Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O RADU: Tokom vanrednog stanja trećina zaposlenih radila od kuće


Svaka treća osoba u našoj zemlji je tokom vanrednog stanja imala tu privilegiju da radi posao od kuće, trećina je morala da ide na posao, svaki osmi je bio na plaćenom odmoru, svaki šesnaesti na – neplaćenom. Zbog pandemije kovida 19 bez posla ili primanja ostao je svaki deseti radno sposoban sugrađanin, a posao je izgubio i svaki četvrti preduzetnik odnosno (su)vlasnik firme u Srbiji, pokazuju rezultati istraživanja pod nazivom "Život i kriza – efekti pandemije", koje je krajem aprila sprovela internacionalna agencija za istraživanje tržišta i javnog mnjenja MASMI Beograd.

Istraživanje u kome je krajem aprila učestvovalo 865 građana Srbije, takođe je pokazalo da su stanovnici prestonice bili ti koji su u najvećem procentu radili od kuće u uslovima vanrednog stanja – čak 42 odsto radno sposobnog stanovništva Beograda obavljalo je posao kod kuće, dok je 30 odsto išlo na posao. Na posao nije moralo da dolazi svega 26 odsto Vojvođana, 28 procenata Šumadinaca i 19 odsto građana Južne Srbije.

"S obzirom na to da je situacija u kojoj smo se našli kombinacija zdravstvene i ekonomske krize u kojoj se nikada do sada nismo našli, zanimalo nas kako naši sugrađani doživljavaju pandemiju virusa korona, šta im je najteže palo i da li su optimisti ili pesimisti kada je u pitanju bliska budućnost. Istraživanje je pokazalo da su pandemiju najdramatičnije doživele osobe koje su izgubile posao zbog ove zdravstvene krize – 40 odsto njih situaciju percipira kao veoma tešku. Ako posmatramo celu populaciju, možemo konstatovati da je vanredno stanje najteže palo radno aktivnom stanovništvu srednje životne dobi, jer su pored svog posla morali da vode računa o deci, ali i da brinu o roditeljima, koji su bili u socijalnom karantinu dva meseca. Ipak, ohrabruje nalaz da je većina građana dosta zrelo reagovala na pandemiju korone – čak 92 odsto njih smatra da od njihovog (ne)odgovornog ponašanja zavisi dalja sudbina zaraze", ističe Olivera Despotović Cvetković iz agencije MASMI Beograd.

Ona dodaje da je za polovinu naših sugrađana pandemija bila "komplikovana, ali podnošljiva" i ističe da svaki četvrti građanin smatra da se situacija nije previše iskomplikovala i da će se život uskoro vratiti u normalu. Ipak, svaki peti građanin doživeo je situaciju kao veoma tešku.

"Čak 53 odsto naših sugrađana ima realan odnos prema pandemiji – zabrinuto je, ali ne paniči. Trećina je priznala da se plaši za svoje i zdravlje bližnjih, a svaki šesti je izjavio da uobičajeni život više ne postoji. Svaki sedmi ispitanik priznao je da je veoma nervozan – mnogo više nego inače, a po sedam procenata njih je izjavilo da nema nade u bolje sutra i da ponekad ima napade panike. Na pitanje koje izjave najtačnije opisuju vaša osećanja i brige povodom pandemije virusa korona, 40 odsto ispitanika odgovorilo je da svet posle ovoga neće biti isti, dok je trećina rekla da u situaciji pandemije ne postoje samo negativne već i pozitivne stvari i izrazila nadu da će se čovečanstvo brzo izboriti sa pandemijom. Optimističan stav da će svet izađi iz ovoga jači deli svaki peti sugrađanin", kaže Olivera Despotović Cvetković.

Upitani da li im je u novonastaloj kriznoj situaciji potrebna pomoć, više od polovine njih reklo je da im je potrebna finansijska pomoć. Svakom petom građaninu značilo bi da se na bankomatima drugih banaka ne naplaćuje provizija u vanrednom stanju, dok je 17 odsto građana izrazilo potrebu za odlaganjem otplate kredita. Potrebe za ostalim vrstama pomoći su značajno manje – 15 odsto ispitanika priznalo je da im je potrebna emotivna i psihološka pomoć, dok je 16 procenata reklo da su im potrebne adekvatne informacije kako da se ponašaju da bi smanjili rizik od infekcije virusom korona.

Kada je ispitanicima postavljeno pitanje "kakav vid pomoći ste lično u stanju da pružite", svaki treći je rekao da je spreman da volonterski pomogne osobama koje nisu u mogućnosti da odu u kupovinu, a svaki peti bi povremeno izdvajao novac kojim bi kupovao hranu komšijama u penziji. Međutim, čak 47 odsto naših sugrađana reklo je da nije (bilo) u mogućnosti da pruži neku vrstu pomoći sugrađanima tokom pandemije. Koliko su građani Srbije finansijski osetljivi u ovom periodu, vidi se po tome što se generalno ne bi odrekli dela svoje plate kako firma ne bi prestala sa radom – samo jedan od deset zaposlenih naveo je da bi pristao na smanjenje plate iz ovog razloga. Slično je i sa odricanjem od plate zarad čuvanja posla manje kvalifikovanim radnicima u firmi.

Da je kriza uticala na najbazičnije aspekte života građana, ukazuju i odgovori na pitanje šta ćete prvo uraditi po prestanku pandemije korone – polovina ispitanika planira da se vidi sa bliskim osobama, trećina planira odlazak na odmor ili putovanje, a svaki peti želi da jednostavno izađe iz kuće i provodi vreme napolju.

Izvor: Vebsajt Politika, Katarina Đorđević, 18.05.2020.
Naslov: Redakcija