Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O POLICIJI: Predviđeno je uvođenje testova integriteta, kao istražne metode koja se koristi da bi se proverila sklonost policajca ka korupciji. U veštački stvorenom okruženju testira se kako policajci primenjuju zakone i propise u nezakonitim uslovima


Kada Predlog zakona o policiji bude usvojen, svi šefovi u MUP-u imaće prvi put obavezu da imovinsku kartu daju na uvid Agenciji za borbu protiv korupcije.

Do sada je samo sedam ljudi iz MUP-a Srbije moralo da prijavljuje imovinu: ministar, pomoćnici ministra, državni sekretari i direktor policije. Po Predlogu zakona to će morati i načelnici zaduženi za borbu protiv narkomanije, sektora kroz koji dnevno prođe na desetine hiljada evra, načelnici za privredni kriminal, koji proveravaju mnoge bogate biznismene. Vrednost kuća i voznog parka, koji se ne podudara sa zvaničnim primanjima u MUP-u, staviće pod veću lupu one policijske šefove koji poseduju skupocene stvari.

Novina je i jačanje Sektora unutrašnje kontrole policije koji će nadzirati sve zaposlene u ovom Ministarstvu, a najavljene su i nove antikorupcijske mere, kao i "test integriteta". To je dozvola policiji da testira svoje kolege tako što će ih dovesti u iskušenje nuđenjem mita, da ih "navuku" na korupciju. To je dozvoljen metod u mnogim zapadnim zemljama i zove se "operacija žaoka", kao u čuvenom filmu sa Robertom Redfordom.

Zoran Stojiljković, predsednik odbora Agencije za borbu protiv korupcije, kaže da se još ne zna tačan broj radnika MUP-a koji će biti u obavezi da dostavljaju izveštaje o imovini.

Unutrašnju kontrolu rada policije i drugih zaposlenih u Ministarstvu obavlja Sektor unutrašnje kontrole (SUK), koji će u saradnji sa Agencijom za borbu protiv korupcije vršiti analizu rizika od korupcije u policiji. SUK je nadležan za sve zaposlene i postaje osnovni mehanizam u borbi protiv korupcije unutar MUP-a. Počeće da se primenjuje pomenuti "test integriteta". To je istražna metoda koja se koristi da bi se proverila sklonost policajca ka korupciji. U veštački stvorenom okruženju testira se kako policajci primenjuju zakone i propise u nezakonitim uslovima. Na osnovu toga sakupljaju se obaveštajni podaci pomoću kojih se utvrđuje da li je neki policajac sklon korupciji ili nije. Ovi instrumenti su novina, a njihova primena će kako smatraju u Agenciji dati niz podataka za dalju analizu i predlaganje mera za iskorenjivanje korupcije iz redova policije.

Predlog zakona stavlja akcenat na karijerno napredovanje, tako da će stručna obuka, obrazovanje i usavršavanje, kao i ocenjivanje službenika biti osnovni parametar prilikom odlučivanja o odabiru kadrova i personalnim rešenjima za određena radna mesta.

Onemogućeno je napredovanje isključivo po odluci neposredno višeg rukovodioca i ispunjavanjem zakonskih uslova u pogledu godina staža, već napredovanje podrazumeva i napredak u znanju i veštinama, počiva na principima profesionalnog planiranja, odabira, selekcije i edukacije i na kontinuiranom učenju.

Predlogom zakona predviđeno je i da policija počne da koristi nova sredstva prinude, među kojima su i elektrošokeri ("tejzeri") i razni ljuti i omamljujući sprejovi. Policijski službenici bi time mogli da postignu isti cilj, bez upotrebe vatrenog oružja i nanošenja teških povreda.

Međutim, oni neće smeti da budu upotrebljeni prema mlađima od 14 godina, očigledno bolesnim i iznemoglim osobama, teškim invalidima ili ženama čija je trudnoća vidljiva. Policajci će pri upotrebi sredstava prinude morati da vode računa da prouzrokuju što manje povrede i što manju materijalnu štetu. Primera radi, palicom se ne sme udarati osoba u glavu, kičmu, vrat, genitalije...

Izvor: Vebsajt Politika i Blic, 19.01.2016.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija