Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT LISTE OPASNIH POSLOVA ZA DECU MLAĐU OD 18 GODINA: Opasni poslovi uključuje tri kategorije: angažovanje u okviru određenih delatnosti, izloženost fizičkim uslovima ili hemijskim supstancama i opasnim okolnostima. Svako radno angažovanje koje škodi detetu i sprečava ga da ide u školu je zloupotreba. Dete može da pomaže roditeljima, ali shodno svom uzrastu. Ako jednom nedeljno ne ide u školu da bi radilo na poslovima koji nisu u skladu sa uzrastom, to se tretira kao zloupotreba dečjeg rada. A ako je angažovano na poslovima sa Liste, onda se to tretira kao najgori oblik dečjeg rada


Roditelji će uskoro morati dobro da razmisle pre nego što angažuju decu u poslovima koja škode njihovom zdravlju. Posebno oni koji žive na selu, jer država sada uvodi red u toj oblasti.

Svakodnevni i višečasovni rad na njivi, čak i kao pomoć roditeljima, rad na građevini, u rudniku, gde ima dima… samo su deo predložene Liste opasnih poslova za decu, koji će biti dat Vladi Republike Srbije na usvajanje.

Tehnička radna grupa Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja je uz tehničku podršku Međunarodne organizacije rada (MOR), pripremila Listu opasnih poslova za decu mlađu od 18 godina, koja je još u formi nacrta, a kada bude usvojena, deca bi konačno imala zaštitu od angažovanja u opasnim poslovima.

- Važno je napraviti razliku između poslova koji su u skladu sa detetovim uzrastom, razvijaju samopouzdanje, unapređuju znanja i veštine i ne ometaju pohađanje nastave i onih poslova koji se obavljaju u opasnim ili nezdravim okolnostima koje mogu rezultirati povredom, bolešću ili smrću - kaže koordinatorka projekta Međunarodne organizacije rada (MOR) Milica Đorđević.

Srbija ranije nije imala Listu opasnih poslova.

- Dosad smo imali određene kategorije u zakonima i vodilo se računa o posebnim okolnostima, ograničavan je broj sati i spominjao se rad noću i na visini, ali nijedan naš propis nije pokazivao konkretne poslove – kaže Đorđevićeva.

Prema njenim rečima, usled siromaštva i nedostatka znanja o rizicima i šteti koju određeni poslovi nanose deci, granicu između poželjnog angažovanja i angažovanja dece u opasnim poslovima je nekad teško odrediti, posebno u poljoprivredi i ruralnim sredinama.

Kroz podršku i edukaciju roditelja takva zloupotreba nekad može biti sprečena, a za poslodavce neophodno je primeniti jasne sankcije.

- Svako radno angažovanje koje škodi detetu i sprečava ga da ide u školu je zloupotreba. Dete može da pomaže roditeljima, ali shodno svom uzrastu. Ako jednom nedeljno ne ide u školu da bi radilo na poslovima koji nisu u skladu sa uzrastom, to se tretira kao zloupotreba dečjeg rada. A ako je angažovano na poslovima sa Liste, onda se to tretira kao najgori oblik dečjeg rada – nastavlja ona.

Fizički neprirodan položaj, gde je na primer dete satima pogrbljeno i slično, primer je angažovanja dece na opasnim poslovima koje je potrebno sprečiti.

Ona još dodaje da sve zemlje koje su potpisale Konvenciju 182. MOR obavezale su se da će na nacionalnom nivou da dogovore listu opasnih poslova.

- Ono što škodi detetu u Norveškoj, štetiće i u Srbiji, ali svim zemljama potpisnicama Konvencije ostavljen je prostor da urede svoje zakonodavstvo i mere podrške deci u skladu sa nacionalnim okolnostima – ističe Đorđevićeva i dodaje da će za isključivanje dece iz najgorih oblika poslova biti preduzete hitne mere.

Deca kojoj je ulica postala dom i izvor prihoda, najranjivija su, ističu iz Centra za socijalni rad u Beogradu. Roditelji ih ne štite i često ih i teraju da prose, peru vetrobrane i skupljaju sekundarne sirovine.

- Na ulicama Beograda zatiču se deca u najranijem uzrastu, bez nadzora i kontrole roditelja ili odrasle osobe – navode iz Gradskog centra za socijalni rad uz podatke da ih je u toku 2015. godine evidentirano 90 takvih slučajeva.

Vrlo često postoji sumnja da mogu biti žrtve trgovine ljudima, što otežava rad i primenu mera iz oblasti socijalne i porodično-pravne zaštite, a u tekućoj godini zatečeno je 42 dece.

Često se u rukama žena koje prose na ulici viđaju i bebe, i to po najhladnijem ili pretoplom vremenu.

- Iako ne rade aktivno to jeste zloupotreba dečjeg rada - napominje Milica Đorđević.

Nacrt Liste opasnih poslova za decu navodi delatnosti i opise uslova koji su štetni za decu mlađu od 18 godina. Opasni poslovi uključuje tri kategorije: angažovanje u okviru određenih delatnosti, izloženost fizičkim uslovima ili hemijskim supstancama i opasnim okolnostima.

Detaljno su dati opisi uslova koji su opasni za decu, kao i napomena da li je dozvoljeno u okviru školovanja.

Neki od zabranjenih uslova rada:

  • previše hladno ili toplo,
  • dečaci mlađi od 15 godina ne smeju da podižu više od 10 kilograma, a devojčice 8, stariji od 15 dečaci 15 kilograma, devojčice 10,
  • povišeni atmosferski pritisak (kesoni, ronjenje),
  • ukoliko se puši u ugostiteljskim objektima i posebnim uslovima smeštaja,
  • rad ispod zemlje i rudnicima,
  • rad na visina ili dubini – građevina,
  • rad noću,
  • prekovremeni rad,
  • do 35 sati nedeljno, ukoliko ne utiče na školu,
  • korišćenje oštrih predmeta,
  • neprirodni položaji tela,
  • rad na raskrsnicama,
  • služenje alkohola,
  • rad sa divljim životinjama.
Izvor: Vebsajt Blic, Milena Rodić, 17.11.2016.
Naslov: Redakcija