Zastava Bosne i Hercegovine

SET USVOJENIH PRAVOSUDNIH ZAKONA


Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 18. decembra 2015. godine set zakona iz oblasti pravosuđa.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova predviđeno je, s obzirom na ponovno uvođenje žalbe protiv rešenja o izvršenju, da o žalbi protiv prvostepenog rešenja Osnovnog suda rešava Viši sud.

Ovim zakonom se ovlašćuje Visoki savet sudstva da donese akt kojim, pored kriterijuma, utvrđuje i merila i postupak za ocenjivanje rada sudijskih pomoćnika, a ministar pravde da donese akt kojim za svaki sud određuje broj sudijskih pripravnika.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o javnom beležništvu, pored ostalog, predviđeno je da pre određivanja datuma početka obavljanja delatnosti javnog beležnika Ministarstvo pravde proverava ispunjenost uslova u pogledu prostorija i tehničke opreme, a starosna granica za prestanak delatnosti beležnika je pomerena sa 65 na 67.

Uvedena je i nova kategorija - javnobeležnički saradnici, određeni su poslovi koje oni mogu da rade, proširen je krug disciplinskih povreda, odnosno disciplinskih prestupa, a disciplinska komisija Ministarstva pravde je drugostepeni disciplinski organ.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama promenjen je iznos vrednosti u kojima taksa može da se plati taksenim markama sa 1.000 na 5.000 dinara, a preko tog iznosa isključivo u gotovom novcu, a predeviđeno je i da se stranke u vanparničnom postupku oslobođaju plaćanja taksi za radnje i postupke koje je sud poverio javnom beležniku.

Predviđen je novi sistem prinudnog izvršenja naplate taksi, prema kome će po bezuspešnom isteku roka za dobrovoljno plaćanje izvršitelj početi prinudno sprovođenje izvršenja.

Izvršitelj je dužan da taj novac uplati na račun koj je propisan za naplatu sudskih taksi, a da 10 odsto zadrži za sebe.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji je, pored ostalog, predviđeno da se pohađanje početne obuke smatra radnim iskustvom u pravnoj struci, kao i da su Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca dužne da prlikom predlaganja kandidata za izbor sudija prekršajnog ili osnovnog suda, odnosno zamenika osnovnog javnog tužioca, predlože kandidata koji je završio početnu obuku u Pravosudnoj akademiji.

Kandidati koji su završili početnu obuku na Pravosudnoj akademiji oslobođeni su polaganja posebnog ispita koji organizuje VSS.

Zakonom o dopuni Zakona o sudijama predviđeno je da će o stručnosti kandidata za sudiju, koji se prvi put bira na sudijsku funkciju u osnovnom ili prekršajnom sudu, odlučivati ispit Visokog saveta sudstva, dok kandidat za sudiju koji je završio obuku na Pravosudnoj akademiji nije dužan da polaže taj ispit.

Zakonom o dopunama Zakona o javnom tužilaštvu predviđeno je da stručnost kandidata za zamenika javnog tužioca koji se prvi put bira na funkciju proverava se na ispitu koji organizuje DVT, a kandidat koji je završio početnu obuku na Pravosudnoj akademiji ne mora da polaže taj ispit.

Zakonima o izmenama i dopunama zakona o Visokom savetu sudstva i o Državnom veću tužilaca predviđa se da su sednice ta dva tela javne, a njihovo održavanje iza zatvorenih vrata je izuzetak, ako to nalažu interesi javog reda ili zaštite tajnosti podataka ili iz drugih razloga koji su propisani pravilnicima ovih tela.

Izvor: Vebsjat Tanjug, 18.12.2015.
Naslov: Redakcija