Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O MEĐUBANKARSKIM NAKNADAMA I POSEBNIM PRAVILIMA POSLOVANJA KOD PLATNIH TRANSAKCIJA NA OSNOVU PLATNIH KARTICA: Od 17. avgusta 2018. godine uz tekući račun obavezna i "Dina" kartica


Banke koju posluju na tržištu Srbije biće u obavezi da od avgusta građanima koji kod njih imaju tekuće račune izdaju domaću "dina" karticu.

Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić izjavio je da će ovu karticu klijenti ubuduće dobijati besplatno, prilikom otvaranja računa, a da će poseban zahtev podnositi ukoliko žele neku drugu karticu poput "Vize" ili "Mastera". Ova kartica će, po najavama, moći da se koristi u Srbiji ali i u inostranstvu, ukoliko banke izdaju "dinu" koja je za to predviđena. Kada je reč o kupovini preko interneta, sa njom će biti moguća kupovina samo od domaćih "onlajn" trgovaca, što je jedna od zamerki građana na novine koja je najavila Narodna banka Srbije.

Budući da je reč o debitnoj kartici njeno održavanje je besplatno.

NBS ističe da ove promene proističu iz nedavno usvojenog Zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica ("Sl. glasnik RS", br. 44/2018).

Kažu da "dina" na tržištu postoji već 15 godina i izdaju je skoro sve banke koje posluju u Srbiji, u manjoj ili većoj meri.

Oko dva miliona korisnika tekućih računa već ima ovu debitnu karticu u svom novčaniku.

Ako se zna da se trenutno oko 57 odsto svih bezgotovinskih plaćanja obavi platnim karticama i da se 87 odsto tih transakcija obrađuje u inostranim platnim sistemima, nad kojima nemamo nadzor, jasno je da postoji sistemski rizik na koji je Centralna banka morala da reaguje– kažu u NBS.

Ističu da su inostrani kartični sistemi pod nadzorom u svim savremenim zemljama sveta. Uprkos tome što je još 2014. godine uspostavljen pravni okvir kojim se uređuje poslovanje platnih sistema – inostrani kartični sistemi nisu pokazali interesovanje da se usklade sa njime. Zato se, navode, novim rešenjem građanima Srbije garantuje raspolaganje sredstvima sa njihovog tekućeg računa i to na način koji ne može biti narušen jednostranim odlukama bilo kog sistema koji posluje van Srbije.

Banke mogu da nastave da izdaju kartice drugih kartičnih brendova, u broju za koji se dogovore, ali je potrebno da korisniku izdaju makar jednu karticu nad kojom domaće institucije imaju nadzor a to je jedino "dina". U svakodnevnim transakcijama građani su slobodni da koriste koju god karticu žele– ističu u NBS.

Zakonom je propisano da ukoliko banka izdaje korisniku tekućeg računa platnu karticu, osnovna platna kartica mora biti besplatna i obrada transakcija osnovnom platnom karticom se mora obavljati u zemlji.

U NBS tvrde da će od "novih" kartica najviše profitirati građani i mali trgovci, preduzetnici i zanatlije s obzirom na to je međubankarska naknada (koju plaćaju trgovci) smanjena šest puta.

Generalna direktorka Sektora za platni sistem Narodne banke Srbije Dragana Stanić objasnila je da je za njeno korišćenje predviđena provizija od 2,18 dinara, koji odlaze u srpski budžet, dok su za "vizu" i "master" karticu naknade 12 i 8,2 dinara.

Ovo bi moglo da znači da će više trgovaca sada prihvatati kartice kao način plaćanja, što su do sada često izbegavali zbog visokih provizija.

NBS prva u regionu koja je uvela svoj kartičarski sistem, i prva od zemalja koje nisu u EU.

Nacionalnom "dina" karticom korisnici mogu da podižu novac na svim bankomatima u zemlji i plaćaju na svim prodajnim mestima na kojima je omogućeno plaćanje karticama. Ukoliko banke korisnicima izdaju "dinu" koja se prihvata i u inostranstvu, mogu koristiti za plaćanje i podizanje novca na celokupnoj globalnoj mreži na kojoj se prihvataju "diskaver" i "dajners" kartice. Samo ovom karticom građani u Upravi za trezor mogu bez provizije da plate poreze i druge obaveze prema državi.

Izvor: Vebsajt Politika, J. Antelj, I. Albunović, 19.06.2018.
Naslov: Redakcija