Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O RADU: Puno radno vreme iznosi 40 časova nedeljno, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Na zahtev poslodavca, zaposleni je dužan da radi duže od punog radnog vremena u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije planiran


Prijavite se, nudimo vam redovnu zaradu, plaćen prekovremeni rad, odlične međuljudske odnose, vrednovanje različitosti i proširivanje vidika - ovako često izgledaju oglasi srpskih poslodavaca gde oni nabrajaju brojne komparativne prednosti rada kod njih. Međutim, kada ih još jednom pročitate, shvatite da bi sve ove "beneficije" po zakonu trebalo da se podrazumevaju.

Zauzvrat, oni često traže "savršenog" radnika koji, prema vešto sastavljenoj listi zna engleski, norveški i kineski, ima svega 25 godina, ali i pet godina iskustva u struci, individualca koji je ujedno i timski igrač, potkovanog programerskim znanjem. Oglašivači poslova su, nažalost, upoznati sa načinom na koji konkurencija tretira radnike, i na očaj talentovanih ljudi u besparici.

Ni u IT (informacione tehnologije) industriji, koja važi za jednu od perspektivnijih, u Srbiji nije podrazumevana njena redovna isplata. Zašto bi inače poslodavac prodavcu IT proizvoda kao prvu stvar obećao redovnu platu.

- IT industrija promoviše se kao jaka, međutim to nije u skladu sa realnom slikom, jer radna mesta su nestabilna u odnosu na druge firme – kaže ekonomista Miroslav Zdravković.

Na profesionalcima u svetu softvera leži i velika odgovornost, prema potpredsedniku Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Dušku Vukoviću. On smatra da bi trebalo baš na osnovu mnogo boljih uslova da podižu nivo zarada u svom sektoru koji je konkurentan i tražen, a ne da se zadovoljavaju uslovima slabijih.

- Smatramo da je IT u zamahu, da tu relativno brzo ljudi mogu da u odnosu na stanja i kompetencije pronađu svoje radno mesto. Poredeći ga sa domaćim, razvijeniji je u odnosu na druge sektore, ali daleko je od Evrope i Amerike, gde su više zarade i mnogo bolji uslovi – smatra Vuković.

Kako dodaje, redovna zarada je u svakom poslu apsolutno podrazumevana, i spada u odredbe Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014 i 13/2017 - odluka US), a njeno isticanje proizlazi iz činjenice da ima necivilizacijskih i društveno neodgovornih poslodavaca.

Stolaru u Nišu ponuđeno je "radno vreme od 8 do 17 sati, 5 dana u nedelji", što, dakle, iznosi 45 sati rada nedeljno, dok član 51 Zakona kaže da je puno radno vreme 40 sati, te pošto prekovremeni rad nije besplatan, firma napominje i da će ga plaćati.

- Pre svega se podrazumeva da radnici imaju pravo na redovno radno vreme, ne duže od dozvoljenog ili po potrebi, a to se naveliko krši. Takođe, 40 sati je radna nedelja, imate pravo na dnevne, nedeljne i mesečne godišnje odmore, svaki radnik treba da ima redovne zdravstvene preglede, pogotovo na rizičnim poslovima – zaključuje Vuković.

ZAKON O RADU ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014 i 13/2017 - odluka US)

2. Puno i nepuno radno vreme

Član 51

Puno radno vreme iznosi 40 časova nedeljno, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Opštim aktom može da se utvrdi da puno radno vreme bude kraće od 40 časova nedeljno, ali ne kraće od 36 časova nedeljno.

Zaposleni iz stava 2. ovog člana ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao da radi sa punim radnim vremenom.

Nepuno radno vreme, u smislu ovog zakona, jeste radno vreme kraće od punog radnog vremena.

Izvor: Vebsajt Blic, M. Rodić, 21.03.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija