Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UREDBA O FISKALNIM POGODNOSTIMA I DIREKTNIM DAVANJIMA PRIVREDNIM SUBJEKTIMA U PRIVATNOM SEKTORU I NOVČANOJ POMOĆI GRAĐANIMA U CILJU UBLAŽAVANJA EKONOMSKIH POSLEDICA NASTALIH USLED BOLESTI COVID-19: Najčešća pitanja i odgovori u vezi sa primenom Uredbe


1. Da li poslodavac može da ostvari fiskalne pogodnosti i direktna davanja u skladu sa donetom Uredbom o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti COVID-19 ("Sl. glasnik RS", br. 54/2020 - dalje: Uredba), za novozaposlene radnike za koje ostvaruje olakšice u skladu sa članom 21v Zakona o porezu na dohodak građana (Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 86/2019 i 5/2020 - usklađeni din. izn.) i za kvalifikovana novozaposlena lica iz člana 21ž ZPDG?

U ovom slučaju mogu da se koriste fiskalne pogodnosti i direktna davanja, imajući u vidu da korišćenje prava na druge poreske podsticaje ne isključuje pravo na korišćenje pogodnosti iz Uredbe.

2. Da li odjavom radnika koji je sam tražio raskid radnog odnosa posle 15.03.2020. godine poslodavac gubi pravo na pomoć države?

U Uredbi je navedeno da je opravdan razlog samo prekid radnog odnosa na određeno vreme, a u praksi ima slučajeva kada radnik bez krivice poslodavca traži raskid radnog odnosa.

Poslodavac gubi pravo na pogodnosti iz Uredbe ukoliko smanji broj zaposlenih za više od 10% u odnosu na 15.03.2020. godine, izuzev zaposlenih kojima ističe ugovor o radu zaključen na određeno vreme. Prestanak radnog odnosa zaposlenog po svim ostalim osnovima uračunava se u navedeno ograničenje od 10%, uključujući otkaz ugovora o radu koji daje sam zaposleni. U tom slučaju, postoji otkazni rok u kome poslodavac može da nađe zamenu za zaposlenog koji je dao otkaz.

3. Da li postoji ekonomska mera koja se primenjuje na zaposlene koji su na bolovanju?    

Poslodavac će ostvariti pravo na direktna davanja za zaposlene, osim u slučaju kada im se za određeni period u celosti iz javnih sredstava nadoknađuje iznos naknade zarade, kao što je slučaj sa bolovanjima u trajanju od preko 30 dana.

4. U kompaniji koja je registrovana kao DOO je jedan zaposleni, plaćaju se doprinosi u umanjenom iznosu oko 8.000 dinara       mesečno, a lice prijavljeno u drugoj firmi u kojoj se za njega plaćaju doprinosi. Da li ima pravo na subvenciju koja se odnosi na isplatu minimalne zarade i na koji način konkretno da se podnese zahtev?

Iz pitanja se može zaključiti da je lice u drugom privrednom društvu u radnom odnosu sa punim radnim vremenom, a da u privrednom društvu – d.o.o. u kome je vlasnik nema zaključen ugovor o radu. U tom slučaju, pravo na direktna davanja se            ostvaruju u drugom privrednom društvu u kome ovo lice ima zaključen ugovor o radu.       

5. U slučaju taksi firme, u kojoj je taksista jedini zaposleni, koja je procedura u vezi sa uplatom minimalca na račun ukoliko se ne poseduje elektronski potpis?

U slučaju da imate račune u više banaka, neophodno je da se preko portala Poreske uprave opredelite u kojoj banci hoćete da se otvori namenski račun za isplatu direktnih davanja. Ukoliko imate račun samo u jednoj banci, namenski račun će biti otvoren i bez izjašnjenja, automatski. Ukoliko ste preduzetnik, isplata direktnih davanja će se izvršiti automatski. Međutim, ukoliko se radi o zaposlenom u sopstvenom privrednom društvu, u tom slučaju je neophodno da se podnese PPP-PD prijava i da se u njoj opredeli za korišćenje prava na odlaganje poreza i doprinosa i direktna davanja.

6. U firmi od desetak zaposlenih rad je nastavljen i tokom vanrednog stanja. Da li će pomoć države u vidu minimalne zarade biti dodatak na minimalnu zaradu za koju se radi ili će ta pomoć biti za poslodavca?

Uredbom nije predviđeno u kojoj visini će poslodavci isplaćivati zarade zaposlenima. Obaveza poslodavca je da isključivo namenski za isplate zarada i naknada zarada potroši sredstva koja će mu biti uplaćena na namenski račun po osnovu direktnih davanja.

7. Da li na pomoć države mogu da računaju preduzetnici koji imaju preduzetničke radnje iz radnog odnosa i penzioner kao vlasnik radnje, u pitanju je samooporezivanje?

U slučaju da preduzetnik istovremeno ima status zaposlenog ili penzionera, nema pravo na direktna davanja.

8. Da li poslodavci koji su već podneli poresku prijavu PPP-PD za mart i isplatili plate zaposlenima za mart, imaju pravo na odlaganje poreza i doprinosa za taj mesec tj. za mart ili njima prijava važi od aprila meseca pa za naredna 3 meseca?

Poslodavci koji su isplatili zarade za mart mesec pre donošenja Uredbe, mogu se opredeliti za odlaganje poreza i doprinosa za zarade za april, maj i jun mesec tako da neće ni na koji način biti oštećeni. Mere se primenjuju za period od tri meseca.

9. Da li se zabrana isplata dividendi u toku 2020. godine odnosi na     isplatu dobiti iz 2019. godine tj. da li su pojam dividendi i dobiti preduzetnika u korelaciji ili su potpuno različiti pojmovi i da li je omogućeno preduzetniku da se prijavi za fiskalne mere i da isplati dobit za ranije godine u toku 2020. godine?         

Zabrana isplate dividendi se odnosi na period do kraja 2020. godine bez obzira na to iz koje je godine dobit iz koje se isplaćuje dividenda. Ovo naravno važi samo za privredna društva koja su se opredelila da koriste fiskalne pogodnosti i direktna davanja.

Imajući u vidu da preduzetnici ostvaruju prihod po osnovu obavljanja samostalne delatnosti, odnosno da ne isplaćuju dividende, ovo ograničenje se ne odnosi na njih.

10. U vezi sa isplatom dividendi, da li pravo na pomoć gube privredna društva d.o.o. ako isplaćuju ostvarenu dobit osnivačima iz ranijeg perioda? 

Korisnici fiskalnih pogodnosti i direktnih davanja, ne mogu da isplaćuju dividende do kraja 2020. godine, bez obzira na koju godinu se odnosi dobit iz koje se navedena isplata vrši. U slučaju da se postupi suprotno ovoj zabrani, korisnik fiskalnih pogodnosti i direktnih davanja je obavezi da vrati celokupan iznos direktnih davanja u roku od 5 dana kao i da plati sve poreze i doprinose za koje je dobijeno odlaganje.

11. Da li radnici koji su radili moraju da čekaju uplatu minimalca do sredine maja?             

Do kraja aprila se podnose prijave PPP-PD i država će odmah početkom maja svima koji su se prijavili uplatiti iznos direktnih davanja koja im pripadaju u skladu sa brojem zaposlenih.   

12. Preduzetnik paušalac koji nema zaposlenih radnika tj. sam obavlja delatnost da li mora da se prijavi za fiskalne pogodnosti i direktna davanja ili po automatizmu ostvaruje pravo?        

Preduzetnik paušalac koji nema zaposlenih treba da se opredeli preko portala PU u kojoj banci želi da mu se otvori namenski račun ukoliko ima račune u više u banaka. Ukoliko ima račun u jednoj banci, namenski račun mu se otvara automatski. Takođe, ovaj preduzetnik i ostala prava ostvaruje automatski.

13. Paušalac ima radnju sa jednim zaposlenim radnikom. Da li obojica dobijaju pomoć od tri minimalne zarade?              

Da, osim ukoliko je preduzetnik negde zaposlen ili ima status korisnika penzije. U tom slučaju pravo na direktna davanja ostvaruje se samo za zaposlenog.

14. Vlasnik preduzetničke radnje prijavljene za isplatu ličnog dohotka, na mesečnom nivou popunjava prijavu za porez na ličnu zaradu samo za sebe jer nema nijednog zaposlenog. Sa druge strane je i u radnom odnosu u preduzeću. Da li imam pravo na pomoć države?    

Ne. Preduzetnici ne mogu da ostvare pravo na direktna davanja ukoliko imaju status zaposlenog ili su korisnici penzije.

15. Da li vlasnica kozmetičkog salona, koji je zatvoren po preporuci Vlade RS ima pravo na pomoć države u iznosu tri minimalne plate, iako se ne vrši isplata ličnog dohotka nego poreze i doprinose plaća po osnovu ostvarene dobiti?           

Imate pravo, ukoliko niste registrovali prekid obavljanja delatnosti pre 15.3.2020. godine.

16. Na koji način preduzetnik paušalac aplicira na direktno davanje države od 30.000 RSD?         

Preduzetnik paušalac je automatski prijavljen na ove mere, samo je neophodno da se opredeli za otvaranje namenskog računa preko portala Poreske uprave (ako ima račune u više banaka, a ako ima u jednoj banci onda se i bez izjašnjenja otvara namenski račun za njega u toj banci).

17. Radnik, vozač u pekari koja je prestala sa radiom 22.03.2020. godine je prijavljen, ali nema račun u banci već zaradu dobija na ruke dva puta mesečno. Na koji način će mi biti isplaćena minimalna zarada od 30 000 dinara i da li ima pravo na minimalnu zaradu?         

Ukoliko zaposleni ima zaključen ugovor o radu i ne miruju mu prava iz radnog odnosa poslodavac za zaposlenog može da ostvari pravo na direktna davanja, pod uslovom da ispunjava i ostale uslove predviđene Uredbom. Isplata zarada zaposlenima sa namenskog računa vrši se isključivo na račune zaposlenih.

18. Da li pravno lice može da prihvati mere Vlade RS, podnese poresku prijavu za zarade za mart danas i isplati neto zaradu za mart radnicima u celosti, a sredstva uplaćena na namenski račun u maju isplati na račun zaposlenih za zarade za april?     

Da.     

19. Da li pored radnika i zanatlije imaju pravo na pomoć za vreme vanrednog stanja?                     

Zanatlije koje imaju status preduzetnika imaju pravo da koriste pogodnosti iz Uredbe. Ukoliko ova lica imaju status zaposlenih ili penzionera nemaju pravo na isplatu direktnih davanja (minimalac).

20. Da li lice koje sada otvori firmu ima pravo na novčanu pomoć?    

Ne. Ovo pravo imaju samo privredna društva koja su osnovana pre 15.03.2020. godine.

21. Da li će biti moguće u svakoj banci otvaranje namenskih računa?

Namenski račun se otvara u banci u kojoj privredni subjekat već ima otvoren račun.

U slučaju da ima otvorene račune u više banaka, privredni subjekat se preko portala PU opredeljuje u kojoj banci želi da mu se otvori namenski račun.

22. Da li se mera pomoći države odnosi na menjačnice?

Menjačnice nisu isključene iz mera, ukoliko ne posluju u okviru neke od finansijskih institucija, koje su navedene u čl. 4. stav 5 Uredbe.

23. Da li razlika poreza na dobit za 2019. godinu koji dospeva na naplatu u junu 2020. godine može da se odloži za 2021. godinu? 

Ne može, odlaganje se odnosi samo na akontacije poreza na dobit za 2020. godinu.

24. Da li svi privatnici moraju da plate radnicima minimalac i šta se dešava ako ne uplate?

Nenamensko trošenje sredstava koja su uplaćena na namenski račun predstavlja prekršaj za koji poslodavac može biti kažnjen kaznom u visini od 30% do 70% primljenih sredstava, a ne manje od 500.000 dinara za pravno lice, odnosno 100.000 dinara za preduzetnike. Sa druge strane, poslodavac koji ne isplati dobijena sredstva zaposlenima, biće u obavezi da ih vrati u budžet Republike Srbije.

25. Da li će minimalac biti isplaćen zaposlenom koji ima potpisan Ugovor o delu?  

Ne. Pravo na direktna davanja ostvaruje se samo za zaposlene sa zaključenim ugovorom o radu.

26. Da li platne institucije imaju pravo na pomoć Vlade Srbije?

Ne.

27. Da li zaposleni imaju pravo na minimalnu zaradu ako im je već isplaćena plata za mart? Može li se preknjižiti za kasnije, za drugi mesec?

Direktna davanja koja su isplaćena na namenski račun moraju da se iskoriste za isplate zarada i naknade zarada zaposlenih. Sa druge strane, Uredba ne reguliše visinu isplata na ime zarada zaposlenih, a poslodavac odlučuje i o tome za platu iz kog meseca će biti iskorišćena sredstva po osnovu direktnih davanja.

28. Da li radnik koji je angažovan preko zadruge u JKP ima pravo na meru direktnog davanja u vidu minimalne zarade?  

Pravo na direktna davanja za zaposlene sa kojima imaju zaključen ugovor o radu imaju samo privredni subjekti koji se ne nalaze na Spisku korisnika javnih sredstva. Shodno tome, odgovor na ovo pitanje zavisi od toga da li poslodavac ima status korisnika javnih sredstava.

29. Da li se planira pomeranje roka plaćanja poreza na imovinu za fizička lica za II kvartal koji dospeva 15.05.2020. godine?                     

Ne.     

30. Da li su sredstva u vidu minimalne zarade nepovratna ili poslodavac ima obavezu da vrati novac za godinu dana?

Sredstva su nepovratna, ukoliko se iskoriste u skladu sa Uredbom.

31. Kako se Uredba primenjuje na agencije za zapošljavanje, u smislu praćenja broja zaposlenih kojima je prestao radni odnos kako ne bi broj bio smanjen za više od 10% u skladu sa uslovom iz Uredbe za dobijanje sredstava:

a) da li se agencija posmatra kao poslodavac te se shodno tome posmatra kretanje ukupnog broja zaposlenih u agenciji bez obzira kod kog klijenta (poslodavca korisnika) su ti zaposleni upućeni ili

b) se posmatra samo broj zaposlenih koje je uputila agencija kod određenog klijenta (poslodavca korisnika).

Npr. kod klijenta XY je upućeno 100 zaposlenih. Ukoliko se broj zaposlenih zadrži iznad 90, agencija ne gubi pravo na davanje, ali se broj svakako ne posmatra zajedno sa svim upućenim zaposlenima koji rade u agenciji kod drugih klijenata (poslodavaca korisnika)?

Svaki privredni subjekat se posmatra kao poslodavac za sve zaposlene sa kojima taj privredni subjekat ima zaključen ugovor o radu, bez obzira na to koje poslove zaposleni obavlja, odnosno kod kog klijenta zaposleni obavlja poslove.

U konkretnom slučaju, ograničenje od 10% se odnosi na zaposlene koji imaju zaključen ugovor o radu sa agencijom.

32. Bez obzira da li je odgovor na prethodno pitanje a) ili b), na koji način će klijenti agencije za zapošljavanje moći da se opredele da li žele da koriste mere ili ne, odnosno da li ova mere može da se koristi parcijalno (za sve ili samo pojedine upućene zaposlene) i na koji način?

Kako smo objasnili, mere se koriste za sve zaposlene kod određenog poslodavca, odnosno privrednog subjekta. Privredni subjekat može da se opredeli da li želi ili ne želi da koristi mere, a samo korišćenje mera u celosti je regulisano Uredbom.

33. Da li će se u kvotu od 10% zaposlenih, na dan 31.10.2020., uračunavati i broj zaposlenih kojima je do 31.10. istekao ugovor o radu na određeno vreme?   

Privredni subjekat je u obavezi da zadrži propisani broj zaposlenih do isteka roka od 3 meseca od poslednje isplate direktnih davanja. U tom roku privredni subjekat ne može da smanji broj zaposlenih za više od 10%, ne računajući zaposlene kojima u tom           roku istekne rok na koji su zaključili ugovor o radu na određeno vreme.

34. Preduzetnik je preminuo dana 11.04.2020. godine. Imao je 12 zaposlenih. Da li zaposleni, koji su radili do 11.04.2020. mogu da koriste pravo na direktna davanja od države u visini minimalne cene rada, prema Uredbi od 10.04.2020. i ako mogu na koji način realizovati?       

Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga da li će delatnost preduzetnika nastaviti da se obavlja u skladu sa članom 91. Zakona o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018 i 91/2019) ili će doći do prestanka obavljanja ove delatnosti.    

35. Mene zanima konkretno isplata preduzetnika na ličnoj zaradi. Po obračunu na najnižu osnovicu njima je neto oko 15.000 dinara, da li u ovom slučaju treba da se obračunaju porezi i doprinosi na 30.000 dinara, i ako je tako da li poslodavac može da od uplate iskoristi samo 15.000 dinara?

Uredba ne reguliše način obračuna poreza i doprinosa na ličnu zaradu preduzetnika. Shodno tome, na sve isplate po ovom osnovu, porezi i doprinosi se obračunavaju u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. S druge strane, privredni subjekat je u obavezi da namenski iskoristi sredstva dobijena po osnovu direktnih davanja. Ukoliko zbog bilo kog razloga on ova sredstva ne iskoristi u celosti, ista se vraćaju u Budžet RS.

36. Kako se može odreći ekonomske pomoći, pošto je u pitanju paušal sa automatskim otvaranjem računa i uplatom, a zbog promene načina poslovanja ne odgovara mi da toliko meseci držim agenciju aktivnom?

U konkretnom slučaju, za lica koja automatski po Uredbi ostvaruju pravo na direktna davanja i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, a ne žele da ostvaruju ova prava nije predviđen poseban način odricanja od ovih prava. Međutim, ukoliko ne žele da koriste pogodnosti predviđene Uredbom, sredstva koja su im uplaćena na namenski račun treba da ostave neiskorišćena na tom računu, a poreze i doprinose svakako treba da uplate pre brisanja iz registra bez obzira na to da li se oni vode kao dospeli ili nedospeli kod PU.

Izvor: Vebsajt Privredne komore Srbije, 18.04.2020.
Naslov: Redakcija