Zastava Bosne i Hercegovine

SEKTOR HOTELIJERSTVA I TURIZMA NAPUSTILO VIŠE OD 6000 RADNIKA


Za hotelijere je i ova godina izgubljena i uz svu pomoć države pitanje je ko će uspeti da održi poslovanje u ovim uslovima, kaže za "Politiku", Georgi Genov, direktor Udruženja hotelijera i ugostitelja Srbije (hores). Prema najnovijim podacima popunjenost hotela je zadovoljavajuća samo u velikim gradovima, a u većini slučajeva rezervacija je manje za 20 odsto. Kada je reč o glavnom gradu, napominje, hoteli u centru prestonice su u ovom trenutku popunjeni 50 odsto, a u ostalim delovima ne prelazi 30 procenata.

"Krenulo je polako, a onda smo bili svedoci snažne kampanje koja je promovisala druge države i odlazak na more tako da su domaći gosti koji su od prošle godine birali odmor u Srbiji odlučili da ipak idu u inostranstvo. To se odmah osetilo u poslu. Za sada ima i stranih gostiju, uglavnom iz Rusije, Indije, Amerike, ali i drugih evropskih zemalja", kaže naš sagovornik iz Horesa.

On objašnjava da strani gosti uglavnom iz poslovnih razloga borave u Srbiji, jer su krenule i konferencije i drugi događaji, ali što se tiče turista mahom je tu reč o last minit rezervacijama i kratkim zadržavanjima. Genov smatra da će posla za hotele biti do kraja leta, ali uglavnom za one sa većim kapacitetom. Udruženje je, navodi, učinilo sve, posebno kroz obuke i program sertifikacije "Klin end sejf" kako bi se privukli gosti, međutim i dalje se ne vide neki ozbiljniji pomaci. U prvoj sertifikaciji bilo je uključeno oko 200 hotela, a sada je ponuđeno svima, čak i privatnim objektima da postanu deo ovog standarda i da gostima u budućnosti ponude bezbednu i sigurnu uslugu.

Država je do sada u više navrata pomagala hotelima i to je jedan od razloga što su mnogi od njih opstali. I uz ovu pomoć posledice korona krize teško je sanirati, pa su se u međuvremenu susreli i sa manjkom radne snage. Nezvanično ovaj sektor je u poslednjih godinu dana napustilo više od šest hiljada radnika i sada je teško naći nove. Posebno zbog toga što im hoteli u ovom trenutku mogu ponuditi samo minimalac, a zarade su ipak najveći razlog zbog koga naši radnici odlaze u druge turističke zemlje. Hotelijeri u gradskim sredinama su iz trećeg paketa državne pomoći za ublažavanje posledica pandemije u ovoj godini dobili 350 evra po ležaju i 150 evra po sobi kao i 2020, i još jednu minimalnu zaradu. Međutim, kažu, to nije dovoljno.

"Bez pomoći države teško ćemo nastaviti sa radom. Mnogi hoteli imaju problem jer im u julu i avgustu ističu moratorijumi na kredite i ne znam odakle će namiriti dugove. Zato ćemo tražiti treću sektorsku pomoć i još dva minimalca", objašnjava Genov.

Izvor: Vebsajt Politika, 21.7.2021.
Naslov: Redakcija