NACRT ZAKONA O ZADRUGAMA: Za formiranje zemljoradničke ili bilo koje druge zadruge u Srbiji ubuduće će biti neophodno samo pet osoba, uz minimalni osnivački kapital od 100 dinara. Zadruga uživa zaštitu republike, pokrajine ili opštine u obavljanju delatnosti u smislu subvencija koje se utvrđuju posebnim propisima. Predviđeno je da se zadrugama koje su stekle svoju imovinu omogući da je upišu kao zadružnu svojinu, a zadruga manja od 20 članova ne mora imati upravni i nadzorni odbor, ali mora imati Skupštinu i direktora

Zadrugarstvo u Republici Srbiji trenutno je regulisano sa dva zakona: republičkim Zakonom o zadrugama("Sl. glasnik SRS", br. 57/89 i "Sl. glasnik RS", br. 67/93, 46/95 i 101/2005 - dr. zakon) iz 1989. godine i saveznim Zakonom o zadrugama("Sl. list SRJ", br. 41/96 i 12/98 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon i 34/2006) iz 1996.

Pošto se tržišna ekonomija, koja omogućava poljoprivrednim proizvođačima da ostanu konkurentni, od trenutka donošenja tih zakona do danas bitno izmenila, Srbija mora pod hitno da usvoji novi zakonski akt koji bi na savremen način regulisao pitanje zadruga i njihovog oživljavanja.

Nacrt zakona o zadrugama (dalje: Nacrt zakona), o kojem je javna rasprava u toku i koji bi tokom oktobra 2015. godine trebalo da uđe u skupštinsku proceduru, treba da podstakne otvaranje novih zadruga, ali i razvoj starih, postojećih, sa društvenom imovinom. Po objašnjenju pomoćnice ministra privrede Katarine Obradović Jovanović, donošenje novog zakonskog propisa o zadrugama važno je zbog njihovog oživljavanja, ali i zbog konačnog rešavanja pitanja društvene imovine. Drugim rečima, on je osnovni korak ozdravljenja zadrugarstva u Srbiji.

Zadrugarstvo je kod nas, kako je objasnila, gotovo zamrlo, a veoma je bitno za ostvarivanje interesa koje poljoprivredni proizvođači ne mogu ostvariti samostalno. Zadrugari, pre svega, svoj interes treba da pronađu u zdravom ekonomskom udruživanju jer, zajedno će prodati više proizvoda, dobiti veću maržu, nabaviti đubrivo po boljim cenama, istakla je Obradović Jovanović.

U Nacrtu zakona predviđeno je da se sitni poljoprivredni proizvođači lakše udružuju i plasiraju svoje proizvode na tržište. Zemljoradničku ili bilo koju drugu zadrugu u Srbiji ubuduće će moći da formira samo pet osoba, za razliku od Zakona o zadrugama iz 1996. godine, koji je još uvek na snazi, kada je bilo potrebno najmanje deset fizičkih lica.

Veoma je važno što će se novim zakonskim aktom konačno stvoriti zdrava pravna osnova za pokretanje i razvoj zadrugarstva, jer on rešava važno pitanje prevođenja društvene svojine koja je u zadrugama u drugi oblik svojine. Pomoćnica ministra privrede ističe da se stavlja tačka na veliki problem koji decenijama nije rešavan. Zbog tog problema zadruge nisu bile u mogućnosti da raspolažu imovinom, čime su mogućnosti njihovog razvoja bile ograničene.

– Veoma je važno da u ovom postupku prevođenja svojine sprečimo eventualne zloupotrebe, zato smo uključili predstavnike Ministarstva pravde, Agencije za restituciju, Javnog pravobranilaštva i druge koji mogu ukazati na rešenja i eventualne propuste koji postoje u Nacrtu zakona. Cilj je da zadrugama omogućimo jednostavan i brz upis imovine, ali i sprečimo eventualne zloupotrebe – rekla je pomoćnica ministra.

Nacrtom zakona za osnivanje zadruge potreban je minimalni osnivački kapital od 100 dinara. Zadruga uživa zaštitu republike, pokrajine ili opštine u obavljanju delatnosti u smislu subvencija koje se utvrđuju posebnim propisima, zakon donosi rešenje kako da se društvena imovina prevede u zadružnu, a zadruga manja od 20 članova ne mora imati upravni i nadzorni odbor, ali mora imati Skupštinu i direktora. Nacrtom se regulišu svi oblici zadruga: zemljoradničke, zanatske, stambene, studentske, omladinske, zdravstvene i socijalne.