Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT STRATEGIJE RAZVOJA SISTEMA JAVNOG INFORMISANJA U RS: Predviđeno da država izlazi iz vlasništva listova "Politika" i "Večernje novosti", kao i gašenje novinske agencije Tanjug


Država će u potpunosti izaći iz vlasništva listova "Politika" i "Večernje novosti". Istovremeno, bez odlaganja će se pristupiti proceduri gašenja novinske agencije Tanjug. Na ovaj način će biti okončan proces privatizacije izdavača u javnom vlasništvu, kako bi država obezbedila jednakost svih medija na tržištu, ali i sprečila uticaj na njihovu uređivačku politiku.

Ovo, između ostalog, predviđa Nacrt strategije razvoja sistema javnog informisanja u Republici Srbiji. Predlog dokumenta na kome je od juna radila posebna Radna grupa je završen, a u toku je i javna rasprava. Prethodnoj strategiji rok je "istekao" još 2017. godine.

Novi predlog rešenja za dve najuglednije dnevne novine "Novosti" i "Politiku" kao i agenciju Tanjug, međutim, značajno je drugačiji od onih koja su bila predviđena Nacrtom strategije koju je pre godinu dana pisala radna grupa Ministarstva kulture, na čijem čelu je bio Stanko Crnobrnja. Ovaj tekst, koji nikada nije ugledao svetlo dana, predviđao je više javnih medijskih servisa, među kojima i "Novosti", "Politika", "Dnevnik" i Tanjug. Nesuđeni dokument uveo je i kategoriju regionalnih medijskih servisa u Kragujevcu, Nišu, Novom Pazaru i Subotici. Predlog ove strategije, međutim, nikada nije otišao na javnu raspravu. Aprila prošle godine premijerka Ana Brnabić objavila je da se od ovog dokumenta odustaje i da će Vlada formirati novu radnu grupu.

Nova strategija napisana je na bazi načela, koja državi na planu medija daju važnu ulogu, ali ograničenu samo stvaranje uslova za slobodu izražavanja, obezbeđenje nezavisnosti, podsticanje medijskog tržišta, kao i stvaranje finansijskog okvira za javne servise.

Svoje stavove o medijskoj strategiji izdvojilo je dvoje članova radne grupe - Dragana Čabarkapa i Nino Brajović, delegirani iz redova Sindikata novinara Srbije i Udruženja novinara Srbije.

Čabarkapa je u formi aneksa predložila mere za smanjenje uticaja države na medijskom tržištu kako bi postojali jednaki tržišni uslovi za sve medije.

- Potrebne su izmene Zakona o javnom informisanju i medijima ("Sl. glasnik RS", br. 83/2014, 58/2015 i 12/2016 - autentično tumačenje) i uspostavljanje javno-privatnog partnerstva u medijima, kao i posebna regulativa za dnevne listove "Politika", "Večernje novosti" i rad agencije Tanjug. Promenom medijskih zakona treba omogućiti formiranje regionalnih i lokalnih javnih servisa radi kvalitetnijeg informisanja na lokalu. Zakonom bi iz budžeta lokalnih zajednica trebalo obezbediti po jedan posto za finansiranje lokalnih i regionalnih javnih servisa i isto toliko za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja.

Isti mediji uglavnom su u fokusu izdvojenog mišljenja i Nina Brajovića. On je predložio da Privredno društvo "Politika AD" (suosnivač kompanije "Politika novine i magazini") prenese državni kapital novoosnovanoj Fondaciji Politika čiji bi osnivači bili novinari, akcionari "Politike AD" i nacionalne institucije poput SANU i Matice srpske.

- Novinarima akcionarima "Politike AD" novim propisom trebalo bi omogućiti izbor da li žele da prodaju svoje akcije ili da budu suosnivači Fondacije. Potrebno je sprovođenje Uredbe o pravnim posledicama prestanka rada JP "Novinska agencija Tanjug", ali i zakonsko uređenje osnivanja Javnog servisa novinske agencije Tanjug (kao akcionarskog ili jednočlanog deoničkog društva) u kojem plate zaposlenih i saradnika u zemlji ne bi bile finansirane iz budžeta - ističe Brajović.

Novinari i medijski radnici u Srbiji rade u teškim uslovima i često bez adekvatnog ugovora o radu - navedeno je u Nacrtu medijske strategije:

- Plate novinara su niske, čak i ispod republičkog proseka, isplate su često neredovne dok veliki broj novinara radi prekovremeno. Sve to utiče na degradaciju profesije i predstavlja oblik pritiska koji podstiče širenje autocenzure, otežava nezavisnost, kvalitetno novinarstvo i favorizuje "tabloidizaciju". Rešenje je u uspostavljanju socijalnog dijaloga i potpisivanju granskog kolektivnog ugovora.

Izvor: Vebsajt Novosti, R. Dragović, 19.02.2019.
Naslov: Redakcija