Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NOVI ZAKON O KRIVIČNOM POSTUPKU: Težiti što većoj primeni sporazuma o priznanju krivičnog dela i načela oportuniteta, kao i koncepta tužilačke istrage


Novi Zakon o krivičnom postupku (ZKP) proširio je mogućnost primene sporazuma o priznanju krivičnog dela i načela oportuniteta, koji u bitnome doprinose efikasnosti krivičnog postupka, a već je u prvih šest meseci primene novog ZKP-a zaključeno 10 odsto više sporazuma nego u prvih devet meseci 2013. godine, kada se primenjivao stari ZKP.

 Kao neko ko je napisao dve knjige o stranačkom sporazumu o krivici i bavio se uspešnošću ovog instituta u zemljama u okruženju i SAD, smatram da će se srpsko krivično pravosuđe ažurirati, odnosno biti stvarno efikasno tek onda kada najmanje 50 odsto predmeta bude završavano sporazumom.

Takođe smatram da, kada se budu razmatrale izmene i dopune ZKP, ta radna grupa mora imati u vidu koncept tužilačke istrage koji se primenjuje u Austriji, gde upola manji broj tužilaca rešava veći broj predmeta nego što je to situacija u našim sudovima i tužilaštvima, kaže za Danas Danilo Nikolić, državni sekretar u Ministarstvu pravde.

  • Kako su sudije, tužioci i advokati prihvatili novi ZKP, koji se primenjuje od oktobra 2013. godine?

- Novi ZKP je u krivičnopravni sistem Srbije uveo neke izrazito adverzijalne institute. Tu pre svega mislim na tužilačku istragu, koja u potpunosti menja koncept krivičnog postupka.

Sa tužilačkom istragom, krivični postupak je postao stranački i strankama pripada pravo na predlaganje i izvođenje dokaza, te samim tim i na utvrđivanje materijalne istine. Uloga suda u utvrđivanju materijalne istine je minorna. Ovo je, kako sa gledišta osposobljenosti, tako i sa gledišta navika i savesti sudija, tužilaca i advokata, ogromna promena. Sudijama treba vremena da se naviknu na to da su oni u sudnici samo da bi se starali o ostvarivanju prava učesnika u postupku, a da su glavni akteri optužba i odbrana. Zato početak primene tužilačke istrage karakteriše postupanje sudija kao da se ne radi o stranačkom postupku, nego da sud i dalje ima dominantnu ulogu u utvrđivanju materijalne istine. Sudije se toga moraju odreći, a tužioci prihvatiti odgovornost za dokazivanje materijalne istine u odnosu na činjenično stanje koje se optužnim aktom okrivljenom stavlja na teret.

  • Kakvi su rezultati prvih šest meseci primene?

... činjenica da je za pola godine zaključeno 986 sporazuma o priznanju krivice i primenom principa oportuniteta okončano 7.248 predmeta, ukazuje da se stvari kreću u dobrom smeru. U prvih devet meseci 2013, dok se primenjivao stari ZKP, bio je zaključen 901 sporazum o priznanju krivice, a 9.935 postupaka je okončano primenom oportuniteta. Ako imamo u vidu činjenicu da su 2012. osuđena 31.322 lica, a 2009. i 2008. više od 40.000, onda se pred tužiocima pre svega pojavljuje zadatak da što češće i u najvećem mogućem obimu zaključuju sporazume o priznanju krivice sa okrivljenima. Kada smo već kod ovih podataka, treba napomenuti da je 2008. godine osuđeno 42.138 lica, a 2009. godine 40.880. Međutim, 2010. je, nakon prethodne reforme pravosudnog sistema, osuđeno gotovo upola manje - 21.681 lice, pri čemu se i 2011. i 2012. broj kreće oko 30.000, pa se opravdano postavlja pitanje njenog negativnog uticaja na efikasnost krivičnog pravosuđa.

  • Koji su nedostaci ZKP i kada se mogu očekivati izmene?

- ZKP je pisan u adverzijalnom stilu, što znači da je sa gledišta naše pravne tradicije - da se u procesnim zakonicima taksativno nabroje sve moguće situacije - sačinjen sa mnogo pravnih praznina.

U ADVERZIJALNOM SISTEMU SUDSKA PRAKSA JE IZVOR PRAVA, ŠTO KOD NAS NIJE SLUČAJ.

Brojne praznine otklanjaju se pravnim mišljenjima Vrhovnog kasacionog suda i usaglašavanjem pravnih stavova četiri apelaciona suda. Naravno da to nije dovoljno i da je potrebno preduzeti i druge mere.

Neozbiljno bi bilo da se odmah pristupi korenitim izmenama i dopunama ZKP, a da je on u primeni praktično tek šest meseci, bez obzira što su i u tom periodu konstatovani brojni nedostaci kako od strane tužilaštva, tako i od strane sudova i advokature, ali i od strane teoretičara. U Komisiji za sprovođenje nacionalne strategije reforme pravosuđa su četiri apelaciona suda u Srbiji, Republičko javno tužilaštvo, Ministarstvo pravde i državne uprave i Advokatska komora Srbije dostavili opširne i vrlo analitične izveštaje o problemima koji su identifikovani u dosadašnjoj primeni ZKP. Ovi izveštaji sadrže vrlo jasne primedbe, zasnovane na pravnoj teoriji i zakonu, pogotovu na pravne praznine, ali i na neka pogrešna tumačenja i nedorečenosti Zakonika. Ova komisija je dala preporuku Ministarstvu pravde da formira radnu grupu koja bi na osnovu ovog materijala sa stalnim praćenjem primene ZKP pristupila otklanjanju nedostataka koji su do sada uočeni u praksi i koji su nesumnjivi.

  • Da li se novim zakonikom pogoršao položaj okrivljenog, kako su to tvrdili kritičari?

- Novi ZKP sigurno nije pogoršao položaj okrivljenog. Okrivljeni i njegov branilac su, što se zakona tiče, u znatno boljem položaju, ali se ovaj položaj otežava neadekvatnom primenom nekih zakonskih odredbi kako od strane javnih tužilaštava, tako i od strane sudova.

U svakom slučaju, radi se o zakonu koji omogućava strankama jednakost po oružju. Dakle, okrivljeni, koji je sam sa braniocem, ima nasuprot sebi ne sud i tužilaštvo, nego samo tužilaštvo kao stranku, a iza tužilaštva kao državnog organa stoje svi državni resursi, pa je pravedno da okrivljeni i branilac kao "protivnika" u postupku nemaju i sud. Pošteno je da sud bude po strani prilikom utvrđivanja materijalne istine, ali ne i da bude kompletno isključen.

U adverzijalnom sistemu odluku da li je okrivljeni kriv ili ne donosi porota, a sudija na osnovu smernica utvrđuje visinu kazne. Prema našem Zakoniku odluku o krivici i visini kazne donosi sud.

  • Stručnjaci su još na početku primene ZKP-a ocenili da u istrazi bogati i siromašni počinioci krivičnih dela neće biti u istom položaju. Kako se moglo čuti, građani sve teže dolaze do dobrog advokata, dok, s druge strane, tužilaštvo iza sebe ima policiju, ali i budžet.

... Prema novom ZKP odbrana po službenoj dužnosti obavezna je za sva krivična dela za koja je propisana kazna zatvora od osam godina ili teža kazna, a prema starom ZKP je bila predviđena za krivična dela sa zaprećenom kaznom preko 10 godina zatvora.

  • Kako se, prema vašoj oceni, koristi mera pritvora?

- U stranačkom postupku pritvor kao mera obezbeđenja prisustva okrivljenog mora da bude restriktivno primenjivan, jer se okrivljenima mora omogućiti da pripremaju svoju odbranu, što se u slučajevima kada se nalaze u pritvoru znatno otežava. Naravno, za najteže oblike krivičnih dela pritvor treba da bude i da ostane mera obezbeđenja prisustva okrivljenog, no u stranačkom postupku to mora da bude jemstvo i ono treba da bude dozvoljeno iz svih razloga iz kojih se pritvor određuje.

 

Koliko je za istražne sudije bila motivišuća najava mogućnosti da budu birani za tužioce? Mandat tužioca je tri godine, te bi time sudije izgubile stalnost sudijske funkcije.

- Problem prelaska istražnih sudija u tužilaštva je zakonske prirode. Istražne sudije koje bi konkurisale za zamenike javnog tužioca morale bi da budu birane prvi put, što znači na period od tri godine, sa godišnjim ocenama njihovog rada. Lično smatram da ovakvu zakonsku odredbu treba izmeniti, jer nema nikakve logike da neko ko je bio sudija desetak godina bude biran kao početnik u tužilaštvu ili obratno.

 

Izvor: Izvod iz vesti: www.danas.rs, Boban Karović