STRUČNJACI SMATRAJU DA NIJE REALNO OČEKIVATI RAST BUDŽETSKIH PRIHODA OD 10%: Od početka primene fiskalne konsolidacije 2015. godine prosečan realni godišnji rast poreskih prihoda iznosio je 4,1 odsto, dok je prosečna stopa rasta BDP iznosila 2,9 odsto
Srbiji je potreban investicioni plan, ulaganja u komunalnu, saobraćajnu, energetsku, digitalnu infrastrukturu kako je to najavio predsednik države i to nije sporno. Pitanje je samo da li će državna kasa, na koju se računa kao na glavnog finansijera, jer neće biti novog zaduživanja i povećanja javnog duga, imati kapacitet za tu „operaciju”. Najavljena su ulaganja od deset do 12 milijardi evra u narednih pet godina, odnosno dve do 2,5 milijardi evra godišnje. Malo je nejasno da li se radi o dodatnim javnim investicijama, uz postojeće, jer država svake godine svakako investira pa su javna ulaganja dostigla četiri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) svega što građani i privreda stvore u jednoj godini. Prosek ulaganja za 2017. i 2018. godinu bio je oko 1,4 milijarde evra. Ukratko, da li u državnoj kasi ima prostora za novi namenski trošak pri sadašnjoj stopi privrednog rasta, koja je za ovu godinu projektovana na 3,5 odsto, a narednih godina treba da „ubrza” na četiri odsto.
U Narodnoj banci Srbije smatraju da je investicioni plan realan. Poslednjih godina poreski prihodi rastu po prosečnoj godišnjoj stopi od 10 odsto, kažu, a to može da se očekuje i u narednom periodu. Na primer, konsolidovani prihodi države u 2018. godini bili su 2.100 milijardi dinara, što je iznos od skoro 20 milijardi evra, a centralna banka i ove godine očekuje rast prihoda od oko 10 odsto.
Paralelno sa povećanjem investicija država sve vreme ostvaruje suficit, dodaju.
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da dugoročni trend naše ekonomije nije takav da se može očekivati realni rast poreskih prihoda od 10 odsto godišnje.
– Stopa rasta poreskih prihoda uglavnom je slična stopi privrednog rasta. Tako na primer od početka primene fiskalne konsolidacije 2015. godine prosečan realni godišnji rast poreskih prihoda iznosio je 4,1 odsto, dok je prosečna stopa rasta BDP iznosila 2,9 odsto. Poreski prihodi brže rastu od BDP-a kada se povećavaju poreske stope, kada zarade i domaća tražnja rastu brže od BDP i kada se povećava naplata poreza usled suzbijanja sive ekonomije. Nešto brži rast poreskih prihoda od rasta BDP u poslednje četiri godine posledica je povećanja poreskih stopa krajem 2014. godine, suzbijanja sive ekonomije tokom 2016. i 2017. godine, kao i relativno visokog rasta zarada i tekuće potrošnje u 2017. i 2018 . godini – kaže Arsić. On dodaje da rast zarada povećava prihode od poreza i doprinosa na zarade, dok rast domaće potrošnje povećava prihode od PDV, akciza i carina. Brži rast zarada i potrošnje od rasta BDP utiče na rast spoljnotrgovinskog deficita i deficita u tekućem platnom bilansu. Oba ova deficita u Srbiji rastu od početka 2017. godine, a to će se nastaviti i u budućnosti ako zarade i potrošnja budu rasli brže od proizvodnje (BDP) i ako se nastavi sa politikom ekonomski neutemeljenog jačanja realne vrednosti dinara. Međutim, spoljni deficiti ne mogu neograničeno da rastu, pa će u budućnosti biti neophodno prilagođavanje kako bi se potrošnja i zarade uskladili sa proizvodnjom.
– Nije realno da se dodatne javne investicije, a predsednik države eksplicitno tvrdi da se radi o dodatnim investicijama, od preko dve milijarde evra, finansiraju iz poreskih prihoda. Mogućnost za finansiranje dodatnih investicija poreskim prihodima biće dodatno smanjena ako se realizuju najave o visokom rastu zarada i penzije u narednim godinama. Prema tome ako se na postojeće javne investicije dodaju nove od preko dve milijarde evra godišnje one će se najvećim delom finansirati iz novog zaduživanja države – tvrdi Arsić.
Ekonomista Ljubomir Madžar kaže da su naše potrebe za ulaganjima u infrastrukturu velike, ali ne i mogućnosti za realizaciju. Pogotovo što smo u ranijem periodu podbacivali s javnim investicijama pa sad treba da nadoknadimo propušteno. Po njegovim rečima, nije realno da u narednom periodu računamo na rast budžetskih prihoda od deset odsto.
– To bi značilo da fiskalni prihodi rastu duplo brže nego BDP što znači da ovcu ne da bi šišali, nego bi joj kožu gulili. To bi bilo preveliko opterećenje za privredu s opasnim posledicama, o daljem razvoju da ne govorimo. Samo kada bi privreda realno rasla sedam odsto godišnje, a nominalno više od toga, poreski prihodi bi rasli deset odsto godišnje. Mislim da taj film nećemo gledati – kaže Madžar.
Izvor: Vebsajt Politika, 20.08.2019.Naslov: Redakcija