Zastava Bosne i Hercegovine | Zastava Crne Gore
Email Print

PROFESOR PRAVNOG FAKULTETA - LIČNI STAV: DA LI SE MEĐUNARODNIM SPORAZUMOM MOŽE SUSPENDOVATI NACIONALNO ZAKONODAVSTVO


Realizacija Sporazuma o saradnji između vlada Republike Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata praćena je nizom već sklopljenih ugovora i posebnih zakona, koji su svi, kao i sam Sporazum, neustavni.

U članu 6 Sporazuma predviđeno je da svi ugovori, programi i projekti koji budu zaključeni u skladu sa njim ne podležu javnim nabavkama, javnim tenderima, javnim nadmetanjima ili dugom postupku predviđenom zakonodavstvom Republike Srbije.

Sporazumi, ugovori, programi i projekti, podrazumeva se i njihovi potpisnici, ne podležu čak ni "drugom postupku predviđenom zakonodavstvom Republike Srbije", dakle, ni zakonima o parničnom postupku, o izvršenju i obezbeđenju i dr.

Prema tome, u odnosima sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata, odnosno sa fizičkim i pravnim licima koja ta vlada odredi, Vlada Republike Srbije ima potpuno odrešene ruke, tj. ne vezuje je nijedan propis domaćeg zakonodavstva. Celokupan pravni poredak Republike Srbije u tim slučajevima je suspendovan.

Ne zna se koliko će tih slučajeva u budućnosti biti jer je Sporazum "krovni" akt na osnovu koga se mogu sklapati brojni ugovori različite vrste. To je suprotno odredbi člana 3 Ustava, prema kome je Republika Srbija pravna država u kojoj vladaju pravo i zakoni, a vlast je dužna da se povinuje Ustavu i zakonima.

U pravnoj državi nema mesta suspenziji nacionalnog zakonodavstva voljom izvršne vlasti, kao što je to predviđeno članom 6 Sporazuma. Suspenzija nacionalnog zakonodavstva koju predviđa odredba člana 6 Sporazuma suprotna je i odredbama Ustava koje proklamuju otvoreno i slobodno tržište i zabranjuju svaki akt kojim se, stvaranjem monopolskog ili dominantnog položaja, ograničava konkurencija. Isključenje nacionalnog zakonodavstva (o javnim nabavkama, javnim tenderima, javnim nadmetanjima i drugim postupcima) ima cilj da partneru sa kojim se sklapa sporazum obezbedi, ako ne monopolski, onda bar dominantan položaj na tržištu. Suprotno Ustavu, taj segment tržišta Republike Srbije na taj način postaje zatvoren i nepristupačan za bilo kakvu konkurenciju. To se ne slaže sa osnovnim načelima ekonomskog uređenja Republike Srbije među kojima je slobodno i otvoreno tržište osnovno (član 82 stav 1 Ustava).

Pored ostalog, Sporazum predviđa kupoprodaju i dugoročni zakup imovine u domaćim poljoprivrednim kompanijama koje su u državnom vlasništvu što je protivustavno iz već navedenih razloga. Već sklopljeni i budući ugovori o kupoprodaji, dugoročnom zakupu i dr. sklapaju se mimo javnog oglasa, nadmetanja i mogućnosti da im pristupi bilo ko drugi osim državljana UAE. To je suprotno odredbi Ustava da svi imaju jednak pravni položaj na tržištu (član 84 stav 1) i predstavlja kršenje ustavne zabrane ograničenja slobodne konkurencije i stvaranja monopolskog ili dominantnog položaja jednom kupcu, odnosno zakupcu (član 84 stav 2), u ovom slučaju pripadniku UAE.

Ta odredba je i diskriminatorska jer prodajom i ustupanjem imovine bez tendera jednom kupcu, koji se tako dovodi u povlašćeni položaj, ostali građani i pravna lica iz Srbije i stranci iz EU, kojima to nije ponuđeno, nemaju jednak položaj, čime se krše odredbe člana 21 Ustava o zabrani diskriminacije. Sporazumom se nudi prodaja, zakup i dr. "imovine u poljoprivrednim kompanijama u državnom vlasništvu".

Prema izjavama građana koje nisu demantovane, u toj imovini nalaze se i zemljišta koja su u postupku restitucije, pa od donošenja Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ta zemljišta pravno više nisu u "državnom vlasništvu", već u privatnoj svojini.

Faktičko je i tehničko pitanje što tom imovinom do kraja postupka za povraćaj privatnom vlasniku upravlja državni organ, ali ta imovina od donošenja tog zakona više nije državna. Znači, daje se u zakup, pa čak i prodaje tuđa imovina, što predstavlja tešku uzurpaciju privatne svojine suprotno odredbi člana 86. Ustava koja joj garantuje pravnu zaštitu i izjednačava je sa ostalim oblicima svojine. Zbog toga je i pomenutim Zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju zabranjeno otuđenje i opterećenje te imovine do kraja postupka za njeno vraćanje. 

Izvor: www.danas.rs, Momčilo Grubač, profesor Pravnog fakulteta