazi, određuje i površinu tog zemljišta, na osnovu kopije plana parcele sa ucrtanom osnovom postojećeg objekta. Vlasnik objekta koji je predmet ozakonjenja na toj građevinskoj parceli ima obavezu formiranja katastarske parcele pre izdavanja rešenja o ozakonjenju objekta.

U slučaju iz stava 6. ovog člana, ako je zemljište ispod objekta u javnoj svojini Republike Srbije, odlučuje Republička direkcija za imovinu Republike Srbije.

Akt iz stava 7. ovog člana predstavlja ispravu podobnu za formiranje katastarske parcele. Po formiranju katastarske parcele Republička direkcija za imovinu Republike Srbije otuđuje novoformiranu katastarsku parcelu vlasniku objekta iz stava 6. ovog člana, u skladu sa ovim i posebnim zakonom.

Zahtev za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu objekta i formiranje građevinske parcele podnosi se organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za imovinsko-pravne poslove (u daljem tekstu: nadležni organ), ako:

1) postojeća katastarska parcela na kojoj je objekat sagrađen predstavlja samo zemljište ispod objekta, osim u slučaju propisanim ovim zakonom;

2) se radi o objektu za koji je podnet zahtev za ozakonjenje za koji je nadležni organ utvrdio da postoji mogućnost ozakonjenja u smislu ispunjenosti prethodnih uslova i doneo zaključak kojim se postupak ozakonjenja prekida u cilju rešavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu ili objektu koji je upisan u evidenciju o nepokretnosti i pravima na njima u skladu sa ranije važećim zakonima kojima je uređivana legalizacija objekata ili na osnovu Zakona o legalizaciji objekata (“Službeni glasnik RS”, br. 95/13 i 117/14), kada je takav objekat izgrađen na građevinskom zemljištu na kome je kao nosilac prava korišćenja, odnosno vlasnik upisana Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili pravno lice čiji su osnivači Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili neko drugo pravno, odnosno fizičko lice;

3) se radi o objektu koji je upisan u evidenciju o nepokretnosti i pravima na njima u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole (“Službeni glasnik RS”, broj 25/13), kada je takav objekat izgrađen na građevinskom zemljištu na kome je kao nosilac prava korišćenja, odnosno vlasnik upisana Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili pravno lice čiji su osnivači Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili neko drugo pravno, odnosno fizičko lice.

Uz zahtev iz stava 9. ovog člana vlasnik objekta dostavlja dokaz o pravu svojine i osnov sticanja, odnosno dokaz da je po podnetom zahtevu organ nadležan za poslove legalizacije utvrdio mogućnost legalizacije, odnosno doneo rešenje o legalizaciji objekta, kopiju plana parcele i uverenje organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra da li je izvršeno obeležavanje, odnosno formiranje katastarske parcele i po kom osnovu.

Po prijemu zahteva iz stava 9. ovog člana nadležni organ pribavlja po službenoj dužnosti od organa nadležnog za poslove urbanizma izveštaj da li postojeća katastarska parcela ispunjava uslove da bude određena kao zemljište za redovnu upotrebu objekta i uslove za građevinsku parcelu, odnosno da li je, radi utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta potrebno izraditi projekat preparcelacije, odnosno parcelacije, da li postoje urbanistički uslovi za izradu ovih projekata, odnosno pribavi mišljenje, ako je već izvršeno obeležavanje ili formiranje katastarske parcele, da izrada projekta preparcelacije, odnosno parcelacije nije potrebna. Ako organ za poslove urbanizma utvrdi da je potrebna izrada projekta preparcelacije, odnosno parcelacije, izveštaj sadrži i predlog za formiranje građevinske parcele.

Izveštaj iz stava 11. ovog člana, kao i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije, izrađuju se u skladu sa uslovima sadržanim u važećem planskom dokumentu, a naročito sa uslovima koji se odnose na položaj postojećeg objekta u odnosu na regulaciju i granice katastarske parcele, uslove i način pristupa katastarskoj parceli, opšti minimum u pogledu površine koji parcela mora ispunjavati u odnosu na namenu i površinu postojećeg objekta ili u skladu sa opštim pravilima za formiranje građevinske parcele propisanim u propisu kojim se uređuju opšta pravila za parcelaciju, regulaciju i izgradnju.

Ako izveštaj iz stava 11. ovog člana sadrži obavezu izrade projekta preparcelacije, odnosno parcelacije, nadležni organ obaveštava podnosioca zahteva o potrebi izrade projekta, sa predlogom za formiranje katastarske parcele.

Ako se na osnovu izveštaja iz stava 11. ovog člana utvrdi da nema urbanističkih uslova za izradu projekta preparcelacije, odnosno parcelacije, nadležni organ o tome obaveštava podnosioca zahteva, koji ima pravo da u roku od tri dana od dana dobijanja obaveštenja podnese prigovor opštinskom, odnosno gradskom veću.

Pre donošenja odluke o otuđenju zemljišta, odnosno pre donošenja rešenja o ozakonjenju objekta, odnosno pre upisa prava svojine vlasnika na posebnim delovima objekta, postoji obaveza formiranja posebne katastarske parcele ispod objekta i upisa novoformirane parcele u evidenciju na nepokretnostima i pravima na njima.

Rešenje o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu i formiranju građevinske parcele, po sprovedenom postupku, donosi nadležni organ.

Rešenjem iz stava 16. ovog člana određuju se svi elementi potrebni za formiranje katastarske parcele, odnosno utvrđuje se da je postojeća katastarska parcela istovremeno i građevinska parcela, a sastavni deo rešenja je potvrđeni projekat preparcelacije, odnosno parcelacije koji sadrži projekat geodetskog obeležavanja, odnosno konstataciju da je katastarska parcela već obeležena, odnosno formirana.

Rešenjem iz stava 16. ovog člana utvrđuje se prestanak prava korišćenja, odnosno prava svojine dotadašnjeg korisnika, odnosno vlasnika građevinskog zemljišta i pravo vlasnika objekta da pravo svojine na preostalom delu parcele-građevinskom zemljištu koje nije određeno kao zemljište za redovnu upotrebu objekta, stekne neposrednom pogodbom, po tržišnoj ceni, u skladu sa ovim zakonom.

Na rešenje iz stava 16. ovog člana može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove građevinarstva, u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja.

Pravnosnažno rešenje iz stava 16. ovog člana je osnov za provođenje promene kod organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra.

Ako je građevinska parcela formirana do 11. septembra 2009. godine u skladu za zakonom, nadležni organ tu činjenicu prihvata kao stečeno pravo u postupku određivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta, odnosno takva katastarska parcela se smatra parcelom koja u utvrđenoj površini služi za redovnu upotrebu objekta, a pravo svojine na toj parceli biće upisano u skladu sa zakonom.

Postupak iz stava 21. ovog člana sprovodi organ nadležan za poslove državnog premera i katastra, na osnovu dokaza da je građevinska parcela formirana, odnosno obeležena pre 11. septembra 2009. godine.”.

Član 43.

Naziv iznad člana 88. i član 88. menjaju se i glase:

“4.1. Promena namene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko zemljište

Član 88.

Kada se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog i šumskog u građevinsko zemljište, organ nadležan za donošenje planskog dokumenta je dužan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu tog dokumenta, organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dostavi planski dokument koji sadrži popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena ili opis granice planskog dokumenta sa popisom katastarskih parcela sa odgovarajućim grafičkim prikazom.

Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra u roku od 15 dana po dobijanju akta iz stava 1. ovog člana rešenjem provodi nastalu promenu i stavlja zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u bazu podataka katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti.

Poljoprivredno zemljište kojem je planskim dokumentom promenjena namena u građevinsko, do privođenja zemljišta nameni može se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.

Rešenje iz stava 2. ovog člana dostavlja se vlasniku zemljišta, ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede i nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od dana donošenja rešenja.

Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz poljoprivrednog i šumskog u građevinsko zemljište, dužan je da plati naknadu za promenu namene zemljišta pre izdavanja građevinske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište ili zakonom kojim se uređuje šumsko zemljište.

Ako je promena namene, odnosno vrste zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko izvršena na osnovu zakona, planskog dokumenta, odluke nadležnog organa ili ukoliko je izgrađen objekat u skladu sa zakonom do 15. jula 1992. godine, odnosno do dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Službeni glasnik RS”, broj 49/92), ne plaća se naknada za promenu namene zemljišta, bez obzira što je kao kultura određene klase tog zemljišta upisana njiva, vinograd, voćnjak, livada, pašnjak, trstik-močvara ili neplodno zemljište.

Naknada za promenu namene poljoprivrednog i šumskog u građevinsko zemljište ne plaća se prilikom izgradnje objekata od značaja za Republiku Srbiju, kao i za izgradnju objekata javne namene u skladu sa programom uređivanja građevinskog zemljišta kada je obveznik plaćanja Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, kao i javna preduzeća čiji su osnivači Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave.

Promena namene iz šumskog u građevinsko zemljište sadržana u planskom dokumentu smatra se opštim interesom u skladu sa članom 10. Zakona o šumama (“Službeni glasnik RS”, br. 30/10, 93/12 i 89/15).

Od dana stupanja na snagu planskog dokumenta kojim je izvršena promena namene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko zemljište, vlasnik takvog zemljišta ostvaruje sva prava vlasnika na građevinskom zemljištu, u skladu sa ovim zakonom.

Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove građevinarstva, utvrđuje projekte za izgradnju objekata od značaja za Republiku Srbiju.”.

Član 44.

Član 89. briše se.

Član 45.

U članu 97. stav 8. menja se i glasi:

“Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta ne obračunava se za objekte javne namene u javnoj svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladišne objekte, podzemne etaže objekata visokogradnje (prostor namenjen za garažiranje vozila, podstanice, transformatorske stanice i razvodna postrojenja, ostave, vešernice i sl.), osim za delove podzemnih etaža koji se koriste za komercijalne delatnosti. Doprinos se ne obračunava ni za otvorena parkirališta, interne saobraćajnice, otvorena dečja igrališta, otvorene sportske terene i atletske staze.”

U stavu 10. posle reči: “u skladu sa zakonom,” dodaju se reči: “odnosno legalizovan ili ozakonjen.”

Posle stava 10. dodaje se novi stav 11, koji glasi:

“Prilikom obračuna površina postojećeg objekta, bruto razvijena građevinska površina se utvrđuje uvidom u izdatu upotrebnu dozvolu ili tehničku dokumentaciju na osnovu koje je izdata upotrebna dozvola, odnosno uvidom u pravnosnažno rešenje o legalizaciji, odnosno ozakonjenju objekta i tehničku dokumentaciju na osnovu koje su ta rešenja izdata.”

Dosadašnji stav 11. postaje stav 12.

U dosadašnjem stavu 12, koji postaje stav 13. reč: “naknade” zamenjuje se rečju: “doprinosa”.

Član 46.

U članu 100. stav 1. posle tačke 6) dodaju se tač. 6a) i 6b), koje glase:

“6a) razmene građevinskog zemljišta u slučaju raseljavanja porodičnog stambenog objekta koji se nalazi na nestabilnom terenu sa aktivnim geodinamičkim procesom koji uzrokuje pomeranje tla;

6b) otuđenja građevinskog zemljišta drugom suvlasniku na istoj nepokretnosti, po pravu preče kupovine, u skladu sa zakonom kojim se uređuju osnove svojinskopravnih odnosa i promet nepokretnosti.”

St. 2. i 3. menjaju se i glase:

“U slučaju davanja koncesije ili poveravanja komunalne delatnosti u skladu sa posebnim zakonima, građevinsko zemljište se može dati u zakup bez naknade, odnosno uz naknadu nižu od tržišne, na vremenski period predviđen ugovorom o koncesiji, koji ne može biti duži od perioda na koji se zaključuje, odnosno na vremenski period na koji je povereno obavljanje komunalne delatnosti.

Radi ostvarivanja javno-privatnog partnerstva, neizgrađeno građevinsko zemljište u javnoj svojini može se dati u zakup bez naknade, odnosno uz naknadu nižu od tržišne, privatnom partneru na rok na koji je zaključen javni ugovor u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije, koji ne može biti duži od perioda na koji je zaključen, odnosno unositi kao osnivački ulog u privredna društva, a vlasnik građevinskog zemljišta u javnoj svojini može sa fizičkim ili pravnim licem zaključiti i ugovor o zajedničkoj izgradnji jednog ili više objekata.”

Posle stava 5. dodaje se stav 6, koji glasi:

“O otuđenju, razmeni, davanju u zakup i pribavljanju građevinskog zemljišta u javnoj svojini Republike Srbije iz člana 99. ovog zakona odlučuje Vlada u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih posebnih zakona.”.

Član 47.

U članu 101. stav 1. menja se i glasi:

“Ako se promeni vlasnik objekta, odnosno posebnog fizičkog dela objekta koji je izgrađen ili se gradi na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, koje se koristi po osnovu ugovora o zakupu zaključenom u skladu sa zakonom, zakupodavac će, na zahtev zakupca, odnosno vlasnika objekta, izmeniti ugovor o zakupu tako što će na mesto, odnosno pored dotadašnjeg zakupca stupiti novi vlasnik objekta, odnosno dela objekta.”.

Član 48.

U članu 102. st. 9. i 10. menjaju se i glase:

“Odredbe stava 1. ovog člana ne primenjuju se na lica čiji su položaj, prava i obaveze uređene zakonom kojim se uređuje pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu.

Po zahtevu lica, koje ima upisano pravo korišćenja na građevinskom zemljištu i koje je obveznik plaćanja naknade za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu može se utvrditi rešenjem prestanak prava korišćenja na građevinskom zemljištu.”

Posle stava 10. dodaju se st. 11 - 16, koji glase:

“Pravnim licima koja su upisana kao nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu, a koja su prestala da postoje, rešenjem iz stava 10. ovog člana utvrđuje se prestanak prava korišćenja na građevinskom zemljištu i upisuje se pravo javne svojine u korist upisanog titulara javne svojine na toj nepokretnosti.

Prestanak prava korišćenja se utvrđuje u postupku koji sprovodi nadležni organ jedinice lokalne samouprave nadležan za imovinsko-pravne poslove.

Postupak iz stava 12. ovog člana pokreće zahtevom nadležno pravobranilaštvo, a kada je upisani titular prava svojine Republika Srbija, postupak pokreće Državno pravobranilaštvo ili Republička direkcija za imovinu Republike Srbije.

Uz zahtev iz stava 13. ovog člana podnosi se: dokaz da privredno društvo, odnosno drugi oblik organizovanja nije upisano u registar privrednih subjekata i da nema pravnog sledbenika; akt o brisanju iz registra privrednih subjekata, kao i drugi dokazi na osnovu kojih se na pouzdan način može utvrditi prestanak privrednog društva, odnosno drugog oblika organizovanja.

Po pravnosnažnosti rešenja kojim je utvrđen prestanak prava korišćenja dotadašnjeg nosioca prava korišćenja na građevinskom zemljištu, to rešenje predstavlja osnov za brisanje prava korišćenja na građevinskom zemljištu.

U slučaju iz stava 15. ovog člana pravo javne svojine ostaje upisano na dotadašnjeg titulara javne svojine.”

Član 49.

U članu 105. stav 1. menja se i glasi:

“Vlasnik objekta, odnosno posebnog fizičkog dela objekta koji nije upisan kao nosilac prava korišćenja na građevinskom zemljištu na kome je taj objekat, odnosno deo objekta izgrađen, stiče pravo svojine na katastarskoj parceli na kome je taj objekat izgrađen, u cilju uspostavljanja jedinstva nepokretnosti iz člana 106. ovog zakona.”

Posle stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3, koji glase:

“Kada je pravo svojine na objektu stečeno po osnovu legalizacije, odnosno ozakonjenja objekta, odnosno na osnovu Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole (“Službeni glasnik RS”, broj 25/13), vlasnik tog objekta ima obavezu utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta, u skladu sa članom 70. ovog zakona.

Upis prava svojine na građevinskom zemljištu iz st. 1. i 2. ovog člana vrši se na osnovu rešenja iz člana 70. ovog zakona. Organ nadležan za imovinsko-pravne poslove, po pravnosnažnosti, dostavlja to rešenje po službenoj dužnosti organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra.”

Dosadašnji stav 2. postaje stav 4.

Dosadašnji stav 3, koji postaje stav 5. menja se i glasi:

“Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na lica čiji su položaj, prava i obaveze uređeni zakonom kojim se uređuje pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, osim u slučaju kada je lice upisano kao vlasnik na objektu ili delu objekta, bez upisanog prava korišćenja na zemljištu u kom slučaju može steći pravo svojine na zemljištu ispod objekta ili dela objekta neposrednom pogodbom uz naknadu koja odgovara tržišnoj vrednosti tog zemljišta.”

Dosadašnji st. 4 - 6. postaju st. 6 - 8.

U dosadašnjem stavu 7, koji postaje stav 9. reči: “iz stava 4.” zamenjuju se rečima: “iz stava 6.”.

U dosadašnjem stavu 8, koji postaje stav 10. reči: “iz stava 7.” zamenjuju se rečima: “iz stava 9.”.

Član 50.

U članu 107. stav 1. posle reči: “planskim dokumentom”, dodaju se reči: “a na osnovu potvrđenog projekta urbane komasacije,”.

Stav 3. menja se i glasi:

“Komasacija se sprovodi ako na određenom području postoje katastarske parcele koje zbog površine, oblika, položaja ili nemogućnosti pristupa javnoj površini ne ispunjavaju uslove za građevinsku parcelu ili ako postoje druge otežavajuće okolnosti za efikasno i ekonomično sprovođenje planskih dokumenata i racionalnog korišćenja građevinskog zemljišta. Postupak komasacije sprovodi se uz poštovanje načela nepovredivosti stvarnih prava vlasnika katastarskih parcela, načela jednake vrednosti i načela dodele novih katastarskih parcela uz ispunjenje javnog interesa.”

U stavu 4. tačka 1) posle reči: “na kojima su izgrađeni objekti” dodaju se reči: “i formirane su katastarske parcele”.

U stavu 4. tačka 2) posle reči: “sa važećim planskim dokumentom” dodaju se reči: “uz zahtev za izuzimanje iz komasacione mase svih nosioca stvarnih prava na katastarskoj parceli”.

Stav 6. menja se i glasi:

“Izdvojene površine za javne namene iz stava 5. ovog člana utvrđuju se pre formiranja građevinskih parcela za preraspodelu ostalim nosiocima stvarnih prava.”

St. 8. i 9. menjaju se i glase:

“Stranke u postupku komasacije su vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na građevinskom zemljištu koje je predmet komasacije, lica koja imaju pravni osnov za upis prava svojine na nepokretnosti, ali to pravo nije upisano u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima do dana stupanja na snagu odluke o komasaciji, kao i jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se sprovodi postupak komasacije. U cilju zaštite i ostvarenja interesa Republike Srbije ili autonomne pokrajine, lica sa pravnim interesom u postupku komasacije, u smislu odredaba ovog zakona, su i ovlašćeni predstavnici Republike Srbije ili autonomne pokrajine.

Postupak komasacije sprovodi komisija za urbanu komasaciju (u daljem tekstu: komisija), koju obrazuje skupština jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se sprovodi postupak komasacije. Postupak komasacije sprovodi i komisija koju obrazuje ministar nadležan za poslove urbanizma, u slučaju kada komasaciono područje obuhvata građevinsko zemljište koje se nalazi na teritoriji dve ili više jedinica lokalnih samouprava.”.

Član 51.

U članu 108. stav 1. menja se i glasi:

“Pre donošenja odluke o komasaciji, komisija, po zahtevu vlasnika, odnosno drugih nosilaca stvarnih prava na katastarskim parcelama čija površina predstavlja najmanje 51% površine područja za koje je donet plan generalne ili plan detaljne regulacije utvrđuje osnovanost zahteva, u roku od deset dana od dana podnošenja zahteva. Ministarstvo nadležno za poslove urbanizma ili skupština jedinice lokalne samouprave mogu pokrenuti postupak urbane komasacije za potrebe izgradnje objekata javne namene u javnoj svojini, u kom slučaju komisija predlaže ministarstvu nadležnom za poslove urbanizma, odnosno skupštini jedinice lokalne samouprave, donošenje odluke o komasaciji.”

U članu 108. stav 2. posle reči: “zainteresovanim licima” dodaju se reči: “i koji se sa utvrđenom granicom objavljuje i na digitalnoj platformi Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka”.

U članu 108. stav 3. posle reči: “dnevnom listu u Republici Srbiji”, dodaju se reči: “kao i na digitalnoj platformi Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka”.

Stav 4. menja se i glasi:

“Posle donošenja odluke nadležnog organa o komasaciji, na predlog komisije organ nadležan za poslove urbanizma, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu odluke o komasaciji, objavljuje javni poziv za prijavljivanje i utvrđivanje potrebnih podataka za sprovođenje komasacije u “Službenom glasniku Republike Srbije”, odnosno javnom glasilu jedinice lokalne samouprave i najmanje jednom lokalnom i jednom dnevnom listu u Republici Srbiji, kao i na digitalnoj platformi Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.”

Posle stava 4. dodaje se novi stav 5, koji glasi:

“Odluka o komasaciji je osnov za upis zabeležbe o sprovođenju komasacije u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Posle upisa zabeležbe, promene na komasacionom području moguće su samo uz saglasnost i odluku komisije. Zabrana promena bez saglasnosti komisije traje do završetka procesa komasacije, odnosno do momenta brisanja zabeležbe u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.”

Dosadašnji stav 5, koji postaje stav 6. menja se i glasi:

“Rok za prijavu iz stava 4. ovog člana je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva, u kom roku je komisija dužna da sprovede javno izlaganje i bliže upozna zainteresovana lica sa načelima komasacije i principima preraspodele građevinskog zemljišta, o čemu sačinjava izveštaj. Po okončanju javnog izlaganja, komisija za komasaciju pristupa izradi projekta komasacije.”

Dosadašnji st. 6. i 7. postaju st. 7. i 8.

Dosadašnji st. 8. i 9, koji postaju st. 9. i 10. menjaju se i glase:

“Komisija odlučuje o prigovoru u roku od osam dana od dana prijema prigovora, a izveštaj koji sadrži podatke o javnom uvidu, sa svim primedbama i prigovorima, sa odlukama o prigovorima, dostavlja se obrađivaču projekta komasacije koji je dužan da u roku od osam dana izmeni i dopuni projekat komasacije, u skladu sa donetim odlukama komisije. Projekat komasacije dostavlja se komisiji, organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove urbanizma i Republičkom geodetskom zavodu na potvrđivanje.

 Projekat komasacije se, po potvrđivanju od strane organa iz stava 9. ovog člana, objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srbije”, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne samouprave i na digitalnoj platformi Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.”

Dosadašnji st. 10, 11. i 12. postaju st. 11, 12. i 13.

Član 52.

U članu 108a posle stava 6. dodaje se novi stav 7, koji glasi:

“U slučajevima kada je postupak urbane komasacije pokrenulo ministarstvo nadležno za urbanizam ili organ autonomne pokrajine nadležan za urbanizam, troškovi postupka komasacije finansiraju se iz budžeta Republike Srbije, odnosno budžeta autonomne pokrajine.”

Dosadašnji st. 7. i 8. postaju st. 8. i 9.

Član 53.

Posle člana 108b, dodaje se novi član 108v koji glasi:

“Član 108v

Sva dokumenta doneta u postupku urbane komasacije od strane nadležnih organa, učesnika u postupku i imaoca javnih ovlašćenja, uključujući i tehničku dokumentaciju, dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta, a razmena i komunikacija se obavlja elektronski.”

Član 54.

U članu 114. stav 1. menja se i glasi:

“Studijom opravdanosti određuje se naročito prostorna, ekološka, društvena, finansijska, tržišna i ekonomska opravdanost investicije za izabrano rešenje, razrađeno idejnim projektom, na osnovu koje se donosi odluka o opravdanosti ulaganja, za projekte u čijem finansiranju učestvuju korisnici javnih sredstava, bez obzira na to da li je investitor korisnik javnih sredstava.”

Član 55.

U članu 117a stav 1. menja se i glasi:

“Idejno rešenje predstavlja prikaz planirane koncepcije objekta koje se izrađuje za potrebe pribavljanja lokacijskih uslova, a može biti i deo urbanističkog projekta za potrebe urbanističko-arhitektonske razrade lokacije u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije.”

Posle stava 1. dodaje se stav 2, koji glasi:

“Idejnim rešenjem obavezno se prikazuju samo podaci neophodni za izdavanje lokacijskih uslova, odnosno podaci neophodni sa utvrđivanje usklađenosti sa planskim dokumentom, bez razrade tehničkih rešenja.”

Član 56.

Član 118. menja se i glasi:

“Član 118.

Idejni projekat se izrađuje za potrebe izgradnje objekata i izvođenja radova iz čl. 133. i 145. ovog zakona, kada podleže stručnoj kontroli od strane revizione komisije.

Idejni projekat koji se izrađuje za potrebe izvođenja radova iz člana 2. tačka 32a) ovog zakona podleže tehničkoj kontroli, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Idejni projekat iz stava 1. ovog člana izrađuje se u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije.”

Član 57.

U članu 118a stav 1. menja se i glasi:

“Projekat za građevinsku dozvolu se izrađuje za potrebe pribavljanja rešenja o građevinskoj dozvoli u skladu sa podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije.”

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

“Projektom za građevinsku dozvolu se vrši razrada planirane koncepcije objekta utvrđene idejnim rešenjem na osnovu koga su izdati lokacijski uslovi, a moguća su i njegova odstupanja od tog idejnog rešenja u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije.”

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Dosadašnji stav 3, koji postaje stav 4. menja se i glasi:

“Za objekte za koje je zakonom kojim se uređuje zaštita od požara propisana obaveza izrade Glavnog projekta zaštite od požara i pribavljanje saglasnosti na projekat za izvođenje, uz projekat za građevinsku dozvolu obavezno se prilaže i Elaborat o zaštiti od požara.”

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

Član 58.

U članu 123. stav 1. menja se i glasi:

“Projekat za izvođenje izrađuje se za potrebe izvođenja radova na građenju, kao i za potrebe pribavljanja rešenja o odobrenju za izvođenje radova za rekonstrukciju linijskih infrastrukturnih objekata.”

Član 59.

U članu 126. stav 1. briše se.

U stavu 2, koji postaje stav 1. posle reči: “objekata” zapeta i reči: “za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine,” brišu se.

Dosadašnji stav 3, koji postaje stav 2. menja se i glasi:

“Stručne rezultate, u smislu stava 1. ovog člana, ima lice koje je izradilo ili učestvovalo u izradi, odnosno u vršenju tehničke kontrole tehničke dokumentacije po kojoj su izgrađeni objekti te vrste i namene.”

Dosadašnji stav 4, koji postaje stav 3. menja se i glasi:

“Ministar nadležan za poslove građevinarstva obrazuje komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izradu tehničke dokumentacije u skladu sa stavom 1. ovog člana.”

Dosadašnji stav 5, koji postaje stav 4. menja se i glasi:

“Ministar nadležan za poslove građevinarstva donosi rešenje o ispunjenosti uslova na predlog komisije iz stava 3. ovog člana.”

Dosadašnji stav 6, koji postaje stav 5. menja se i glasi:

“Rešenje iz stava 4. ovog člana konačno je danom dostavljanja rešenja.”

Posle stava 5. dodaje se novi stav 6, koji glasi:

“Rešenje iz stava 5. ovog člana donosi se sa rokom važenja dve godine.”

U stavu 8. posle reči: “dokumentacije” dodaju se reči: “privrednog društva iz stava 1. ovog člana”.

Stav 9. menja se i glasi:

“Visina troškova za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izradu tehničke dokumentacije iz stava 8. ovog člana, sastavni je deo rešenja iz stava 4. ovog člana.”

Stav 11. menja se i glasi:

“Lice iz stava 10. ovog člana može da izrađuje tehničku dokumentaciju ako je na međunarodnom konkursu stekao pravo na izvođenje konkursnog rada i ako je član strukovne komore države čiji je državljanin.”

Stav 12. menja se i glasi:

“Ispunjenost uslova iz st. 10. i 11. ovog člana utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva.”

Član 60.

Posle člana 126. dodaje se član 126a, koji glasi:

“Član 126a

Pravno lice koje ispunjava uslove iz člana 126. stav 2. i člana 150. stav 2. ovog zakona, obavezno je da u pisanoj formi bez odlaganja obavesti ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva o svakoj promeni uslova utvrđenih rešenjem ministra i u roku od 30 dana podnese zahtev za donošenje novog rešenja i dostavi dokaze o ispunjenosti uslova za upis u odgovarajući registar za izradu tehničke dokumentacije za tu vrstu objekata.

Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, po službenoj dužnosti ili na inicijativu inspekcijskih i drugih državnih organa, pravnih i fizičkih lica, vrši kontrolu ispunjenosti uslova utvrđenih u postupku utvrđivanja ispunjenosti uslova za izradu tehničke dokumentacije (u daljem tekstu: licenca).

Ukoliko ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva utvrdi da uslovi iz stava 2. ovog člana nisu ispunjeni, rešenjem će staviti van snage licencu izdatu pravnom licu u roku od 30 dana od dana utvrđivanja nepravilnosti.

U slučaju iz stava 3. ovog člana, pravnom licu ne može se izdati nova licenca u narednih šest meseci od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je licenca stavljena van snage.

Rešenje iz stava 3. ovog člana je konačno danom dostavljanja pravnim licima na koja se odnose i protiv rešenja ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.”

Član 61.

U članu 128. stav 1. menja se i glasi:

“Odgovorni projektant može biti lice sa stečenim visokim obrazovanjem odgovarajuće struke na nivou ekvivalentnom akademskim studijama odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 300 ESPB, najmanje tri godine odgovarajućeg stručnog iskustva na izradi tehničke dokumentacije, odgovarajućom licencom u skladu sa ovim zakonom i koje je upisano u registar licenciranih inženjera i planera”.

 Stav 4. menja se i glasi:

“Odgovorni projektant overava deo projekta za koji poseduje odgovarajuću licencu, u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje izrada tehničke dokumentacije.”.

Član 62.

U članu 128a stav 1. reči: “i pečatom lične licence” brišu se.

Član 63.

U članu 129. stav 2. menja se i glasi:

“Tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu može da vrši privredno društvo, odnosno drugo pravno lice (ili više njih za posebne stručne oblasti), koja su upisana u odgovarajući registar privrednih subjekata i koja poseduju rešenje o ispunjenosti uslova za projektovanje za tu vrstu objekata, odnosno delova objekata, u skladu sa ovim zakonom, koje određuje investitor.”

U stavu 4. reč: “materijala” zamenjuje se rečima: “građevinskih proizvoda”.

U stavu 6. posle reči: “potpisuju” dodaje se reč: “odgovorni”.

Posle stava 9. dodaje se stav 10, koji glasi:

“Projekat za izvođenje za rekonstrukciju linijskih infrastrukturnih objekata podleže tehničkoj kontroli pod istim uslovima, kao projekat za građevinsku dozvolu.”.

Član 64.

U članu 133. stav 2. tačka 3) menja se i glasi:

“3) objekata za preradu nafte i gasa koji se grade van eksploatacionih polja po prethodno pribavljenoj saglasnosti ministarstva nadležnog za eksploataciju mineralnih sirovina, proizvodnju biogoriva i biotečnosti u postrojenjima kapaciteta preko 100 t godišnje, naftovoda i produktovoda, gasovoda nazivnog radnog nadpritiska preko 16 bara, bunkera stacionarnih i bunkera plutajućih stanica za snabdevanje brodova i tehničkih plovnih objekata tečnim gorivom kapaciteta preko 500m3, skladišta nafte, tečnog naftnog gasa i naftnih derivata kapaciteta preko 500 t koji se grade van eksploatacionih polja definisanih zakonom kojim se uređuje rudarstvo i geološka istraživanja i magistralnih toplovoda;”.

Posle tačke 4) dodaje se tačka 4a), koja glasi:

“4a) seveso postrojenja i seveso kompleksa;”.

U tački 6) posle reči: “elektroenergetskih vodova” dodaje se reč: “i”.

Tačka 9) menja se i glasi:

“9) objekata u granicama nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog značaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne i prirodne baštine, objekata u zaštićenoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog značaja sa određenim granicama katastarskih parcela i objekata u zaštićenoj okolini kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne i prirodne baštine, kao i objekata u zaštićenim područjima u skladu sa aktom o zaštiti kulturnih dobara (osim pretvaranja zajedničkih prostorija u stan, odnosno poslovni prostor u zaštićenoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog značaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne baštine), u skladu sa zakonom;”.

Posle tačke 9) dodaje se tačka 9a), koja glasi:

“9a) objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zaštite zaštićenog prirodnog dobra od izuzetnog značaja (osim porodičnih stambenih objekata, poljoprivrednih i ekonomskih objekata i njima potrebnih objekata infrastrukture, koji se grade u selima), u skladu sa zakonom;”.

U tački 20) tačka na kraju zamenjuje se tačkom zapetom.

Posle tačke 20) dodaju se tač. 21) - 24), koje glase:

“21) objekata koji su namenjeni za proizvodnju naoružanja i vojne opreme u smislu zakona kojim se uređuje oblast proizvodnje naoružanja i vojne opreme, kao i objekata za proizvodnju i skladištenje eksplozivnih materija;

22) objekata zdravstvene zaštite smeštajnih kapaciteta preko 500 ležaja;

23) objekata koji se grade na teritoriji dve ili više jedinica lokalnih samouprava;

24) objekte za koje je Vlada utvrdila da su projekti od značaja za Republiku Srbiju.”.

Član 65.

U članu 135. stav 1. menja se i glasi:

“Građevinska dozvola se izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu i izvod iz projekta za građevinsku dozvolu izrađene u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije, koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze o uplati odgovarajućih taksi i naknada i druge dokaze propisane propisom kojim se bliže uređuje postupak sprovođenja objedinjene procedure.”

Stav 3. menja se i glasi:

“Za izgradnju podzemnih infrastrukturnih objekata koji se grade u okviru planiranih saobraćajnih ili infrastrukturnih koridora, metodom podbušivanja, kao prva faza realizacije, ne dostavlja se dokaz o odgovarajućem pravu niti dokaz o uklanjanju objekata u smislu ovog zakona, već se navedeni dokazi dostavljaju u drugoj fazi realizacije izgradnje.”

Stav 5. menja se i glasi:

“Za izgradnju komunalne infrastrukture, kao i rekonstrukciju, sanaciju i adaptaciju javnih saobraćajnih i drugih javnih površina u regulaciji postojeće saobraćajnice, u skladu sa faktičkim stanjem na terenu, ne dostavlja se dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu, odnosno objektu.”

U stavu 10. posle reči: “infrastrukturu” dodaje se zapeta i reči: “odnosno drugi dokaz o obezbeđivanju nedostajuće infrastrukture.”

Posle stava 12. dodaje se stav 13, koji glasi:

“Organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, izdaje na rizik investitora građevinsku dozvolu i za nepokretnost na kojoj je u evidenciji katastra nepokretnosti upisana zabeležba spora, odnosno upravnog spora, osim ako je zabeležba upisana nakon stupanja na snagu Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova (“Službeni glasnik RS”, broj 41/18).

Dosadašnji stav 13. postaje stav 14.

Član 66.

U članu 135a stav 2. menja se i glasi:

“Finansijer odgovara za sve obaveze prema trećim licima, koje su posledica radnji koje preduzme u skladu sa ovlašćenjima koja su mu preneta ugovorom iz stava 1. ovog člana.”.

Posle stava 2. dodaje se stav 3, koji glasi:

“Zaključenjem ugovora iz stava 1. ovog člana i izdavanjem građevinske dozvole i na ime finansijera, smatra se da finansijer ima pravo pristupa zemljištu na kome se gradi predmetni objekat odnosno izvode radovi, kao i da to pravo može dalje preneti na izvođača radova u cilju izgradnje objekta odnosno izvođenja radova.”.

Član 67.

U članu 136. stav 1. tačka 1) menja se i glasi:

“1) investitoru, odnosno investitoru i finansijeru;”.

U stavu 1. tačka 2) reč: “ukupnoj” zamenjuje se rečima: “bruto razvijenoj građevinskoj”.

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

“Sastavni deo građevinske dozvole je i izvod iz projekta za građevinsku dozvolu, sa specifikacijom svih posebnih delova objekta.”

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Dosadašnji st. 3. i 4, koji postaju st. 4. i 5. menjaju se i glase:

“Na rešenje iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.

Na rešenje iz stava 3. ovog člana, koje donosi nadležno ministarstvo, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, ne može se izjaviti žalba, ali se tužbom može pokrenuti upravni spor.”.

Član 68.

U članu 137. posle stava 2. dodaju se st. 3 - 7, koji glase:

“Pripremni radovi za objekte iz člana 133. ovog zakona, kao i za objekte bruto razvijene građevinske površine preko 800m2, mogu se izvoditi i na osnovu posebne građevinske dozvole.

Uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole iz stava 3. ovog člana, prilažu se lokacijski uslovi, projekat pripremnih radova i dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu.

Rešenje iz stava 3. ovog člana donosi organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, u roku od osam dana od dana podnošenja uredne dokumentacije.

Na rešenje iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja, a ako je rešenje izdalo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena žalba ali se može tužbom pokrenuti upravni spor.

Ako se pripremni radovi odnose na uklanjanje objekta na parceli, obaveza investitora je da nadležnoj službi za katastar nepokretnosti, radi sprovođenja promene dostavi geodetski elaborat o rušenju. Rešenje iz stava 3. ovog člana posebno sadrži obavezu investitora da o uklanjanju objekta na parceli obavesti nadležnog inspektora, koji sačinjava zapisnik i dostavlja ga nadležnoj službi za katastar nepokretnosti, radi sprovođenja promene u katastarskom operatu.”.

Član 69.

U članu 140. stav 1. menja se i glasi:

“Građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne izvrši prijava radova u roku od tri godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola.”.

Stav 4. menja se i glasi:

“Na zahtev investitora, nadležni organ može doneti rešenje kojim se odobrava da pravnosnažna građevinska dozvola ostaje na pravnoj snazi dve godine posle roka propisanog stavom 3. ovog člana, ako se u postupku pokrenutom u roku iz stava 3. ovog člana, utvrdi da je objekat završen u konstruktivnom smislu na osnovu zapisnika nadležnog građevinskog inspektora.”.

Član 70.

U članu 141. stav 1. reči: “15 dana” zamenjuju se rečima: “30 dana”.

St. 3. i 4. menjaju se i glase:

“Ako se objekat za koji je izdato rešenje o građevinskoj dozvoli nalazi na zemljištu koje je u privatnoj svojini, uz zahtev iz stava 2. ovog člana dostavlja se ugovor o kupovini građevinskog zemljišta, odnosno objekta u izgradnji, zaključen u obliku javnobeležničkog zapisa, odnosno drugi pravni osnov o sticanju prava svojine na građevinskom zemljištu, odnosno objektu u izgradnji, sa dokazom o plaćenom odgovarajućem porezu u skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet građevinskog zemljišta, odnosno objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu.

Ako se objekat za koji je izdato rešenje o građevinskoj dozvoli nalazi na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, a nosilac izdate građevinske dozvole je zakupac na tom zemljištu, uz zahtev iz stava 2. ovog člana podnosi se izvod iz evidencije nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim pravom zakupa na ime novog vlasnika objekta u teretnom listu. Uz zahtev za upis prava zakupa na građevinskom zemljištu na ime novog vlasnika objekta u izgradnji, dostavlja se ugovor o kupovini objekta u izgradnji, zaključen u obliku javnobeležničkog zapisa, odnosno drugi pravni osnov o sticanju prava svojine na objektu u izgradnji, sa dokazom o plaćenom odgovarajućem porezu u skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu i ugovor sa vlasnikom građevinskog zemljišta u javnoj svojini o izmeni ugovora o zakupu, u skladu sa ovim zakonom.”.

Stav 8. menja se i glasi:

“Zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli usled promene investitora može se podneti do podnošenja zahteva za upotrebnu dozvolu.”.

Stav 10. briše se.

Dosadašnji st. 11. i 12. postaju st. 10. i 11.

U dosadašnjem stavu 13, koji postaje stav 12. reči: “lokacijskoj i” brišu se.

Član 71.

U članu 142. stav 1. menja se i glasi:

“Po izdavanju rešenja o građevinskoj dozvoli do podnošenja zahteva za upotrebnu dozvolu, investitor, u skladu sa novonastalim finansijskim, urbanističko-planskim i drugim okolnostima, izmenama planskog dokumenta, izmenama u dostupnosti komunalne i druge infrastrukture, radi usaglašavanja sa projektom za izvođenje i iz drugih razloga, može podneti zahtev za izmenu građevinske dozvole. Ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, projekat za građevinsku dozvolu, investitor je dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole. Ako u toku izgradnje objekta dođe do promene planskog dokumenta na osnovu koga je izdata građevinska dozvola, na zahtev investitora nadležni organ može izmeniti građevinsku dozvolu u skladu sa novim planskim dokumentom, uz zadržavanje stečenih prava iz građevinske dozvole koja se menja.”

Posle stava 2. dodaje se stav 3, koji glasi:

“U slučaju da izmene iz stava 2. ovog člana nisu u skladu sa izdatom energetskom dozvolom za posebnu vrstu objekata, odnosno da se menjaju podaci o lokaciji i instalisanoj snazi energetskog objekta, nadležni organ upućuje podnosioca zahteva da pribavi novu energetsku dozvolu.”

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Dosadašnji stav 4, koji postaje stav 5. menja se i glasi:

“Ako izmene iz stava 2. ovog člana nisu u saglasnosti sa izdatim lokacijskim uslovima, nadležni organ upućuje podnosioca zahteva da u objedinjenoj proceduri pribavi nove lokacijske uslove, koji se odnose na predmetnu izmenu.”

U dosadašnjem stavu 5, koji postaje stav 6. reči: “važećim planskim dokumentom i” zamenjuju se rečju: “izdatim”.

Dosadašnji stav 6. postaje stav 7.

Član 72.

Član 144. menja se i glasi:

“Član 144.

Posebna vrsta objekata može se graditi, odnosno određeni radovi izvoditi i bez pribavljanja akta nadležnog organa, u skladu sa posebnim propisom iz člana 201. stav 7. tačka 13a) ovog zakona.”.

Član 73.

Član 145. menja se i glasi:

“Član 145.

Po zahtevu investitora za izgradnju pojedinih vrsta objekata, odnosno izvođenje određenih radova koji se bliže određuju propisom iz člana 201. stav 7. tačka 13a) ovog zakona, organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole izdaje rešenje o odobrenju za izvođenje radova.

Rešenje o odobrenju za izvođenja radova izdaje se investitoru koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio potrebnu tehničku dokumentaciju, dokaze o uplati odgovarajućih taksi i naknada i druge dokaze u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje postupak sprovođenja objedinjene procedure.

Po zahtevima za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova na objektima, odnosno površinama iz člana 2. tač. 24), 24a), 24v i 24g) ovog zakona, javne česme i fontane, kao i za investiciono održavanje i adaptaciju objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zaštite zaštićenog prirodnog dobra od izuzetnog značaja, kao i za izvođenje radova na investicionom održavanju i adaptaciji u zaštićenoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog značaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne baštine, rešava nadležni organ jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi predmetni objekat.

Nadležni organ odbiće rešenjem zahtev ako je za radove navedene u zahtevu potrebno izdavanje građevinske dozvole, u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva.

Nadležni organ donosi rešenje po zahtevu iz stava 1. ovog člana u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva.

Na rešenje iz st. 3, 4. i 5. ovog člana može se izjaviti žalba nadležnom organu u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja.

Po završetku izgradnje, odnosno izvođenju radova, za objekte iz stava 1. ovog člana, na zahtev investitora, nadležni organ može izdati upotrebnu dozvolu.

Pravnosnažno rešenje iz stava 5. ovog člana, za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu evidenciju, kao i za promenu namene objekta, odnosno dela objekta bez izvođenja radova, predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a ako je za predmetni objekat, odnosno izvođenje radova izdata i upotrebna dozvola po zahtevu investitora, osnov za upis u javnu knjigu predstavlja pravnosnažno rešenje iz stava 3. ovog člana i pravnosnažno rešenje o upotrebnoj dozvoli.”.

Član 74.

U članu 146. stav 1. reči: “(kiosci, bašte ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar)” brišu se.

Posle stava 1. dodaju se st. 2 - 4, koji glase:

“Manji montažni objekti iz stava 1. ovog člana su: objekti montažno demontažnog tipa, i to isključivo kiosci do 10m2, bašte ugostiteljskih objekta, tezge i drugi pokretni mobilijar koji se postavlja i uklanja na osnovu programa koji donosi jedinica lokalne samouprave na period od najduže deset godina.

Posle donošenja programa iz stava 2. ovog člana, jedinica lokalne samouprave sprovodi postupak za izbor najpovoljnijeg ponuđača, u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke.

Ukoliko se objekat iz stava 2. ovog člana nalazi u zaštićenom prirodnom ili kulturnom dobru, pre donošenja programa iz stava 2. ovog člana, pribavlja se saglasnost upravljača tog javnog dobra i ministarstva nadležnog za poslove prostornog planiranja i urbanizma.”

Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 5. i 6.

Član 75.

U članu 147. stav 1. posle reči: “asfaltne baze,” dodaju se reči: “privremene naplatne stanice sa pratećim objektima,”, posle reči: “privremene saobraćajnice i priključci” dodaju se reči: “gradilišni kamp,”, a posle reči “instalacija” dodaju se reči: “kao i oglednog stana unutar stambenog kompleksa u izgradnji.”.

Član 76.

U članu 148. stav 1. posle reči: “najkasnije osam dana” brišu se.

Stav 2. menja se i glasi:

“Uz prijavu radova podnosi se dokaz o regulisanju obaveza u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u skladu sa ovim zakonom, dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi, kao i drugi dokazi određeni propisom kojim se bliže uređuje postupak sprovođenja objedinjene procedure.”

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

“Odmah po prijemu uredne prijave, organ koji je izdao građevinsku dozvolu, po službenoj dužnosti, dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra pravnosnažno rešenje o građevinskoj dozvoli, potvrdu o prijavi radova i izvod iz projekta sa grafičkim prilozima i specifikacijom posebnih delova, u cilju upisa predbeležbe objekta u izgradnji.”

Dosadašnji st. 3, 4, 5. i 6. postaju st. 4, 5, 6. i 7.

Član 77.

U članu 150. stav 1. briše se.

Dosadašnji stav 2, koji postaje stav 1. menja se i glasi:

“Građenje objekta, odnosno izvođenje radova može da vrši privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik (u daljem tekstu: izvođač radova), koji je upisan u odgovarajući registar za građenje te vrste objekata, odnosno za izvođenje te vrste radova, koji poseduje rešenje o ispunjenosti uslova za izvođenje radova na toj vrsti objekata, u skladu sa ovim zakonom i koji ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog izvođača radova i odgovarajuće stručne rezultate. Ako izvođač radova za određene radove angažuje drugo privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili drugog preduzetnika (u daljem tekstu: podizvođač), podizvođač mora da ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, za izvođenje te vrste radova za koje je angažovan.”

Dosadašnji stav 3, koji postaje stav 2. menja se i glasi:

“Odgovarajuće stručne rezultate, u smislu stava 1. ovog člana, ima privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje je izgradilo ili učestvovalo u građenju te vrste i namene objekata, odnosno te vrste radova.”

Dosadašnji stav 4, koji postaje stav 3. menja se i glasi:

“Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog člana rešenjem utvrđuje ministar nadležan za poslove građevinarstva, na predlog stručne komisije koju obrazuje.”

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

“Rešenje iz stava 3. ovog člana donosi se sa rokom važenja dve godine.”

Stav 5. menja se i glasi:

“Troškove utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava 3. ovog člana, snosi podnosilac zahteva za utvrđivanje uslova.”.

Član 78.

Član 151. menja se i glasi:

“Član 151.

Izvođač radova određuje odgovornog izvođača radova koji rukovodi građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova.

Odgovorni izvođač može biti lice sa stečenim odgovarajućim visokim obrazovanjem na nivou ekvivalentnom akademskim studijama odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 300 ESPB, najmanje tri godine odgovarajućeg stručnog iskustva na građenju objekata ili izvođenja radova, odgovarajućom licencom u skladu sa ovim zakonom i koje je upisano u registar licenciranih inženjera i planera.

Odgovorni izvođač može biti i lice sa stečenim odgovarajućim visokim obrazovanjem na nivou ekvivalentnom akademskim studijama odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 180 ESPB, najmanje pet godina odgovarajućeg stručnog iskustva na građenju objekata ili izvođenja radova, odgovarajućom licencom u skladu sa ovim zakonom i koje je upisano u registar licenciranih inženjera i planera za objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, spratnosti po+p+4+pk čija ukupna površina ne prelazi 2.000 m2 bruto površine, objekata manje složenih građevinskih konstrukcija raspona do 12 metara, lokalnih i nekategorisanih puteva i ulica, unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacije, grejanja i klimatizacije i elektroinstalacije, unutrašnjih gasnih instalacija, kao i izvođenje pojedinih građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova i radova na unutrašnjem uređenju objekata i uređenju terena.”

Član 79.

U članu 152. stav 3. menja se i glasi:

“Izvođač uz izjavu o završetku izgradnje temelja prilaže geodetski snimak izgrađenih temelja, a uz izjavu o završetku izgradnje objekta u konstruktivnom smislu geodetski snimak objekta, u skladu sa propisima kojima je uređeno izvođenje geodetskih radova.”

U stavu 4. reči: “izrade temelja” zamenjuju se rečima: “izgradnje temelja, odnosno objekta u konstruktivnom smislu”, a reči: “tri radna dana” zamenjuju se rečima: “deset dana”.

Stav 5. menja se i glasi:

“Kontrolu da li su temelji izgrađeni u skladu sa građevinskom dozvolom vrši građevinski inspektor tokom redovne inspekcijske kontrole koju sprovodi izlaskom na gradilište. Ako nadležni organ prilikom prijema prijave završetka temelja, odnosno objekta u konstruktivnom smislu primeti da postoji odstupanje geodetskog snimka u odnosu na građevinsku dozvolu, bez odlaganja obaveštava građevinskog inspektora radi preduzimanja mera iz svoje nadležnosti.”

U stavu 7. posle tačke 3) dodaju se tačke 3a) - 3g), koje glase:

“3a) obezbeđuje izvođenje radova na način da budu ispunjeni osnovni zahtevi za objekat, zahtevi koji su propisani u pogledu energetskih svojstava objekta i drugi zahtevi i uslovi za objekat;

3b) obezbeđuje dokaze o performansama ugrađenih građevinskih proizvoda u odnosu na njihove bitne karakteristike, dokaze o usaglašenosti ugrađene opreme i/ili postrojenja saglasno posebnom propisu, isprave o usaglašenosti određenih delova objekta sa osnovnim zahtevima za objekat, kao i dokaze o kvalitetu (rezultati ispitivanja, zapisi o sprovedenim postupcima kontrole kvaliteta i dr.), čija je obaveza prikupljanja tokom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene delove objekta i radove koji se izvode, utvrđena ovim zakonom, posebnim propisom ili tehničkom dokumentacijom;

3v) upravlja građevinskim otpadom nastalim tokom građenja na gradilištu saglasno propisima kojima se uređuje upravljanje otpadom;

3g) koristi i/ili skladišti građevinski otpad nastao tokom građenja na gradilištu saglasno propisima kojima se uređuje upravljanje otpadom;”.

Član 80.

U članu 153. stav 2. reči: “materijala, opreme i instalacija” zamenjuju se rečima: “građevinskih proizvoda, opreme i postrojenja”.

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

“Stručni nadzor za izgradnju objekata može da vrši lice koje ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana i koje je zaposleno u privrednom društvu, odnosno drugom pravnom licu koje poseduje rešenje o ispunjenosti uslova za izvođenje radova na toj vrsti objekata, u skladu sa ovim zakonom.”

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

Član 81.

U članu 154. stav 2. reči: “u skladu sa ovim zakonom” brišu se.

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

“Tehnički pregled može se vršiti za linijske infrastrukturne objekte koji se izvode fazno i shodno tome može se izdati upotrebna dozvola i kada pojedine faze ne predstavljaju tehničko-tehnološku celinu.”

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

U dosadašnjem stavu 4, koji postaje stav 5. reč: “materijala, opreme i instalacija” zamenjuju se rečima: “građevinskih proizvoda, opreme i postrojenja”.

Posle stava 5. dodaje se stav 6, koji glasi:

“Izuzetno od stava 2. ovog člana kada se vrši tehnički pregled linijskog infrastrukturnog objekta svaka pojedinačna deonica, koja se ne smatra tehničko-tehnološkom celinom, kao takva se može samostalno koristiti.”.

Član 82.

U članu 155. stav 1. menja se i glasi:

“Tehnički pregled objekata vrši komisija, koju formira investitor, ili komisija koju formira privredno društvo, drugo pravno lice, odnosno preduzetnik kome investitor poveri vršenje tih poslova i koje je upisano u odgovarajući registar privrednih subjekata, u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje sadržina zapisnika o tehničkom pregledu, sastav komisije za tehnički pregled, kao i način vršenja tehničkog pregleda.”.

Član 83.

U članu 158. stav 3. menja se i glasi:

“Uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilaže se izveštaj komisije za tehnički pregled kojim se utvrđuje da je objekat podoban za upotrebu sa predlogom da se može izdati upotrebna dozvola, projekat izvedenog objekta izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije, odnosno projekat za izvođenje i izjava stručnog nadzora, izvođača radova i investitora da nije odstupljeno od projekta za izvođenje, a za objekte iz člana 145. ovog zakona za koje nije propisana izrada projekta za izvođenje izjava investitora, vršioca stručnog nadzora i odgovornog izvođača radova da nije odstupljeno od idejnog projekta, specifikacija posebnih delova, rešenje o utvrđivanju kućnog broja, elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta i elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije, sertifikat o energetskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim svojstvima, kao i drugi dokazi u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje postupak sprovođenja objedinjene procedure.”

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

“Upotrebna dozvola ne izdaje se za objekat u toku čije izgradnje nisu podnete izjave o završetku izrade temelja i o završetku objekta u konstruktivnom smislu u skladu sa članom 152. stav 2. ovog zakona i u tom slučaju podnosilac zahteva poziva se da pre ponovnog podnošenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole preduzme radnje u skladu sa tim obavezama, a nadležni organ i nadležna građevinska inspekcija nisu dužni da postupaju u rokovima za postupanje iz člana 152. stav 3. ovog zakona.”

U stavu 4, koji postaje stav 5. posle reči: “koristiti” dodaje se zapeta i reči: “osim u slučaju iz člana 154. stav 3. ovog zakona”.

Dosadašnji st. 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11. i 12. postaju st. 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12. i 13.

Član 84.

Član 162. menja se i glasi:

“Član 162.

Licencu za odgovornog planera, odgovornog urbanistu, odgovornog projektanta i odgovornog izvođača radova, rešenjem izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma u skladu sa zakonom.

Licencirani inženjeri i planeri iz stava 1. ovog člana mogu biti arhitekte i inženjeri građevinske, mašinske, elektrotehničke, saobraćajne, tehnološke i drugih tehničkih struka, lica koja su završila Vojnu akademiju (smer inžinjerija), kao i diplomirani prostorni planeri.

Troškove izdavanja licence iz stava 1. ovog člana, snosi podnosilac zahteva za izdavanje licence.

Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma vodi registar licenciranih inženjera i planera koji sadrži lične podatke odgovornih planera, odgovornih urbanista, odgovornih projektanata i odgovornih izvođača, kao i podatke o pokrenutim postupcima za utvrđivanje odgovornosti ili druge bitne podatke, u skladu sa aktom koji donosi ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma.

Izdatu licencu ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma oduzeće rešenjem, ako utvrdi da licencirani inženjer i prostorni planer nesavesno, nezakonito, odnosno nestručno obavlja poslove za koje mu je licenca izdata ili ako mu je licenca izdata na osnovu netačnih ili neistinitih podataka.

Protiv rešenja iz st. 1. i 5. ovog člana može se izjaviti žalba Vladi u roku od pet dana od dana uručenja rešenja.

Protiv rešenja Vlade može se pokrenuti upravni spor.

Konačno rešenje iz st. 1 i 5. ovog člana, je osnov za upis odnosno za brisanje iz registra licenciranih inženjera i planera.

Upisom, odnosno brisanjem iz registra licenciranih inženjera i planera stiču se, odnosno gube se prava utvrđenja rešenjem iz stava 1, odnosno stava 5. ovog člana.

Komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licenci inženjera i planera iz stava 1. ovog člana rešenjem obrazuje ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma. Komisija utvrđuje ispunjenost uslova i predlaže ministru nadležnom za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma da donese rešenje o izdavanju licence.

Komisiju za oduzimanje licenci inženjera i planera iz stava 1. ovog člana rešenjem obrazuje ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma. Komisija utvrđuje povrede profesionalnih standarda i normativa (profesionalne odgovornosti) i predlaže ministru nadležnom za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma da donese rešenje o oduzimanju licence.”.

Član 85.

Član 163. menja se i glasi:

“Član 163.

Inženjerska komora Srbije (u daljem tekstu: Komora) je pravno lice sa sedištem u Beogradu, osnovana Zakonom o planiranju i izgradnji u cilju unapređenja uslova za obavljanje stručnih poslova u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, projektovanja, izgradnje objekata i drugih oblasti značajnih za planiranje i izgradnju, zaštite opšteg i pojedinačnog interesa u obavljanju poslova u tim oblastima, kao i radi ostvarivanja drugih ciljeva.

Rad Komore je javan.

Statut i druge opšte akte Komore, Komora objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srbije” i na svojoj zvaničnoj internet prezentaciji, u roku od tri dana od dana donošenja.”.

Član 86.

Član 164. menja se i glasi:

“Član 164.

Komora obavlja sledeće poslove:

1) utvrđuje profesionalna prava i dužnosti i etičke norme ponašanja članova u obavljanju poslova izrade planskih dokumenata, projektovanja i izvođenja radova;

2) unapređuje i obezbeđuje stručno usavršavanje članova;

3) predlaže tehničke osnove za izradu propisa iz oblasti planiranja i izgradnje;

4) određuje visinu članarine članova Komore;

5) štiti, usklađuje i zastupa članove Komore u zemlji i inostranstvu;

6) uspostavlja, održava i unapređuje saradnju sa profesionalnim udruženjima u oblasti planiranja i izgradnje sa drugim državama;

7) utvrđuje minimalne cene za izradu planske i tehničke dokumentacije, tehničke kontrole, tehničke preglede i nadzor za zgrade i inženjerske objekte;

8) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.

Organizaciju i način obavljanja poslova iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje statutom i opštim aktima Komore.

Na statut i opšte akte Komore saglasnost daje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma, uz pribavljeno mišljenje pokrajinskog sekretarijata nadležnog za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma.”.

Član 87.

Član 165. menja se i glasi:

“Član 165.

Organi Komore su skupština, upravni odbor, nadzorni odbor i predsednik Komore.

Komora je organizovana u pet matičnih sekcija, i to: Matična sekcija arhitekata, Matična sekcija inženjera građevinske struke, Matična sekcija inženjera elektro struke, Matična sekcija inženjera mašinske struke i Matična sekcija inženjera ostalih tehničkih struka i diplomiranih prostornih planera.

Radom matične sekcije upravlja izvršni odbor sekcije.

Skupština Komore ima 60 članova.

U Skupštinu Komore matična sekcija bira broj članova srazmerno svom učešću u ukupnom broju članova Komore, utvrđenom na dan raspisivanja izbora.

Upravni odbor ima deset članova, i to: predsednika, potpredsednika, tri predstavnika koje imenuje nadležno ministarstvo i predsednike izvršnih odbora matičnih sekcija. Predsednici izvršnih odbora matičnih sekcija su članovi upravnog odbora po položaju.

Mandat predsednika, potpredsednika i članova Upravnog odbora traje dve godine i mogu biti birani dva puta.

Nadzorni odbor čine predsednik i jedan član koje imenuje nadležno ministarstvo i jedan član koga bira Skupština Komore, svi iz reda članova Komore.

Mandat predsednika i članova Nadzornog odbora traje pet godina i mogu biti birani jednom.

Predsednika Komore imenuje Skupština Komore.

Sastav, delokrug i način izbora organa utvrđuje se Statutom Komore.”.

Član 88.

U članu 166. st. 1. i 2. menjaju se i glase:

“Komora stiče sredstva za rad od članarine i drugih izvora u skladu sa zakonom, i opštim aktima Komore.

Komora utvrđuje visinu članarine, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra nadležnog za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma.”.

Član 89.

U članu 167. stav 4. posle reči: “uklanjanju objekta” dodaju se reči: “ili dela objekta”.

Član 90.

U članu 171. stav 2. menja se i glasi:

“Organ nadležan za poslove građevinske inspekcije, vodi registar donetih rešenja o rušenju i bez odlaganja u taj registar upisuje koliko rešenja je izvršno, odnosno koliko rešenja je izvršeno.”

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

“Organ iz stava 2. ovog člana dužan je da ažuriranje izmene registra vrši na svakih sedam dana.”

Dosadašnji st. 3, 4, 5. i 6. postaju st. 4, 5, 6. i 7.

U dosadašnjem stavu 7, koji postaje stav 8. reči: “nadležna policijska uprava” zamenjuju se rečima: “mesna nadležna organizaciona jedinica policije”.

Dosadašnji stav 8. postaje stav 9.

Član 91.

Član 172. menja se i glasi:

“Član 172.

Nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vrši ministarstvo nadležno za poslove urbanizma i građevinarstva.

Inspekcijski nadzor vrši nadležno ministarstvo preko inspektora u okviru delokruga utvrđenog zakonom.

Autonomnoj pokrajini poverava se vršenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urbanizma na teritoriji autonomne pokrajine i nad izgradnjom objekata za koje izdaje građevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona, kao i nadzor nad radom gradskih i opštinskih građevinskih inspektora na teritoriji autonomne pokrajine.

Opštini, gradu i gradu Beogradu, poverava se vršenje inspekcijskog nadzora nad izgradnjom objekata za koje izdaju građevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona.

Gradu Beogradu, poverava se vršenje inspekcijskog nadzora i u oblasti izgradnje objekata do 800m2, odnosno nad izgradnjom objekata za koje rešenje o građevinskoj dozvoli izdaje gradska opština u sastavu grada Beograda.

Gradu Beogradu poverava se vršenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urbanizma, na teritoriji grada Beograda, za izgradnju i rekonstrukciju objekata do 800m² bruto razvijene građevinske površine.

Poslove urbanističkog inspektora može da obavlja diplomirani inženjer arhitekture-master, odnosno diplomirani inženjer arhitekture ili diplomirani građevinski inženjer-master, odnosno diplomirani građevinski inženjer, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom.

Poslove građevinskog inspektora može da obavlja lice sa stečenim visokim obrazovanjem odgovarajuće struke odnosno smera na studijama drugog stepena građevinarstva (master akademskih studija, master strukovnih studija, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno diplomirani inženjer građevinarstva ili lice sa stečenim visokim obrazovanjem odgovarajuće struke, odnosno smera na studijama drugog stepena arhitekture (master akademskih studija, master strukovnih studija, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno diplomirani inženjer arhitekture, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom.

Poslove inspekcijskog nadzora koji su ovim zakonom povereni opštini može da obavlja i lice koje ima visoko obrazovanje na studijama prvog stepena građevinske ili arhitektonske struke, odnosno lice koje ima višu školsku spremu arhitektonske ili građevinske struke, najmanje tri godine radnog iskustva u struci, položen stručni ispit i koje ispunjava i druge uslove propisane zakonom.

U postupku inspekcijskog nadzora prilikom dostavljanja rešenja, obveznik dostave je i vlasnik parcele, koji je ujedno i stranka u postupku.”.

Član 92.

U članu 175. stav 1. tačka 2) posle reči: “ovog zakona” dodaju se reči: “i da, ako to nije slučaj, protiv izvođača radova, odnosno investitora podnese nadležnom organu krivičnu prijavu zbog izvršenja krivičnog dela gradnje bez građevinske dozvole”.

U stavu 1. dodaje se tačka 4a), koja glasi:

“4a) se radovi izvode u skladu sa tehničkom dokumentacijom, odnosno opisom radova predatom uz prijavu radova u slučaju građenja iz člana 144. ovog zakona i da li ta tehnička dokumentacija, odnosno opis radova, kao i sami radovi zadovoljavaju tehničke standarde;”.

Posle tačke 8) dodaje se tačka 8a), koja glasi:

“8a) je izvođač radova prijavio završetak izgradnje temelja i objekta u konstruktivnom smislu i da li je te radove izveo u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima;”.

U stavu 5. posle reči: “uđe bez odluke suda i” dodaju se reči: “bez prethodne najave na gradilište i”, a reči: “ukoliko postoje osnovi sumnje da će prilikom vršenja nadzora biti otkrivena povreda zakona koja zahteva preduzimanje hitnih mera radi sprečavanja opasnosti po život i zdravlje ljudi, odnosno izvođenje radova koji predstavljaju izvršenje krivičnog dela bespravne gradnje” zamenjuju se rečima: “kada postoje razlozi za neodložno postupanje ili opravdana bojazan da bi obaveštenje umanjilo ostvarenje cilja inspekcijskog nadzora ili kada to nalaže zaštita javnog interesa, odnosno otklanjanje opasnosti po život ili zdravlje ljudi, imovinu, prava i interese zaposlenih i drugih radno angažovanih lica, privredu, životnu sredinu, biljni ili životinjski svet, komunalni red ili bezbednost, kao i kada postoji osnovana sumnja da se izvođenjem radova vrši krivično delo bespravne gradnje, s tim što se razlozi za izostavljanje obaveštenja navode u nalogu za inspekcijski nadzor”.

Član 93.

U članu 176. stav 1. tačka 2) menja se i glasi:

“2) naloži rešenjem obustavu radova i odredi rok koji ne može biti duži od 30 dana od dana urednog uručenja investitoru - za podnošenje zahteva sa urednom dokumentacijom za pribavljanje, odnosno izmenu građevinske dozvole, ako se objekat ne gradi prema izdatoj građevinskoj dozvoli, odnosno projektu za izvođenje, a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi, odnosno ne izmeni građevinsku dozvolu, da naloži rešenjem uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela;”.

U tački 3) posle reči: “građenju,” dodaju se reči: “odnosno nije izvršio prijavu radova,”.

Posle tačke 9) dodaje se tačka 9a), koja glasi:

“9a) naloži rešenjem obustavu radova, ako izvođač radova izvodi radove iz člana 133. ovog zakona, a nije upisan u odgovarajući registar za građenje te vrste objekata;”.

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

“Kada građevinski inspektor utvrdi da izvođač radova, odnosno odgovorni izvođač radova izvodi radove bez izdate građevinske dozvole, odnosno gradi objekat suprotno izdatoj građevinskoj dozvoli i tehničkoj dokumentaciji, na osnovu koje je građevinska dozvola izdata, podnosi krivičnu prijavu i pokreće postupak za oduzimanje licence protiv odgovornog izvođača, odnosno podnosi prijavu za privredni prestup protiv izvođača radova.”

U dosadašnjem stavu 4, koji postaje stav 5. reči: “prekršajnu, odnosno” brišu se.

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6.

Posle dosadašnjeg stava 6, koji postaje stav 7. dodaje se stav 8, koji glasi:

“Građevinski inspektor je dužan da odmah, a najkasnije u roku od tri dana, po saznanju ili prijavi, izvrši inspekcijski nadzor nad prijavljenim objektom i sačini zapisnik. Po sačinjenom zapisniku inspektor je dužan da odluči u roku od pet radnih dana.”

Član 94.

U članu 177. stav 1. tačka 2) reči: “materijal, oprema i instalacije” zamenjuju se rečima: “građevinski proizvodi, oprema i postrojenja”.

Član 95.

U članu 178. stav 1. tačka 4) reči: “građevinskom i upotrebnom” zamenjuju se rečima: “rešenjem kojim je odobreno izvođenje radova, građevinskom odnosno upotrebnom”.

Član 96.

U članu 181. stav 1. menja se i glasi:

“Kad građevinski inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se objekat gradi, odnosno izvode pripremni radovi bez ili suprotno lokacijskim uslovima, odnosno građevinskoj dozvoli i tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je građevinska dozvola izdata, kao i potvrdi o prijavi radova, pored mera propisanih ovim zakonom, narediće rešenjem bez odlaganja i zatvaranje gradilišta.”

U stavu 4. reči: “nadležnoj policijskoj upravi” zamenjuju se rečima: “mesno nadležnoj organizacionoj jedinici policije”.

Član 97.

U članu 182. stav 1. zapeta i reči: “odnosno zaključak” brišu se.

U stavu 3. zapeta i reči: “odnosno zaključak” brišu se.

Član 98.

U članu 201. stav 2. reči: “tehničke propise o kvalitetu građevinskih proizvoda (član 6), kao i” brišu se.

U stavu 4. posle reči: “i obveznike plaćanja troškova” dodaju se reči: “kao i zahtev za izuzimanje iz komasacione mase, svih nosioca stvarnih prava na katastarskoj parceli”, a reči: “(čl. 109a-109g)”, brišu se.”

Posle stava 4. dodaju se novi st. 5. i 6, koji glase:

“Vlada bliže propisuje kriterijume za izradu dokumenata prostornog planiranja, vrste licenci za pravna lica, kao način i postupak izdavanja i oduzimanja licenci i visine troškova izdavanja.

Vlada bliže uređuje način i rokove razmene dokumenata i podnesaka u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata, kao i format u kome se dostavljaju uslovi.”

U dosadašnjem stavu 5, koji postaje stav 7. tačka 1) menja se i glasi:

“1) energetska svojstva zgrada i način izračunavanja energetskih svojstava zgrada, energetske zahteve za nove i postojeće zgrade, uslove, sadržinu i način izdavanja sertifikata, kao i sadržinu i način vođenja Centralnog registra energetskih pasoša;”.

Posle tačke 1) dodaju se tač. 1a) i 1b), koje glase:

“1a) tehničke propise kojima se bliže utvrđuju tehnički zahtevi za objekte u cilju ispunjavanja osnovnih zahteva za objekte;

1b) tehničke propise kojima se utvrđuju zahtevi za upotrebu, ugradnju i performanse koje moraju da imaju građevinski proizvodi koji se ugrađuju u objekat u odnosu na svoje bitne karakteristike i drugi tehnički zahtevi u vezi s objektima i njihovom izgradnjom.”.

Tačka 7) menja se i glasi:

“7) način i postupak izbora članova komisije za stručnu kontrolu planskih dokumenata, komisije za kontrolu usklađenosti planskih dokumenata, komisije za planove jedinice lokalne samouprave i komisije za stručnu kontrolu urbanističkog projekta, pravo i visinu naknade članovima komisija, kao i uslove i način rada komisija (čl. 33, 49, 52. i 63a);ˮ.

Tačka 13) menja se i glasi:

“13) način i postupak izbora članova komisije, pravo i visinu naknade za rad u komisijama (član 131), uslove i način rada revizione komisije i sadržaj izveštaja o stručnoj kontroli (član 132);ˮ.

Posle tačke 13) dodaje se tačka 13a), koja glasi:

“13a)    posebnu vrstu objekata i posebnu vrstu radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa, kao i vrstu objekata koji se grade, odnosno vrstu radova koji se izvode, na osnovu rešenja o odobrenju, kao i obim i sadržaj i kontrolu tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev i postupak koji nadležni organ sprovodi (čl. 144. i 145.);”.

Tačka 15) menja se i glasi:

“15) način i postupak izbora članova komisije, pravo i visinu naknade za rad u komisijama, uslove i način rada i sadržinu podataka za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licence za izradu tehničke dokumentacije i licence za građenje objekata, kao i uslove za oduzimanje tih licenci (čl. 126. i 150);”.

U tački 28) tačka na kraju zamenjuje se tačkom zapetom.

Tačka 28) menja se i glasi:

“28) sadržinu i način objavljivanja podataka registra odgovornih planera, odgovornih urbanista, odgovornih projektanata i odgovornih izvođača;”.

Posle tačke 28) dodaju se tač. 29) - 33), koje glase:

“29) klasifikaciju namene zemljišta i planskih simbola (član 32);

30) predmet i postupak održavanja i upravljanje sigurnošću visokih brana i akumulacija napunjenih vodom, jalovinom ili pepelom;

31) sadržinu, način i postupak izmene i dopune planskih dokumenata, kao i skraćenog postupka (član 51b);

32) sadržaj, formiranje, vođenje, održavanje, kao i način, uslove i troškove održavanja registra licenciranih inženjera (član 162);

33) način i postupak izbora članova komisije, pravo i visinu naknade za rad u komisiji za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licence za odgovornog planera, odgovornog urbaniste, odgovornog projektanta i odgovornog izvođača (član 162), kao i način i postupak izbora članova komisije, pravo i visinu naknade za rad u komisiji za oduzimanje licenci odgovornog planera, odgovornog urbaniste, odgovornog projektanta i odgovornog izvođača (član 166a)”.

Član 99.

U članu 202. stav 1. posle tačke 2) dodaje se tačka 2a), koja glasi:

“2a) ako u propisanom roku ne podnese zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli (član 141.);”.

Član 100.

U članu 202a stav 1. tačka na kraju zamenjuje se zapetom i dodaju se reči: “odnosno u pisanoj formi bez odlaganja ne obavesti ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva o svakoj promeni prethodno utvrđenih uslova i u roku od 30 dana ne dostavi dokaz o ispunjenosti uslova za upis u odgovarajući registar za izradu tehničke dokumentacije za tu vrstu objekata (član 126a).”.

Član 101.

U članu 208. stav 1. tačka 2) posle reči: “izgradnje temelja” dodaje se zapeta i reči: “odnosno završetka izgradnje objekta u konstruktivnom smislu”.

Član 102.

U članu 208a stav 1. reči: “50.000 do 150.000” zamenjuju se rečima: “300.000 do 500.000”.

U stavu 1. tačka 3) posle reči: “(član 152. stav 3)” zamenjuju se rečima: “odnosno završetka izgradnje objekta u konstruktivnom smislu (član 152. stav 2)”.

Član 103.

U članu 209. stav 1. tač. 1) i 8) brišu se.

U tački 2) posle reči: “8d,” broj: “53,” briše se.

U tački 8) tačka na kraju zamenjuje se tačkom zapetom.

Posle tačke 8) dodaje se tačka 9), koja glasi:

“9) ne prizna oslobođenje od plaćanja doprinosa u skladu sa članom 97. stav 8. ovog zakona.”.

Stav 3. menja se i glasi:

“Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka iz stava 1. tačka 2) ovog člana podnosi registrator centralne evidencije, iz tačke 3) nadležni urbanistički inspektor, iz tačke 4) nadležni građevinski inspektor, iz tač. 5) i 7) organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole za tu vrstu objekta, iz tačke 6) nadležni urbanistički, odnosno građevinski inspektor, a iz tačke 9) nadležni organ Ministarstva.”.

Član 104.

Posle člana 209. dodaje se novi član 209a, koji glasi:

“Član 209a

Novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj organ, posebna organizacija, imalac javnih ovlašćenja i druga institucija, izuzev državnog organa, organa autonomne pokrajine i jedinice lokane samouprave, ako ne dostavi uslove za izradu planskog dokumenta (član 47b).

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u organu, posebnoj organizaciji, imaocu javnih ovlašćenja i drugim institucijama iz stava 1. ovog člana novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u državnom organu, organu autonomne pokrajine i jedinice lokane samouprave ako ne dostavi uslove za izradu planskog dokumenta novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara.

Zahtev za pokretanje prekršaja iz st. 1 - 3. ovog člana podnosi nadležni urbanistički inspektor.”.

Član 105.

Vlasnici posebnih fizičkih delova na objektima koji su izgrađeni u nekoj od predviđenih faza izgradnje i koji su po tom osnovu upisali pravo susvojine na zemljištu predviđenom za realizaciju svih faza, do dana stupanja na snagu ovog zakona, ne smatraju se suinvestitorima prilikom realizacije preostalih faza izgradnje u okviru stambenog kompleksa, odnosno nisu stranke u postupku izdavanja i izmene građevinske dozvole, niti su stranke u postupku kod organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra.

Član 106.

Započeti postupci za rešavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, lokacijske dozvole, lokacijske uslove, građevinske dozvole, upotrebne dozvole i drugih zahteva za rešavanje o pojedinačnim pravima i obavezama podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po propisima po kojima su započeti.

Član 107.

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona doneće se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja podzakonskih akata iz ovog zakona primenjivaće se podzakonski akti doneti na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji (“Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US, 132/14 i 145/14), ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 108.

Danom stupanja na snagu ovog zakona Inženjerska komora Srbije nastavlja da obavlja poslove u skladu sa delokrugom utvrđenim ovim zakonom.

Inženjerska komora Srbije dužna je da uskladi statut i druge akte sa odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Inženjerska komora Srbije dužna je da pribavi saglasnosti iz člana 85. ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Inženjerska komora Srbije dužna je da raspiše nove izbore za Skupštinu Inženjerske komore Srbije u roku od 30 dana od dana objavljivanja statuta i drugih opštih akata iz stava 2. ovog člana.

Inženjerska komora Srbije dužna je da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona ministarstvu nadležnom za poslove građevinarstva dostavi podatke o odgovornim planerima, odgovornim urbanistima, odgovornim projektantima i odgovornim izvođačima, kao i podatke o pokrenutim postupcima za utvrđivanje odgovornosti ili druge bitne podatke u skladu sa aktom koji donosi ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma.

Ako Inženjerska komora Srbije ne postupi u roku iz stava 2. ovog člana, akte iz stava 2. ovog člana doneće ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, urbanizma i prostornog planiranja.

Član 109.

Odredbe drugih zakona kojima se na drugačiji način uređuju pitanja koja su predmet uređivanja ovog zakona neće se primenjivati, osim zakona i propisa kojima se uređuje zaštita životne sredine.

Važeći planski dokumenti koji su doneti pre 1. januara 1993. godine, prestaju da važe po isteku 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a organi nadležni za njihovo donošenje dužni su da u tom roku donesu novi planski dokument.

Rokovi propisani za izgradnju strateških energetskih objekata utvrđenih ovim zakonom urediće se posebnim zakonom.

Član 110.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”, osim odredaba člana 26. ovog zakona koje stupaju na snagu 1. januara 2020. godine.

 

O B R A Z L O Ž E Nj E

I. USTAVNI OSNOV

            Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. stav 1. tačka 12. Ustava Republike Srbije, kojim se utvrđuje da Republika Srbija, između ostalog, uređuje i organizaciju i korišćenje prostora.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE

Zakon o planiranju i izgradnji (“Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US, 132/14 i 145/14 - u daljem tekstu: Zakon), kroz niz izmena doneo je određene novine u oblasti planiranja i izgradnje koje su kao efekat imale to da je proces izdavanja građevinskih dozvola učinjen efikasnijim, bržim, jeftinijim i transparentnijim, zatim je jasno propisan sadržaj i obim tehničke dokumentacije koja se izrađuje u postupku projektovanja i izgradnje, uvedene su novine kao što je institut finansijera, obaveza formiranja komisije za tehnički pregled je preneta na investitora, reformisan je postupak donošenja planskih dokumenata, kao i to što su donete razne izmene u oblasti građevinskog zemljišta.

Ocena je da je takav Zakon sveukupno imao pozitivan efekat na privredu kao i da je, uz donošenje podzakonskih propisa na osnovu istog, doprineo poboljšanju ranga Republike Srbije na Doing Busienss listi čime je investitorima, domaćim i stranim, poslata poruka da tako izmenjen zakonodavni okvir u oblasti planiranja i izgradnje predstavlja poziv da se intenzivnije investira u Republiku Srbiju.

Od donošenja navedenog Zakona su protekle tri godine što je dovoljan period vremena da se prethodne izmene testiraju u praksi i da se iz istih izvede zaključak o tome u kom smeru treba dalje inovirati Zakon kako bi se određeni koncepti izmenili, unapredili, odnosno popravili te kako bi se predvidela određena nova rešenja.

Neke od potrebnih izmena koje su produkt analize prakse su: određene izmene u oblasti urbanizma od kojih je najbitnije propisivanje izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja kao i propisivanje izmena i dopuna planskih dokumenata čime se zakonski uređuje dosadašnja praksa, zatim produženje važenja lokacijskih uslova nastalo iz akutnih potreba velikih infrastrukturnih projekata od važnosti za državu, zatim detaljnije uređenje člana koji se bavi posebnim slučajevima formiranja građevinske parcele kojim se objedinjuju do sada izdata mišljenja koja postaju zakonska materija, određena preciziranja u oblasti izrade tehničke dokumentacije za potrebe izgradnje objekata, detaljnije uređenje rada revizione komisije, zatim izmene vezane za izdavanje i važenje građevinske dozvole, određene nužne ispravke u pojedinim članovima, preciznije i jasnije uređenje radova za koje se ne izdaje građevinska dozvola kao i detaljnije uređenje radova za koje se izdaje rešenje o odobrenju za izvođenje radova, a sa ciljem da ovaj zakon postane matični zakon za izdavanje dozvola od kojih su neke do sada izdavane na osnovu zakona kojima se uređuje materija železnica, kao i javnih puteva.

Neke od navedenih izmena i dopuna ne samo da su poželjne već su i nužne, budući da su se određena zakonska rešenja pokazala kao neadekvatna, te nisu retki slučajevi kada nadležni organi različito tumače zakonske odredbe i stvaraju neujednačenu praksu.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

Odredbama člana 1. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (u daljem tekstu: Predlog zakona) izvršeno je preciziranje pojedinih pojmova određenih u odredbama člana 2. Zakona i uvedeni su novi pojmovi kako bi se omogućilo efikasnije sprovođenje ovog zakona. Uvedeni su novi pojmovi, i to: stambeni kompleks, stambeni blok, skijaška staza, energetska sanacija, elektroenergetski objekti i energetski objekti od strateškog značaja čime su u materiju planiranja i izgradnju uvedeni pojmovi koji su uređeni drugim zakonima i propisima kojima se uređuje stanovanje i održavanje stambenih zgrada, javna skijališta, energetika i energetski objekti, a istovremeno izvršena je harmonizacija sa evropskim zakonodavstvom u smislu Uredbe Evropskog parlamenta i Evropskog Saveta broj 347/2013 o smernicama za transevropsku energetsku infrastrukturu. Istovremeno, na osnovu praćenja primene Zakona u periodu 2015 - 2018. godine, odlučeno je da je neophodno da se izvrši preciziranje sledećih pojmova: objekat, pripremni radovi, građenje, rekonstrukcija. Proširen je pojam linijski infrastrukturni objekat u smislu da linijski infrastrukturni objekat predstavlja derivacioni cevovod.

Članom 2. Predloga zakona izmenjen je i preciziran član 4. Zakona tako da je dodat nov stav koji propisuje da se sertifikat o energetskim svojstvima zgrada izdaje kroz Centralni registar energetskih pasoša (CREP), koji vodi ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, a sve u cilju uvođenja e-Uprave i bržeg, lakšeg i efikasnijeg izdavanja sertifikata.

U članu 3. Predloga zakona kojim se menja i dopunjuje član 6. Zakona izvršeno je preciziranje pojma građevinskog proizvoda u smislu da građevinski proizvod predstavlja svaki proizvod ili sklop koji je proizveden i stavljen na tržište radi stalne ugradnje u objekte ili njihove delove i čije performanse imaju uticaj na performanse objekata u pogledu osnovnih zahteva za objekte. Takođe, pojašnjena je upotreba građevinskih i drugih proizvoda u smislu da su to proizvodi koji se koriste prilikom građenja objekta ili izvođenja radova koji moraju ispunjavati propisane zahteve.

Članom 4. Predloga zakona briše se član 7. Zakona, budući da će ova materija biti regulisana posebnim zakonom.

Članom 5. Predloga zakona dodata je nova funkcionalnost u članu 8. Zakona.

Članom 6. Predloga zakona u članu 8a Zakona dodaju se novi stavovi koji propisuju način postupanja kada se u objedinjenoj proceduri dostavlja akt, odnosno dokument koji je sačinjen u papirnoj formi, digitalizaciju istih kao i preciziranje kako i ko može dostaviti spise u papirnoj formi, a sve u cilju reforme e-Uprave.

Članom 7. Predloga zakona menja se član 8b Zakona, tako da se precizira donošenje akata o izdavanju uslova kada je prethodni uslov izgradnja nedostajaće infrastrukture kao i dužnosti imalaca javnih ovlašćenja ukoliko se ne izda akt u skladu sa zahtevom, zbog funkcionalnosti i efikasnosti u daljem postupku.

Članom 8. Predloga zakona dopunjuje se član 8g Zakona, čime se omogućava dostupnost i pristup aktima u centralnoj evidenciji u cilju dostupnosti podataka.

Članom 9. Predloga zakona dopunjuje se član 8d Zakona tako da se bliže određuje način i postupak prijave završetka izgradnje temelja i objekta, kao i postupanje nadležnog organa po istim.

Članom 10. Predloga zakona dopunjuje se i menja član 8đ Zakona, propisuje se da tokom sprovođenja objedinjene procedure nadležni organ isključivo vrši proveru ispunjenosti formalnih uslova za izgradnju i ne upušta se u ocenu tehničke dokumentacije, niti ispituje verodostojnost dokumenata koje pribavlja u toj proceduri, već lokacijske uslove i građevinsku dozvolu izdaje, a prijavu radova potvrđuje, u skladu sa aktima i drugim dokumentima koje je pribavio u skladu sa članom 8b Zakona. Taj član otklanja rizik nepotrebnih “provera”, koje se sada u praksi vrše, bez obzira što projekte izrađuju i kontrolišu lica koja poseduju adekvatne licence i bez obzira što se vršenjem tih provera ne izdaju nikakve dodatne garancije investitorima, niti trećim licima. Takođe, ovim članom precizirane su odredbe o odgovornosti projektanta, koji je izradio i potpisao tehničku dokumentaciju, vršioca tehničke kontrole i investitora.

Članom 11. Predloga zakona menja se i dopunjuje član 10. Zakona. Ovim članom se definišu dokumenti prostornog i urbanističkog planiranja, uvode se novi dokumenti, i to: Strategija održivog urbanog razvoja Republike Srbije i Nacionalna arhitektonska politika. Ovo su novi strateški planski dokumenti koji su u funkciji uređenja prostora u cilju uključivanja Republike Srbije u proces integracija i predstavljaju osnovu za korišćenje sredstava iz međunarodnih izvora za potrebe teritorijalne kohezije i ravnomernog regionalnog razvoja.

U članu 12. Predloga zakona kojim se menja i dopunjuje član 11. Zakona uvodi se pravni institut javnog interesa, po kome je izrada i donošenje planskih dokumenata od javnog interesa za Republiku Srbiju. Time se dodatno daje na značaju planiranju i uređenju prostora i omogućava da se zakonski odredi glavna funkcija planiranja, a to je zaštita javnog interesa. Istovremeno, u praksi se pokazalo da je potrebno jasnije odrediti vremenski period važenja planskih dokumenata, odnosno neophodno je precizno definisati planski horizont. Vremenski planski horizont je određen u razdoblju od 5 do 25 godina u zavisnosti od vrste planskog dokumenta, da li se radi o urbanističkim - regulacionim planovima, ili se radi o prostornim - strateškim planovima, gde se za krajnji horizont planski dokument može doneti za period od 25 godina.

Članom 13. Predloga zakona kojim se menja član 25. Zakona, određuje se da je plan generalne regulacije osnovni plan regulacije, kojim jedinica lokalne samouprave uređuje građevinsko područje naselja. Intencija zakonodavca je da se prekine sa dosadašnjom negativnom praksom da se prilikom izrade i donošenja planskih dokumenata obavezno predviđa dalja planska razrada, čime se princip kontinualnosti planiranja u praksi obesmišljava, jer se obaveznim propisivanjem dalje planske razrade, stvara svojevrsni “planski vakuum” čime se stvara situacija da “nedostaju planski dokumenti”, jer su u izradi, ili se doneti planovi ne mogu sprovoditi, jer je propisana dalja planska razrada bez preciziranja efikasnog instrumentarijuma za sprovođenje. Predloženim izmenama će se ova praksa prekinuti, na način da će plan generalne regulacije sadržati dalju razradu samo izuzetno, a da je njegovo direktno sprovođenje na celokupnom obuhvatu obavezno. Ovo je jedna od suštinskih izmena i dopuna Zakona i da bi se omogućilo efikasno sprovođenje, predviđena je obavezna izrada planova u digitalnom okruženju, standardizacija klasifikacije namene zemljišta i planskih simbola, obavezna izrada planskih dokumenata u GIS (geografski informacioni sistemi) okruženju, postupanje imalaca javnih ovlašćenja u postupku pripreme planskih dokumenata, propisivanje obaveznog formata, načina i postupak razmene digitalnih podataka između imalaca javnih ovlašćenja i drugih organa, organizacija, ustanova i institucija u procesu planiranja, način učešća javnosti, kreiranje informacionog sistema na nacionalnom nivou i za potrebe jedinica lokalnih samouprava, način i postupak praćenja sprovođenja planskih dokumenata i pripreme izveštaja o ostvarivanju planskih dokumenata.

Članom 14. Predloga zakona menja se i dopunjuje član 26. Zakona, čime se proširuje sadržina plana generalne regulacije, kako bi se omogućilo njegovo sprovođenje i direktno sprovođenje kao osnovnog plana regulacije.

Članom 15. Predloga zakona menja se član 36. Zakona u smislu propisivanje uslova koje je potrebno da pravno lice ispuni kako bi moglo da izrađuje dokumente prostornog i urbanističkog planiranja. Od 2003. godine kada je donet Zakon ova materija nije bila uređena i u petnaestogodišnjoj praksi je pokazala niz slabosti, jer se poveravanje izrade planskih dokumenata vršilo u pojednostavljenom postupku javnih nabavki gde se po pravilu od strane nosioca izrade planskog dokumenta nisu proveravali kapaciteti i reference obrađivača planskih dokumenata, već su kao kriterijumi bili ponuđeni rok i cena. Sa druge strane, javna preduzeća, osnovana od strane jedinica lokalnih samouprava, imala su povlašćeni položaj u odnosu na druga pravna lica (privredna društva) koja su upisana u odgovarajući registar za obavljanje delatnosti. Drugim rečima u praksi je bila dovoljna registracija bez prethodno provere kapaciteta, tako da je rezultat u praksi da se za delatnost prostornog planiranja, odnosno arhitektonske delatnosti prema nomenklaturi delatnosti registrovala jednočlana privredna društva koja nemaju ni tehnički ni kadrovski kapacitet za izradu planskih dokumenata. Predloženim izmenama i uvođenjem novog pravnog instituta prekinuće se negativna praksa i omogućiti institucionalno jačanje kapaciteta pravnih lica, izjednačiće se položaj pravnih lica sa javnim ovlašćenjima i privatnih privrednih društava, a takođe to će imati pozitivan uticaj na kvalitet izrade planskih dokumenata. Uvođenje ovlašćenja/licenci imaće odloženu primenu, a bliže kriterijume, način i postupak će biti propisani uredbom.

Čl. 16. i 17. Predloga zakona menja se čl. 37. i 38. Zakona i bliže se preciziraju uslovi koje moraju da ispune lica kako bi mogla da steknu zvanje odgovornog planera i odgovornog urbaniste. Ove izmene su prevashodno iz razloga što je neophodno da se ovi uslovi upodobe sa kriterijumima iz zakona kojim su uređena akademska zvanja- visoko školstvo.

Članom 18. Predloga zakona izvršena je tehničko usklađivanje člana 39. Zakona.

Članom 19. Predloga zakona izvršena je izmena člana 40. Zakona na način da se precizira vreme ustupanja podloge za izradu planskih dokumenata.

U članu 20. Predloga zakona menja se i dopunjuje član 41. Zakona na način da se uređuje dostupnost i objavljivanje planskih dokumenata tako da planski dokumenti sa prilozima moraju biti dostupni na uvid javnosti u sedištu donosioca, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere uređenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje. Takođe, propisano je da se po donošenju planskih dokumenata, tekstualni deo svih planskih dokumenata objavljuje u službenom glasilu donosioca planskih dokumenata, odnosno u službenom glasilu Republike Srbije, službenom glasilu autonomne pokrajine ili službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere uređenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje. Planski dokumenti objavljuju se u elektronskom obliku i dostupni su na Internetu, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere uređenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje i planski dokumenti su javno dostupni u Centralnom registru planskih dokumenata.

Članom 21. Predloga zakona određeno je da se član 42. Zakona briše iz razloga što je to uređeno u prethodnom članu (član 41).

U članu 22. Predloga zakona predložena je izmena člana 43. Zakona na način da se uređuje postupak evidentiranja planskih dokumenata u Centralnom registru planskih dokumenata. Takođe, određeno je ustrojavanje nacionalnog informacionog sistema planskih dokumenata i stanju u prostoru u skladu sa načelima INSPIRE direktive.

Članom 23. Predloga zakona menja se i dopunjuje član 45. Zakona i vrši se upodobljavanje sa odredbama Zakona o Prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine (“Službeni glasnik RS”, broj 88/10).

U članu 24. Predloga zakona predloženo je da se menja i dopunjuje član 45a Zakona, na način da se rani javni uvid u planske dokumente učini efikasnijim, i to da se u toku ranog javnog uvida pribavljaju uslovi i drugi značajni podaci za izradu planskog dokumenta od organa, posebnih organizacija, imalaca javnih ovlašćenja i drugih institucija. Organi, posebne organizacije, imaoci javnih ovlašćenja i druge institucije dužni su da po zahtevu nosioca izrade planskog dokumenta dostave uslove i sve raspoložive podatke u toku trajanja ranog javnog uvida, a najduže u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.

U članu 25. Predloga zakona određeno je da se dopuni član 46. Zakona uvođenjem obaveze objavljivanja odluke o izradi planskog dokumenta i u Centralnom registru planskih dokumenata.

Članom 26. Predloga zakona određeno je da se dodaju novi čl. 47a, 47b i 47v kojima se definiše procedura u postupcima pripreme i praćenje izrade planskih dokumenata, postupanje organa, posebnih organizacija, imaoca javnih ovlašćenja i drugih institucija u postupcima pripreme i praćenje izrade planskih dokumenata, kao i razmena podnesaka i dokumenata u proceduri u postupcima pripreme i praćenja izrade planskih dokumenata. Predloženim odredbama novih čl. 47a-47v uvodi se nova, efikasnija - digitalizovana procedura u pripremi, praćenju izrade i izradi planskih dokumenata. Ovim izmenama praktično se uvodi “objedinjena procedura” za pripremu planskih dokumenata, koja je pokazala efikasne rezultate u sprovođenju planskih dokumenata, odnosno u izradi tehničke dokumentacije, pribavljanju dozvola i upisu objekata u katastar nepokretnosti. S obzirom da se radi o temeljnoj reformi postupka planiranja, predviđena je dalja razrada novih pravnih instituta izradom odgovarajućih podzakonskih akata, kao i odložena primena ovih odredbi.

U čl. 27. i 28. Predloga zakona izvršena su preciziranja odredbi čl. 49. i 50. Zakona u delu uređenja uslova i načina rada komisija koje sprovode stručnu kontrolu planskih dokumenata i postupak javnog uvida u planske dokumente.

Članom 29. Predloga zakona predloženo je preciziranje odredbi člana 51a Zakona na način da se poslovi glavnog urbaniste mogu organizovati u okviru unutrašnje organizacione jedinice lokalne samouprave, a sve to u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji jedinice lokalne samouprave.

U članu 30. Predloga zakona predloženo je definisanje novog člana 51b kojim se uvodi novi institut u izmenama i dopunama planskih dokumenata. Naime, u praksi je nedostajao pravni institut skraćene procedure prilikom manjih izmena i dopuna planskog dokumenata, kao i način ispravljanja tehničke greške. Odredbama novog člana bliže se uređuje ova materija, čime će se omogućiti da se planski dokumenti efikasnije menjaju i dopunjuju. Takođe, skraćuje se rok za obavljanje javnog uvida od najmanje 15 dana.

Članom 31. Predloga zakona predložena je izmena člana 53a Zakona, radi preciziranja odredbi koje se odnose na lokacijske uslove.

Članom 32. Predloga zakona menja se i dopunjuje član 55. Zakona kojim se precizira postupak procene uticaja na životnu sredinu u postupku pribavljanja lokacijskih uslova.

U članu 33. Predloga zakona vrši se preciziranje odredbi člana 56, kako bi se u postupku prigovora na izdate lokacijske uslove nedvosmisleno podnosili prigovori gradskom veću preko prvostepenog organa. Ova odredba u praksi je zbog različitog tumačenja lokalnih samouprava unosila zabunu, te je bilo potrebno predloženo preciziranje. Takođe, uvodi se obaveza da se imaoci javnih ovlašćenja izjasne o prigovoru, a da je organ koji je izdao lokacijske uslove dužan da im prigovor bez odlaganja dostavi. Istovremeno, strankama u postupku se omogućuje da se na konačni upravni akt može tužbom pokrenuti upravni spor.

Članom 34. Predloga zakona preciziraju se odredbe člana 57. Zakona, i to na način da se reči: “regulaciona linija” menja rečima: “elementi regulacije”. Ovom izmenom se omogućava šire tumačenje planskih dokumenata i efikasnije izdavanje lokacijskih uslova u slučajevima kada planski dokumenti nisu doneti u propisanom roku. Takođe, produžen je rok važenja lokacijskih uslova sa godinu dana na dve godine i izvršeno je preciziranje odredbi o važenju lokacijskih uslova u slučaju fazne izgradnje, jer je čest slučaj u praksi bio da nadležni organ lokalne samouprave nepravilno primenjuje odredbe ovog člana, pa da po isteku lokacijskih uslova prilikom faznog izdavanja građevinskih dozvola, investitora upućuje na ponovno izdavanje lokacijskih uslova, što je u potpunoj suprotnosti sa intencijom zakonodavca i svrhom ovog zakona.

Članom 35. Predloga zakona izvršena je manja izmena člana 58. Zakona na način da se rok za izradu programa implementacije promeni na dve godine umesto godinu dana, kako se to pokazalo u praksi da nije optimalan rok.

U članu 36. Predloga zakona predložena je izmena člana 60. Zakona i to na način da se urbanistički projekat može koristiti za potrebe urbanističko - arhitektonskog oblikovanja objekata javne namene za potrebe utvrđivanja javnog interesa. U praksi se pokazalo da prilikom izgradnje složenih infrastukturnih sistema i objekata i kompleksa javne namene može doći do izvesnog odstupanja od planskih odredbi, te je neretko bio slučaj da se obustavljaju radovi jer nije bilo efikasnog pravnog instrumenta da se izvrši izmena planskog osnova ili njegova dalja urbanističko - arhitektonska razrada.

Članom 37. Predloga zakona se konsekventno menja i dopunjuje član 63. Zakona u smislu postupka u slučaju kada se izrađuje urbanistički projekat za potrebe objekta javne namene i za potrebe utvrđivanja javnog interesa. Ovom dopunom se bliže određuje način pozivanja i učešća zainteresovanih lica, odnosno sopstvenika nepokretnosti.

U članu 38. Predloga zakona određeno je da se doda novi član 63a, kojim se uređuje nadležnost za potvrđivanje urbanističkog projekta u slučaju kada se radi o objektu iz člana 133. Zakona. Urbanistički projekat iz člana 133. potvrđuje ministarstvo nadležno za poslove urbanizma, odnosno organ autonomne pokrajine nadležan za poslove urbanizma ukoliko se objekat nalazi na teritoriji autonomne pokrajine. Stručnu kontrolu urbanističkog projekta za objekat iz člana 133. obavlja komisija nadležnog ministarstva, odnosno nadležnog organa autonomne pokrajine. Sredstva za rad ovih komisija obezbeđuje se u budžetu Republike Srbije, odnosno budžetu autonomne pokrajine.

U članu 39. Predloga zakona predložena je dopuna člana 66. Zakona budući da je potrebno da se definišu aktivnosti pripajanja susedne katastarske parcele u cilju formiranja građevinske parcele, u postupku preparcelacije.

Članom 40. Predloga zakona predloženo je preciziranje odredbi člana 67. Zakona u smislu formiranju katastarskih parcela na osnovu projekta preparcelacije, odnosno plana parcelacije za građevinske parcele javne namene.

Članom 41. Predloga zakona predložena je izmena člana 69. Zakona kako bi se prevazišli problemi koji su se pojavili u primeni u praksi, kao dokaz o pravu na zemljištu i pristupu saobraćajnici predviđeno je i rešenje o eksproprijaciji. Takođe, izvršena su preciziranja stavova i ispravke propusta iz prethodnog zakona.

Članom 42. Predloga zakona predlože se izmena člana 70. Zakona izvršena su najpre terminološka usklađivanja, budući da je u međuvremenu na snagu stupio i Zakon o ozakonjenju objekata (“Službeni glasnik RS”, broj 96/15). Takođe, propisano je da evidenciju katastarskih parcela iz postupka ozakonjenja, vodi organ koji je doneo rešenje o ozakonjenju, uz obavezu da svako doneto rešenje dostavi i organu nadležnom za imovinsko-pravne poslove. Kada je objekat izgrađen na zemljištu u javnoj svojini Republike Srbije, primerak rešenja dostavlja se Republičkoj direkciji za imovinu Republike Srbije. Pored toga, precizirano je da ako je predmet sticanja samo zemljište ispod objekta u otvorenom stambenom bloku ili stambenom kompleksu, nadležni organ određuje i površinu tog zemljišta, na osnovu kopije plana parcele sa ucrtanom osnovom postojećeg objekta, što predstavlja građevinsku parcelu na kojoj nadležni organ može utvrditi rešenjem pravo na izgradnju objekta.

Članom 43. Predloga zakona predložena je izmena naslova iznad člana 88. Zakona, kao i sama izmena člana 88. Zakona budući da je celishodnije da se postojeći čl. 88. i 89. Zakona spoje u jedan zbog sličnosti materije koju uređuju kao, i zbog lakše preglednosti odredaba ovog zakona.

Članom 44. Predloga zakona briše se član 89. Zakona.

Članom 45. Predloga zakona precizirane su odredbe člana 97. Zakona, radi potreba efikasnije primene u praksi.

Članom 46. Predloga zakona predložena je izmena člana 100. Zakona u smislu pojašnjenja kod postupaka davanja koncesija i javno-privatnog partnerstva.

Članom 47. Predloga zakona menja se član 101. Zakona tako što je predviđeno da se može i na zahtev zakupca i na zahtev vlasnika objekata menjati ugovor o zakupu.

Članom 48. Predloga zakona izvršena je izmena člana 102. Zakona, budući da je donet poseban zakon o konverziji, te je iscrpljeno ovlašćenje iz stava 10, a stav 9. preciziran u odnosu na usvojen zakon o konverziji. Takođe, kako se u praksi pokazalo opravdanim, predloženo je da se po zahtevu lica, koje ima upisano pravo korišćenja na građevinskom zemljištu i koje je obveznik plaćanja naknade za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu može tom licu utvrditi rešenjem prestanak prava korišćenja. Takođe, ostavljena je mogućnost da se pravnim licima, koja su upisana kao nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu, a koja su prestala da postoje, rešenjem utvrdi prestanak prava korišćenja na građevinskom zemljištu i upiše pravo javne svojine u korist upisanog titulara javne svojine.

Članom 49. Predloga zakona menja se član 105. Zakona na način da su izvršena terminološka usklađivanja i propisana obaveza i licima koja su pravo svojine na objektu stekla po osnovu legalizacije, odnosno ozakonjenja objekta, odnosno na osnovu Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole (“Službeni glasnik RS”, br. 25/13 i 145/14), imaju obavezu utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta, u skladu sa članom 70. Zakona.

Čl. 50-53. Predloga zakona izvršeno je preciziranje instituta urbane komasacije, odnosno čl. 107-108a Zakona. Takođe je predloženo uvođenje novog člana 108v. Preciziranje u članu 107. se odnosi na bliže pojašnjenje postupka urbane komasacije. U članu 108. bliže su pojašnjene nadležnosti organa u urbanoj komasaciji, dok je u članu 108a određen način finansiranja kada su pokretač urbane komasacije nadležno ministarstvo ili nadležni organ autonomne pokrajine. Novi član 108v uvodi obavezu digitalne pripreme i razmenu dokumenata u postupku urbane komasacije čime se vrši upodobljavanje sa zakonima i propisima koji su u međuvremenu doneti i uredili ovu materiju.

Članom 54. Predloga zakona kojim je izmenjen član 114. Zakona, izvršeno je preciziranje studije opravdanosti za finansiranje projekata, odnosno brisano je da se odluka o opravdanosti ulaganja donosi samo za projekte koji se finansiraju sredstvima iz budžeta, a dodato da se ista donosi za projekte u čijem finansiranju učestvuju korisnici javnih sredstava, bez obzira na to da li je investitor korisnik javnih sredstava čime se jasno preciziraju projekti za koje je neophodno izraditi studiju opravdanosti i doneti odluku o opravdanosti ulaganja. Takođe, brisana je odredba da studija opravdanosti sadrži idejni projekat.

Članom 55. Predloga zakona izvršena je manja dopuna termina idejnog rešenja, propisan članom 117a Zakona, u smislu da isto predstavlja prikaz planirane koncepcije objekta, a sve u skladu sa podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije. Takođe, dodat je novi stav kojim je predloženo da se u idejnom rešenju obavezno prikazuju samo podaci neophodni za izdavanje lokacijskih uslova, odnosno podaci neophodni sa utvrđivanje usklađenosti sa planskim dokumentom, bez razrade tehničkih rešenja.

Članom 56. Predloga zakona predložene su izmene člana 118. Zakona kojim je definisan idejni projekat, te su dodata dva nova stava, koja se odnose na to da se idejni projekat izrađuje za objekte iz člana 133. ovog zakona, u čijem finansiranju učestvuju korisnici javnih sredstava, podleže stručnoj kontroli revizione komisije, kao i da se isti izrađuje u skladu sa podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije, što je propisano novim stavom 3. ovog zakona.

Članom 57. Predloga zakona kojim se predlože izmena člana 118a Zakona, predloženo je dodavanje novog stava, kojim je propisno da se Projektom za građevinsku dozvolu vrši razrada planirane koncepcije objekta utvrđene idejnim rešenjem na osnovu koga su izdati lokacijski uslovi, a moguća su i njegova odstupanja od tog idejnog rešenja u skladu sa podzakonskim aktom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije. Takođe, predloženo je i terminološko usklađivanje u stavu 3. Zakona.

Članom 58. Predloga zakona izmenjen je stav 1. člana 123. Zakona, na način da je propisano da se za linijske infrastrukturne objekte projekat za izvođenje izrađuje za potrebe izvođenja radova na građenju, kao i za potrebe pribavljanja rešenja o odobrenju za izvođenje radova za njihovu rekonstrukciju.

Članom 59. Predloga zakona preciziran je član 126. Zakona budući da su pojedine reči iz stava 1. i 5. čime je precizirano koja lica mogu izraditi tehničku dokumentaciju. Takođe dodat je novi stav kojim je određen rok od četiri godine za rešenja o ispunjenosti uslova koja donosi ministar. Takođe u st. 8. i 9. izvršeno je terminološko usklađivanje radi preciziranja te su u tom smislu određene reči brisane.

Članom 60. Predloga zakona predviđeno je se doda novi član 126a Zakona, kojim se definiše obaveza pravnog lica koje ispunjava uslove za izradu tehničke dokumentacije da o nastalim promenama prethodno utvrđenih uslova obavesti ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, kao i dostavljanje dokaza o ispunjenosti ulova u odgovarajući registar, čime se pospešuje veća kontrola i efikasnost u postupku ispunjenosti uslova. Takođe, propisano je da ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva vrši kontrolu ispunjenosti uslova, te ukoliko utvrdi da nisu ispunjeni uslovi staviće van snage licencu izdatu pravnom licu u roku od 30 dana od dana utvrđivanja nepravilnosti, što dovodi do još efikasnije i brže kontrole uslova ispunjenosti uslova za izradu tehničke dokumentacije.

Članom 61. Predloga zakona izvršena je manja dopuna člana 128. Zakona, koja se odnosi na odgovorne projektante i to u smislu određivanja broja ESPB bodova koje lice treba da poseduje, odnosno stepen obrazovanja koje treba da poseduje. Takođe, u poslednjem stavu je izvršena terminološka usklađenost, a imajući u vidu sistem za elektronsko izdavanje akata za gradnju.

Članom 62. Predloga zakona, izvršena je izmena u članu 128a Zakona, na način da je brisana obaveza upotrebe pečata.

Članom 63. Predloga zakona izvršeno je terminološko usklađivanje u članu 129. Zakona.

Članom 64. Predloga zakona odnosi se na dopune i preciziranje člana 133. Zakona, kojim je taksativno navedeno u kojim slučajevima ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu za izgradnju određenih objekata S tim u vezi, u tački 5) izvršena je dopuna u smislu dodavanja stambenih kompleksa odnosno blokova, višeporodičnog stanovanja ili poslovnih objekata. U smislu preciziranja ovog člana dodate su još dve tačke koje se odnose na izgradnju objekata namenske industrije i objekata zdravstvene zaštite smeštajnih kapaciteta preko 500 ležaja, kao objekata za koje ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu.

Članom 65. Predloga zakona izvršena je manja izmena i dopuna člana 135. stav 1. radi preciznije definisanosti izdavanja građevinske dozvole, odnosno lica kojem se izdaje kao i uslova za izdavanje iste. Takođe, izvršena je dopuna člana 135. time da organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole, izdaje građevinsku dozvolu i za parcelu na kojoj je u evidenciji katastra nepokretnosti upisana zabeležba spora, osim ako je zabeležba upisana nakon stupanja na snagu Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova (“Službeni glasnik RS”, broj 41/18), a u smislu usklađenosti sa navedenim zakonom, a radi nesmetanog izdavanja građevinske dozvole.

Članom 66. Predloga zakona predviđene su izmene člana 135a Zakona u smislu propisivanja obaveze finansijera, kao odgovornog lica, za sve obaveze prema trećem licu koje su posledica radnji koje preduzme u skladu sa ovlašćenjima koja su mu preneta ugovorom. Takođe, predviđeno je uvođenje novog stava kojim bi finansijer nakon zaključenja ugovora i izdavanja građevinske dozvole na njegovo ime ima pravo pristupa zemljištu na kome se gradi predmetni objekat, odnosno izvode radovi kao i da to pravo može dalje preneti na izvođača radova u cilju izgradnje objekta, odnosno izvođenja radova.

Članom 67. Predloga zakona predviđene su manje dopune člana 136. Zakona, kojim je propisana sadržina građevinske dozvole, u smislu da je tačkom 1) previđeno terminološko usklađivanje dodavanjem investitora i finansijera. Takođe, predviđeno je uvođenje novog stava kojim je propisano da sastavni deo građevinske dozvole čini i izvod iz projekta za građevinsku dozvolu, sa specifikacijom svih posebnih delova objekta. Takođe, predviđeno je dodavanje novog stava po kome se stranka može odreći prava na žalbu od trenutka kada je obaveštena o rešenju do isteka roka za žalbu u smislu usklađivanja odredbi ovog zakona sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku (“Službeni glasnik RS”, broj 18/16).

Članom 68. Predloga zakona predviđena je dopuna člana 137. Zakona tako da se precizira za koju vrstu objekata se izvode pripremni radovi, kao i da se za izvođenje istih može vršiti na osnovu posebne građevinske dozvole, kao i to šta je potrebno priložiti uz zahtev. Takođe, novim stavom omogućeno je pravno na žalbu, odnosno pravo da se tužbom pokrene upravni spor, tj. stranci je ostavljena mogućnost iskorišćavanja pravnog leka, u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku. Takođe, novim stavovima predložene su izmene u smislu nadležnosti građevinskog inspektora prilikom utvrđivanja da se objekat gradi, odnosno da se izvode pripremni radovi bez građevinske dozvole, građevinski inspektor narediće rešenjem bez odlaganja i zatvaranje gradilišta, kao i da kada se pripremni radovi odnose na uklanjanje objekta na parceli, rešenje posebno sadrži obavezu investitora da o uklanjanju objekta na parceli obavesti nadležnog inspektora, koji sačinjava zapisnik i dostavlja ga nadležnoj službi za katastar nepokretnosti, radi sprovođenja promene u katastarskom operatu.

Članom 69. Predloga zakona predložena je manja izmena člana 140. Zakona, kojim je propisan rok važenja građevinske dozvole Naime, rok kada ista prestaje da važi produžen je sa dve na tri godine, budući da je to u interesu investitora. Takođe, u stavu 4. izvršeno je manje terminološko preciziranje, budući da za stepen završenosti objekta nije više predviđeno 80%, već da je objekat završen u funkcionalnom smislu.

Članom 70. Predloga zakona predviđeno je produženje roka propisanog u članu 141. Zakona, usled promene investitora, a nakon pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli, novi investitor dužan je da u roku od 30 dana od nastanka promene podnese zahtev za izmenu, budući da je u praksi uočeno da je 15 dana kratak rok za podnošenje zahteva za ovu promenu. Takođe, u ovom članu izvršene su i manje terminološke izmene.

Članom 71. Predloga zakona preciziran je rok propisan članom 142. Zakona, u slučaju izmena rešenja o građevinskoj dozvoli, radi pravne sigurnosti, kao i manje izmene u stavu 4. radi preciziranja istog.

Članom 72. Predloga zakona izmenjen je član 144. Zakona jer nije obuhvatio sve moguće slučajeve iz prakse, te će isti biti uređen podzakonskim aktom koji donosi ministar, a kojim će detaljno biti opisane i obuhvaćene sve potencijalne situacije.

Članom 73. Predloga zakona izvršena je izmena člana 145. Zakona, radi funkcionalnosti i terminološkog usklađivanja.

Članom 74. Predloga zakona izvršena je izmena člana 146. kojem se dodaju novi stavovi kojim je propisano Manji montažni objekti iz stava 1. ovog člana su: objekti montažno demontažnog tipa i to isključivo kiosci do 10m2, bašte ugostiteljskih objekta, tezge, i drugi pokretni mobilijar koji se postavlja i uklanja na osnovu programa koji donosi jedinica lokalne samouprave na period od najduže 10 godina. Po usvajanju Programa iz stava 2. ovog člana, jedinica lokalne samouprave sprovodi postupak za izbor najpovoljnijeg ponuđača, u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne nabavke. Ukoliko se objekat iz stava 2. ovog člana nalazi u zaštićenom prirodnom ili kulturnom dobru, pre usvajanja Programa od starne skupštine jedinice lokalne samouprave, pribavlja se saglasnost upravljača tog javnog dobra i ministarstva nadležnog za poslove prostornog planiranja i urbanizma.

Članom 75. Predloga zakona izvršeno je terminološko preciziranje člana 147. Zakona, s obzirom da se u praksi pokazalo da postoji potreba za privremenim naplatnim stanicama (bočne i čeone naplatne stanice) i drugim montažno-demontažnim objektima, a sve u cilju unapređenja putne mreže.

Članom 76. Predloga zakona izvršena je izmena člana 148. Zakona, te je u tom smislu brisan rok od osam dana, budući da se u praksi ispostavio kao nepotreban, a stav 2. je izmenjen i dopunjen u smislu da je podzakonski aktom obuhvaćen detaljniji opis.

Članom 77. Predloga zakona izvršena je izmena člana 150. Zakona, te je u tom smislu brisan stav 1. i izmenjen stav 2. na način da se preciziraju uslovi ko može da vrši izvođenje radova.

Članom 78. Predloga zakona koji se odnosni na odgovornog izvođača radova, odnosno član 151, izvršena je usklađenost u pogledu ESPB bodova.

Članom 79. Predloga zakona dodate su u članu 152. u stavu 7. tač. 3a), 3b), 3v) i 3g) kojima su propisane dužnosti odgovornog izvođača.

Članom 80. Predloga zakona izvršeno je terminološko usklađivanje člana 153. Zakona.

Članom 81. Predloga zakona izvršeno je terminološko usklađivanje člana 154. Zakona.

Članom 82. Predloga zakona izvršena je izmena člana 155, budući da je potrebno da se jasno definiše ko može da formira komisiju za tehnički pregled, jer u postojećoj formulaciji investitori shvataju da komisija za tehnički pregled može biti samo od predstavnika društva ili preduzetnika kome investitor poveri obavljanje ovog posla, iako je moguće da i investitor od svojih zaposlenih formira svoju komisiju, što treba navesti kao jednu od mogućnosti.

Članom 83. Predloga zakona propisano je i to šta se uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole dostavlja, kao i dokumentacija potrebna za izdavanje upotrebne dozvole za rešenje iz člana 145. Zakona, propisano članom 158. Zakona.

Čl. 84-88. Predloga zakona izmenjeni su čl. 162-166. Zakona kojima je uređena nova organizacija i struktura Inženjerske komore Srbije i nova organizacija organa unutar komore. Određeno je da licencu za odgovornog planera, odgovornog urbanistu, odgovornog projektanta i odgovornog izvođača radova, rešenjem izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma, kao i da je isto nadležno da vodi registar licenciranih inženjera i za oduzimanje licenci pod utvrđenim uslovima. Takođe, propisano je da Komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licenci inženjera i planera kao i za oduzimanje istih, obrazuje ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma. Propisano je da je Inženjerska komora Srbije pravno lice sa sedištem u Beogradu, osnovana Zakonom u cilju unapređenja uslova za obavljanje stručnih poslova u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, projektovanja, izgradnje objekata i drugih oblasti značajnih za planiranje i izgradnju, zaštite opšteg i pojedinačnog interesa u obavljanju poslova u tim oblastima, kao i radi ostvarivanja drugih ciljeva, da je rad Komore javan, kao i da su precizirani poslovi koje Komora obavlja. Utvrđeno je da su organi Komore skupština, upravni odbor, nadzorni odbor i predsednik Komore i da je ista organizovana u pet matičnih sekcija i to: Matična sekcija arhitekata, Matična sekcija inženjera građevinske struke, Matična sekcija inženjera elektro struke, Matična sekcija inženjera mašinske struke i Matična sekcija inženjera ostalih tehničkih struka i diplomiranih prostornih planera. Preciziran je i način obezbeđivanja sredstava za rad Komore. Naime, dosadašnja organizacija Komore nije funkcionisala, licence nisu izdavane preko 1,5 godine, a ministarstvo je u dva navrata oduzimalo poverene poslove Komori. Smatra se da će ovakvo uređenje bitno doprineti efikasnijem radu i zaštiti prava inženjera, kao i sankcionisanju nezakonitog i nesavesnog rada inženjera.

Članom 89. Predloga zakona dodate su reči ili dela objekta radi preciziranja člana 167. Zakona.

Članom 90. Predloga zakona izvršena je promena člana 171. Zakona i propisano je da organ nadležan za poslove građevinske inspekcije, vodi registar donetih rešenja o rušenju i bez odlaganja u isti upisuje koliko rešenja je izvršno, odnosno koliko rešenja je izvršeno.

Članom 91. Predloga zakona menja se član 172. Zakona budući da je gradu Beogradu povereno vršenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urbanizma, na teritoriji grada Beograda, za izgradnju i rekonstrukciju objekata do 800m² bruto razvijene građevinske površine i, s tim u vezi, izvršena su i ostala usklađivanja člana.

Članom 92. Predloga zakona, u članu 175. Zakona pojačana je odgovornost izvođača radova, odnosno investitora.

Članom 93. Predloga zakona preciziran je rok propisan članom 176. Zakona, izvršeno je terminološko usklađivanje i dodat je novi stav kojim je propisano da kada građevinski inspektor utvrdi da izvođač radova, odnosno odgovorni izvođač radova, izvodi radove bez izdate građevinske dozvole, odnosno gradi objekat suprotno izdatoj građevinskoj dozvoli i tehničkoj dokumentaciji, na osnovu koje je građevinska dozvola izdata, podnosi prekršajnu prijavu i pokreće postupak za oduzimanje licence pred Sudom časti protiv odgovornog izvođača, odnosno prijavu za privredni prestup protiv izvođača radova.

Članom 94. Predloga zakona izvršeno je terminološko usklađivanje člana 177. Zakona.

Članom 95. Predloga zakona izmenjen je stav 1. člana 178. na način da je izvršeno terminološko usklađivanje.

Članom 96. Predloga zakona pojačana je odgovornost, u članu 181. kada je u pitanju izvođenje radova bez, ili izvan lokacijskih uslova.

Članom 97. Predloga zakona izvršeno je usklađivanje člana 182. Zakona sa Zakonom o opštem upravnom postupku.

Članom 98. Predloga zakona propisna su ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata iz člana 201. Zakona.

Članom 99. Predloga zakona dodata je nova kaznena odredba u članu 202. Zakona.

Članom 100. Predloga zakona uvedena je nova kaznena odredba propisana članom 202a. Zakona.

Članom 101. Predloga zakona dodate su reči: “odnosno završetka izgradnje objekta u konstruktivnom smislu”, radi preciziranja odredbi člana 208. Zakona.

Članom 102. Predloga zakona izvršena terminološko preciziranja člana 208a. Zakona kao i člana 152. Zakona.

Članom 103. Predloga zakona usklađen je član 209. Zakona sa Zakonom o prekršajima (“Službeni glasnik RS”, br. 65/13,13/16 i 98/16-US).

Članom 104. Predloga zakona propisana je nova kaznena odredba propisana članom 209a. Zakona. Novi iznosi usklađeni su sa Zakonom o prekršajima.

Članom 105. Predloga zakona propisano je da vlasnici posebnih fizičkih delova na objektima koji su izgrađeni u nekoj od predviđenih faza izgradnje i koji su po tom osnovu upisali pravo susvojine na zemljištu predviđenom za realizaciju svih faza, neće se smatrati suinvestitorima prilikom realizacije preostalih faza izgradnje u okviru stambenog kompleksa. U postupku izmene građevinske dozvole, kojom su obuhvaćene sve faze izgradnje, ne pribavlja se saglasnost lica iz stava 1. ovog člana, niti su ta lica stranke u postupku izmene građevinske dozvole.

Članom 106. Predloga zakona propisano je da će se započeti postupci za rešavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, lokacijske dozvole, lokacijskih uslova, građevinske dozvole, upotrebne dozvole i drugih zahteva za rešavanje o pojedinačnim pravima i obavezama podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončati po propisima po kojima su započeti.

Članom 107. Predloga zakona propisan je rok za donošenje podzakonskih akata i važenje već donetih podzakonskih akata.

Članom 108. Predloga zakona propisana je obaveza Komore i rok za usklađivanje njenih opštih akata i Statuta sa ovim zakonom, obaveza za raspisivanje izbora za Skupštinu Komore, način rada Komore po stupanju na snagu ovog zakona, obaveza Komore da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona dostavi lične podatke odgovornih planera, odgovornih urbanista, odgovornih projektanata i odgovornih izvođača, kao i podatke o pokrenutim postupcima za utvrđivanje odgovornosti ili druge bitne podatke u skladu sa aktom koji donosi ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma.

Članom 109. Predloga zakona propisan je odnos drugih i ovog zakona, važenje planskih dokumenata, koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona doneti pre 1. januara 1993. godine, kao i rokovi za realizaciju strateških energetskih objekata.

Članom 110. Predloga zakona propisano je stupanje na snagu ovog zakona.

IV.FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE OVOG ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine (“Službeni glasnik RS”, broj 20/12 - prečišćen tekst), s obzirom na to da je neophodna što hitnija primena ovog zakona, i postupaka koji su predviđeni ovim zakonom. Takođe, izmene i dopune zakona će bitno doprineti olakšavanju postojećih procedura, što doprinosi boljem položaju stranaka i pozitivnom efektima na privredu.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine Republike Srbije, 21.10.2018.