Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG POSEBNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DRŽAVNE ORGANE: Zaposleni u državnim organima zahtevaju da zakon važi za sve. Tvrde da su u odnosu na zaposlene u javnim preduzećima diskriminisani


Predstavnici sindikata zaposlenih u državnim organima srešće se u utorak sa premijerkom Anom Brnabić, uz posredstvo ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu Branka Ružića. Tema razgovora je čvrst stav sindikalaca da odbiju potpisivanje kolektivnog ugovora.

Kako objašnjava Slađanka Milošević, predsednica Sindikata pravosuđa Srbije, zaposleni u državnoj upravi traže samo da zakon važi jednako za sve, jer imaju istog poslodavca. Oni naglašavaju da su u odnosu na zaposlene u javnim preduzećima - diskriminisani. Za topli obrok radnici javnih preduzeća, za razliku od svojih kolega u državnim organima, koji ne dobijaju ništa, imaju 200 dinara dnevno, a za regres za godišnji odmor - 36.298 dinara.

Ovo nisu jedini primeri razlika u statusu 280.000 zaposlenih u "privilegovanim" preduzećima i pola miliona zaposlenih u pravosuđu, prosveti, zdravstvu. Svi oni premijerki će biti dostavljeno taksativno.

Kako podseća Milošević, plate, naknade i druga primanja državnih službenika sastoje se od osnovne plate i dodataka za vreme provedeno u radnom odnosu, za rad noću, na dan praznika, prekovremeni rad i za pripravnost.

- Ovi dodaci najčešće se ne isplaćuju u pravosudnim organima iako zaposleni svojim radom ostvaruju ta prava - kaže Milošević. - U javnim preduzećima, pored solidnih plata često dele bonuse i nagrade.

Zaposleni u pravosuđu, primera radi, obespravljeni su, jer se njihova osnovna plata određuje množenjem koeficijenta sa osnovicom (koju određuje Vlada) i ona se dobija na osnovu planiranog, a ne obavljenog rada i provedenog vremena. Njima na ime minulog rada pripada 0,5 odsto za svaku godinu rada, dok zaposleni u državnim organima primaju 0,4 procenta. Ovi drugi za rad noću i prekovremeni rad ostvaruju dodatak od svega 26 odsto, a njihove kolege u javnim preduzećima - 45 odsto. Za rad na praznik činovnici ostvaruju 110 procenta, a ovi drugi 150.

- Za službeni put naknada troškova je pet odsto prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Srbiji, dok zaposleni u državnim organima imaju po 150 dinara - kaže Milošević.

Njegoš Potežica, predsednik Sindikata uprave, kaže da i njihovo udruženje ostaje pri stavu da topli obrok i regres moraju da budu regulisani kolektivnim ugovorom za državne organe i lokalne samouprave.

- Bez toga ne potpisujemo ništa - kaže on.

U Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave kažu da je za četiri meseca pregovora usaglašena većina odredaba. Sindikati ne pristaju na potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora ukoliko on ne garantuje da će zaposleni ostvariti prava na topli obrok i regres u ovoj godini ili bar od 2020. godine.

- Imajući u vidu zahteve sindikata koji podrazumevaju dodatna budžetska sredstava od tri milijarde dinara u ovoj, odnosno devet milijardi dinara neto u sledećoj godini, koja nisu planirana, Ministarstvo finansija je ukazalo da ta prava nije moguće predvideti.

Radnici javnih preduzeća dobijaju i posebne naknade za rad u smenama, na interventnim poslovima i na otvorenom prostoru pri temperaturi ispod -15 ili višoj od +35 stepeni. U pravosuđu i državnoj upravi je umesto toga dodatak za dodatno opterećenje na radu, ali su iznosi daleko manji. Kada idu u penziju pripada im otpremnina od tri prosečne zarade, a ostvaruju i pravo na jubilarnu nagradu za 10, 20, 30 ili 40 godina staža, u visini od jedne do četiri prosečne zarade.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. C. S. - J. Ž. S., 18.05.2019.
Naslov: Redakcija