Uprkos tome što je domaćim propisima, pravo na upotrebu i negovanje maternjeg jezika zagarantovano u skladu sa visoko postavljenim standardima, u praksi se i dalje pojavljuju brojni problemi u svakodnevnom ostvarivanju tog prava. Na taj način, nepotrebno se nanosi šteta bogatstvu naše tradicije i kulture, jer Republika Srbija, kao ne tako mnogo zemalja u svetu, može da se pohvali činjenicom da je na njenoj teritoriji u službenoj upotrebi veliki broj jezika na kojima se učenici i obrazuju.
Upravo zato povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, koji se obeležava 21. februara, Zaštitnik građana Zoran Pašalić podseća da je neophodno doneti novi, poboljšani i moderniji propis koji će preduprediti do sada uočene probleme u primeni i uspostaviti efikasan korektivni mehanizam za povredu garantovanog prava. Na taj način bio bi napravljen korak napred u praktičnoj primeni bez razlike da li je u pitanju neki od jezika nacionalnih manjina ili se radi o upotrebi srpskog jezika i njegovog ćiriličkog pisma.
Istovremeno, Zaštitnik građana ukazuje i na zabrinjavajuću činjenicu da u Srbiji i dalje ima mladih pripadnika nacionalnih manjina koji po završenom školovanju ne koriste srpski jezik, što kasnije postaje prepreka njihovoj integraciji u širu zajednicu i pri zapošljavanju. Takođe, ne treba zanemariti značaj učenja jezika društvene sredine i zato je važno da u onim lokalnim zajednicama u kojima preovladava jezik nacionalne manjine, pripadnici srpskog naroda tokom školovanja uče i jezik svoje sredine.
Izvor: Vebsajt Zaštitnika građana, 20.02.2018.