Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PORODIČNI ZAKON: Supružnici ne mogu samostalno, bez saglasnosti drugog bračnog druga, raspolagati zajedničkom bračnom imovinom i prodavati je


Prodavac nekretnine koji je u braku u obavezi je da prilikom sklapanja ugovora i njegove overe kod notara povede bračnog partnera. To propisuje Porodični zakon ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon i 6/2015), koji jasno definiše zajedničku imovinu.

Naime, zajednička imovina je imovina koju su supružnici stekli ili kupili u toku trajanja bračne zajednice. To mogu biti nekretnine (kuća, stan, plac, lokal), ali i automobil, nameštaj, umetnine...

Kupovina stana nakon venčanja nije isto što i kupovina nekretnine pre sklapanja braka, barem ne po pitanju prava svojine. To znači da ukoliko kupite stan na vaše ime pre stupanja u brak, on će i nakon venčanja biti vaša privatna svojina. Međutim, ako rešite da nekretninu kupite nakon stupanja u brak, on postaje zajednička svojina, pa u tom slučaju važe i neka druga, stroža pravila. Tada nekretnina postaje zajednička imovina oba bračna druga i njom, kao takvom, oni upravljaju zajednički i sporazumno.

Zakonska je pretpostavka da su udeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki, tačnije iznose po 50 odsto, ali važno je naglasiti da je na sudu moguće dokazivati i drugačije.

Kod zajedničke imovine smatra se da je pravo svojine na određenoj nekretnini upisano na oba supružnika, čak i onda kada je upis izvršen samo na jednog od njih, pod uslovom da nema odluke suda ili pismenog sporazuma o deobi. Ovo sve isto važi i za uknjižbu, tj. kada je upis nepokretnosti u Katastar izvršen samo na ime jednog bračnog druga, podrazumeva se da se upis odnosi na oba supružnika.

Ono po čemu se zajednička imovina najviše i razlikuje od posebne (lične) imovine je to što supružnici ne mogu samostalno, bez saglasnosti drugog bračnog druga, raspolagati zajedničkom bračnom imovinom i prodavati je.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. N., 18.05.2018.
Naslov: Redakcija