Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI: U slučajevima u kojima je poreskom obvezniku naložen povraćaj izvršenih refakcija akciza predmetni dug se može namirivati putem preknjižavanja više plaćenog poreza na drugim uplatnim računima javnih prihoda u smislu člana 10. Zakona, odnosno, podnošenjem zahteva za odlaganje plaćanja poreskog duga u smislu odredaba člana 73. i člana 74. Zakona


Poreska uprava u svim slučajevima u kojima je poreskom obvezniku naložen povraćaj izvršenih refakcija akciza, ukazuje da, poreski obveznik predmetni dug može namirivati u smislu odredaba Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015 i 15/2016 - dalje: Zakon).

Dug se može namirivati putem preknjižavanja više plaćenog poreza na drugim uplatnim računima javnih prihoda u smislu člana 10. Zakona, podnošenjem zahteva nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave, odnosno, podnošenjem zahteva za odlaganje plaćanja poreskog duga u smislu odredaba člana 73. i člana 74. Zakona.

Ukoliko se dug namiri na navedeni način i u predviđenom roku, Poreska uprava neće kao krajnju meru naplate duga, koristiti instrumente prinudne naplate predmetnog duga, saopštila je Poreska uprava.

ZAKON O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015 i 15/2016)

Sadržina poreskopravnog odnosa

Član 10

Poreskopravni odnos je odnos javnog prava koji obuhvata prava i obaveze u poreskom postupku Poreske uprave s jedne i fizičkog, odnosno pravnog lica, s druge strane, kojim se uređuje:

1) obaveza plaćanja poreza, obaveza obezbeđenja poreske obaveze i obaveza plaćanja sporednih poreskih davanja od strane fizičkog, odnosno pravnog lica i pravo Poreske uprave da zahteva ispunjenje ovih obaveza;

2) obaveza fizičkog, odnosno pravnog lica da, u skladu sa zakonom, utvrdi porez, odnosno, po odbitku, naplati porez u ime poreskog obveznika, vodi propisano računovodstvo, podnosi poreske prijave, dostavlja Poreskoj upravi traženu dokumentaciju i podatke, ne obavlja plaćanja na način drukčiji od propisanog, dozvoli pregled svog poslovanja službenom licu Poreske uprave i druge zakonom utvrđene obaveze činjenja, nečinjenja ili trpljenja, u cilju blagovremenog i pravilnog plaćanja poreza, kao i pravo Poreske uprave da zahteva ispunjenje ovih obaveza.

U poreskopravnom odnosu iz stava 1. ovog člana, fizičko, odnosno pravno lice ima pravo:

1) na povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i na povraćaj poreza kada je to drugim poreskim zakonom predviđeno;

2) na poresku refakciju, odnosno na refundaciju poreza u skladu sa poreskim zakonom;

3) da koristi poreski kredit u odnosu na poresku obavezu, odnosno obavezu po osnovu sporednih poreskih davanja;

4) da koristi više ili pogrešno plaćeni porez odnosno sporedna poreska davanja za namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu, putem preknjižavanja.

Ako se lice iz stava 2. ovog člana opredeli za povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i za refakciju, odnosno refundaciju poreza, odnosno za namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu putem preknjižavanja poreza, Poreska uprava ima obavezu da po zahtevu donese rešenje bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, ako poreskim zakonom nije drukčije uređeno.

Poreski kredit je iznos za koji se umanjuje poreska obaveza.

Druga prava fizičkog, odnosno pravnog lica i obaveze Poreske uprave iz poreskopravnog odnosa uređeni su ovim zakonom.

Ako poreski obveznik predaje dokument na jeziku i pismu koji kod poreskog organa nisu u službenoj upotrebi u skladu sa zakonom kojim se uređuju službena upotreba jezika i pisama, poreski organ će odrediti rok koji ne može biti kraći od pet dana u kojem će poreski obveznik dostaviti overeni prevod na srpski jezik.

Ako poreski obveznik u ostavljenom roku ne dostavi overeni prevod iz stava 6. ovog člana, smatra se da dokument nije ni podnet.

Odlaganje plaćanja dugovanog poreza

Član 73

Poreska uprava može, na pismeni i obrazloženi zahtev poreskog obveznika, u celosti ili delimično, odložiti plaćanje dugovanog poreza, pod uslovom da plaćanje dugovanog poreza:

1) za poreskog obveznika predstavlja neprimereno veliko opterećenje;

2) nanosi bitnu ekonomsku štetu poreskom obvezniku.

Uslove iz stava 1. ovog člana bliže uređuje Vlada.

O odlaganju plaćanja dugovanog poreza, po ispunjenju uslova iz st. 1. i 2. ovog člana, odlučuje:

1) ministar ili lice koje on ovlasti - na osnovu pismenog predloga rukovodioca organizacione jedinice Poreske uprave prema glavnom mestu poslovanja, odnosno mestu prebivališta poreskog obveznika - osim za izvorne javne prihode jedinica lokalne samouprave;

2) gradonačelnik, odnosno predsednik opštine, odnosno lice koje on ovlasti, jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju izvorni javni prihodi čija naplata se odlaže u skladu sa ovim zakonom.

Odlukom iz stava 3. ovog člana može se odobriti odlaganje plaćanja dugovanog poreza na rate, ali najduže do 60 meseci.

Odluka iz stava 3. ovog člana mora da sadrži obrazložene razloge zbog kojih se odlaganje odobrava.

Odlaganje plaćanja poreskog duga iz st. 1. do 3. ovog člana vrši se potpisivanjem sporazuma između Poreske uprave i poreskog obveznika, odnosno rešenjem Poreske uprave.

Izuzetno, ako podnosilac zahteva za odlaganje plaćanja dugovanog poreza, koji ne ispunjava uslove iz st. 1. i 2. ovog člana, kao sredstvo obezbeđenja naplate ponudi neopozivu bankarsku garanciju ili menicu avaliranu od strane poslovne banke, na iznos koji ne može biti manji od visine dugovanog poreza čije se plaćanje odlaže, lice iz stava 3. ovog člana može odlučiti da se poreskom obvezniku odobri odlaganje plaćanja dugovanog poreza na način iz stava 4. ovog člana.

Obezbeđenje naplate dugovanog poreza

Član 74

U postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza iz člana 73. stav 3. ovog zakona, od poreskog obveznika se zahteva davanje sredstava obezbeđenja naplate, koja ne mogu biti manja od visine dugovanog poreza čije se plaćanje odlaže.

Sredstva obezbeđenja naplate iz stava 1. ovog člana su:

1) hipoteka na nepokretnosti poreskog obveznika;

2) zaloga na pokretnim stvarima poreskog obveznika;

3) neopoziva bankarska garancija;

4) jemstvo drugog lica koje je vlasnik imovine na kojoj nema tereta;

5) trasirana menica, akceptirana od strane dva žiranta, iz čijih se zarada, na kojima se ustanovljava administrativna zabrana, poreski dug može naplatiti;

6) menica avalirana od strane poslovne banke.

Ako se dugovani porez obezbeđuje sredstvima iz stava 2. tač. 1), 2) i 4) ovog člana, sredstva obezbeđenja ne mogu biti manja od 120% visine dugovanog poreza čija se naplata obezbeđuje.

U postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza iz člana 73. stav 3. ovog zakona, Poreska uprava odlučuje iz kojih od predloženih, odnosno od drugih, poreskom obvezniku dostupnih sredstava obezbeđenja, iz stava 2. ovog člana, će se najefikasnije naplatiti dugovani porez i o tome obaveštava poreskog obveznika.

Dokaz da je obezbedio sredstva obezbeđenja iz stava 4. ovog člana poreski obveznik dostavlja Poreskoj upravi kao uslov za potpisivanje sporazuma, odnosno donošenje rešenja iz člana 73. stav 6. ovog zakona.

Izuzetno od st. 1-5. ovog člana, od poreskog obveznika ne zahteva se ispunjenje uslova koje je propisala Vlada aktom iz člana 73. stav 2. ovog zakona, kao ni davanje sredstava obezbeđenja naplate - ako dugovani porez iz člana 73. stav 3. ovog zakona, po osnovu svih javnih prihoda koje naplaćuje Poreska uprava, na dan podnošenja zahteva za odlaganje njegovog plaćanja, iznosi, i to:

1) za pravno lice i preduzetnika - do 1.500.000 dinara;

2) za fizičko lice - do 200.000 dinara.

Ako se poreski obveznik ne pridržava rokova iz sporazuma, odnosno rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, ili ukoliko u periodu za koji je odloženo plaćanje dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu, Poreska uprava će po službenoj dužnosti poništiti sporazum, odnosno ukinuti rešenje i dospeli, a neplaćeni poreski dug, vodeći računa o efikasnosti naplate, naplatiti:

1) iz sredstava obezbeđenja;

2) u postupku prinudne naplate poreskog duga.

Ako se dospeli, a neplaćeni poreski dug u slučaju iz stava 7. ovog člana, naplaćuje iz sredstava obezbeđenja, Poreska uprava ne donosi rešenje o prinudnoj naplati, već samo obaveštava poreskog obveznika da će pristupiti prinudnoj naplati dospelog, a neplaćenog duga iz datih sredstava obezbeđenja naplate u skladu sa zakonom.

Ako se poreski obveznik iz stava 6. ovog člana ne pridržava rokova iz rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, ili ukoliko za vreme odlaganja plaćanja dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu, Poreska uprava će po službenoj dužnosti ukinuti rešenje i dospeli a neplaćeni poreski dug naplatiti u postupku prinudne naplate nad obveznikom.

Poreski obveznik za koga je Poreska uprava po službenoj dužnosti poništila sporazum, odnosno ukinula rešenje iz st. 7. i 9. ovog člana, nema pravo da ponovo podnese zahtev za odlaganje plaćanja tog dugovanog poreza.

Izvor: Vebsajt Privredna komora Srbije, 19.07.2016.
Naslov: Redakcija