Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KORIŠĆENJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o korišćenju obnovljivih izvora energije (“Službeni glasnik RS”, broj 40/21), u članu 4. stav 1. posle tačke 7) dodaje se tačka 7a), koja glasi:

“7a) varijabilni obnovljivi izvori energije su primarni izvori energije (energija vetra, energija Sunca i dr.) čiji energetski potencijal zavisi od meteoroloških uslova koje je teško precizno prognozirati, usled čega prilikom proizvodnje električne energije iz takvih izvora mogu nastati veća odstupanja između proizvedene električne energije i planirane proizvodnje električne energije u odnosu na druge izvore energije;ˮ.

Posle tačke 11) dodaje se tačka 11a), koja glasi:

“11a) dan spajanja tržišta znači prvi dan operativnog rada, u spojenom režimu, unutardnevnog organizovanog tržišta električne energije Republike Srbije spojenog sa jedinstvenim evropskim organizovanim unutardnevnim tržištem električne energije;ˮ.

Tačka 14) menja se i glasi:

“14) dobra prognoza električne energije je prognoza električne energije za čije greške se ne plaća dodatna naknada garantovanom snabdevaču, a koja se utvrđuje na osnovu kriterijuma definisanim podzakonskim aktom iz člana 10a stav 6. ovog zakona;”.

Posle tačke 16) dodaje se tačka 16a), koja glasi:

“16a) evropsko organizovano tržište električne energije je organizovano tržište električne energije u Evropi na kome se električna energija kupuje i prodaje unutar dana isporuke električne energije;”.

Tačka 19) briše se.

Posle tačke 20) dodaje se tačka 20a), koja glasi:

“20a) jedinstveno evropsko organizovano unutardnevno tržište električne energije je deo evropskog organizovanog tržišta električne energije na kome učesnici na tržištu u Evropi mogu da kupuju i prodaju električnu energiju unutar dana isporuke električne energije;”.

Posle tačke 21) dodaje se tačka 21a), koja glasi:

“21a) kapacitet za pružanje pomoćne usluge je sinhroni proizvodni modul ili skladište električne energije osposobljeno da pruža pomoćnu uslugu sekundarne rezerve, u skladu sa pravilima o radu prenosnog sistema, odnosno pravilima o radu distributivnog sistema i njihovim specifičnim tehnologijama;ˮ.

Posle tačke 25) dodaje se tačka 25a), koja glasi:

“25a) negativna tržišna premija je negativna razlika između ostvarene cene i referentne tržišne cene;ˮ.

Posle tačke 33) dodaje se tačka 33a), koja glasi:

“33a) ostvarena cena je prihvaćena ponuđena cena koja je utvrđena rešenjem o dodeli tržišne premije;ˮ.

Posle tačke 38) dodaje se tačka 38a), koja glasi:

“38a) pomoćna usluga sekundarne rezerve je usluga kojom korisnici sistema obezbeđuju sekundarnu rezervu operatoru prenosnog sistema na osnovu ugovora o pružanju pomoćnih usluga za potrebe sistemske usluge sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene;ˮ.

Posle tačke 39) dodaje se tačka 39a), koja glasi:

“39a) primarni izvori energije su izvori energije koji se nalaze u prirodi;ˮ.

Posle tačke 41) dodaje se tačka 41a), koja glasi:

“41a) sekundarna regulacija frekvencije i snage razmene je vrsta sistemske usluge koju pruža operator prenosnog sistema u skladu sa pravilima o radu prenosnog sistema;ˮ.

Član 2.

U članu 9. stav 2. briše se.

Član 3.

Član 10. menja se i glasi:

“Član 10.

Garantovani snabdevač je dužan da preuzme balansnu odgovornost za povlašćene proizvođače koji su u sistemu tržišne premije.

Povlašćeni proizvođač ima pravo da prenese balansnu odgovornost na drugu balansno odgovornu stranu u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast energetike i pravilima o radu tržišta.

Dužnost garantovanog snabdevača iz stava 1. ovog člana prestaje istekom šest meseci od dana spajanja organizovanog unutardnevnog tržišta Republike Srbije sa evropskim organizovanim unutardnevnim tržištem ili istekom 30 meseci od dana uspostavljanja organizovanog unutardnevnog tržišta u Republici Srbiji, u zavisnosti od toga koji rok prvi istekne.

Povlašćeni proizvođači u sistemu tržišne premije su dužni da urede svoju balansnu odgovornost u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika i pravilima o radu tržišta električne energije najkasnije do dana prestanka dužnosti garantovanog snabdevača iz stava 1. ovog člana.

Garantovani snabdevač preuzima balansnu odgovornost i snosi troškove balansiranja za povlašćene proizvođače koji su u sistemu fid-in tarife do isteka podsticajnog perioda i to: za elektrane čija je odobrena snaga manja od 400 kW, odnosno od 1. januara 2026. godine, za elektrane čija je odobrena snaga manja od 200 kW.ˮ.

Član 4.

Posle člana 10. dodaju se nazivi članova i čl. 10a i 10b, koji glase:

“Prava i obaveze garantovanog snabdevača i povlašćenog proizvođača u sistemu tržišne premije

Član 10a

Povlašćeni proizvođač u sistemu tržišne premije je dužan da dobro prognozira proizvodnju električne energije i da garantovanom snabdevaču isplati:

1)         naknadu koja se obračunava u fiksnom procentu od maksimalne ponuđene cene na aukciji po svakom proizvedenom MWh;

2)         pozitivnu razliku između plana proizvodnje električne energije koju prijavi garantovanom snabdevaču i proizvedene električne energije u MWh po ceni na dan-unapred tržištu.

Fiksni procenat iz stava 1. ovog člana određuje Ministarstvo u javnom pozivu, na predlog garantovanog snabdevača.

Ako povlašćeni proizvođač proizvede više električne energije od plana proizvodnje električne energije koju prijavi garantovanom snabdevaču, garantovani snabdevač je dužan da isplati povlašćenom proizvođaču razliku između ostvarene proizvodnje električne energije i planirane proizvodnje električne energije u MWh po ceni na dan-unapred tržištu.

U slučaju da povlašćeni proizvođač ne prognozira dobro proizvodnju električne energije, garantovani snabdevač ima pravo da povlašćenom proizvođaču obračuna dodatnu naknadu.

Garantovani snabdevač i povlašćeni proizvođač zaključuju ugovor o preuzimanju balansne odgovornosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast energetike, ovim zakonom i podzakonskim aktom iz stava 6. ovog člana.

Vlada bliže uređuje model ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti, prava i obaveze garantovanog snabdevača i povlašćenog proizvođača u sistemu tržišne premije, kriterijume za utvrđivanje dobre prognoze proizvodnje električne energije, dodatnu naknadu koja se plaća u slučaju ako povlašćeni proizvođač ne prognozira dobro proizvodnju električne energije, trajanje i prestanak ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti, kao i uslove i postupak zaključivanja ugovora i druge bitne elemente.

Nadoknada troškova garantovanog snabdevača

Član 10b

Garantovani snabdevač ima pravo na nadoknadu troškova usled preuzimanja balansne odgovornosti za povlašćene proizvođače u sistemu tržišne premije.

Garantovani snabdevač nadoknađuje troškove iz stava 1. ovog člana iz sredstava prikupljenih po osnovu:

1)         isplata povlašćenog proizvođača iz člana 10a stav 1. tač. 1) i 2) i stav 4. ovog zakona;

2)         negativne tržišne premije;

3)         naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača iz člana 57. ovog zakona;

4)         drugih izvora u skladu sa zakonom.ˮ.

Član 5.

U članu 11. stav 1. posle reči: “obnovljivih izvoraˮ dodaju se reči: “u demonstracionim projektima, u elektranama čija je odobrena snaga manja od 400 kW, odnosno za elektrane koje se priključuju na mrežu nakon 1. januara 2026. godine odobrene snage manje od 200 kW ˮ.

U stavu 2. reči: “obavesti Agenciju o preduzetim meramaˮ zamenjuju se rečima: “o preduzetim merama obavesti Agenciju i proizvođače na čiji rad utiču preduzete mereˮ.

Član 6.

U članu 14. stav 3. menja se i glasi:

“Tržišna premija može da se stekne samo za ceo kapacitet elektrane, osim u slučaju kada elektrana obuhvaćena poslednjom prihvaćenom ponudom na aukciji delimično popuni kvotu.ˮ.

Član 7.

Naziv člana i član 15. menjaju se i glase:

“Određivanje maksimalne ponuđene cene na aukciji za tržišne premije

Član 15.

Za potrebe aukcija, Vlada određuje maksimalnu ponuđenu cenu za električnu energiju po MWh.

Za rekonstruisane elektrane, Vlada određuje posebnu maksimalnu ponuđenu cenu za električnu energiju po MWh.ˮ.

Član 8.

U članu 17. stav 3. tačka 3) menja se i glasi:

“3) maksimalnu ponuđenu cenu;ˮ.

Posle tačke 3) dodaje se tačka 3a), koja glasi:

“3a) fiksni procenat od maksimalne ponuđene cene koju povlašćeni proizvođač plaća garantovanom snabdevaču po svakom proizvedenom MWh za preuzimanje balansne odgovornosti, pod uslovom da je garantovani snabdevač dužan da preuzme balansnu odgovornost u skladu sa članom 10. stav 1. ovog zakona;ˮ.

Član 9.

U članu 21. stav 2. menja se i glasi:

“Ponuda iz stava 1. ovog člana se odnosi na ceo kapacitet elektrane.ˮ

Posle stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5, koji glase:

“Ako deo kapaciteta elektrane popuni kvotu, učesnik na aukciji ima pravo:

1)         da izjavi da odustaje od svoje ponude u roku od deset dana od dana objavljivanja predloga rang liste i izveštaja o sprovedenoj aukciji, pod uslovom da je deo kapaciteta koji je ušao u kvotu manji od 80% ponuđenog kapaciteta elektrane ili

2)         da se kvota uveća za preostali deo kapaciteta elektrane koji je ostao van kvote, u slučaju da je deo kapaciteta koji je ušao u kvotu jednak ili veći od 80% ponuđenog kapaciteta elektrane.

Ukoliko učesnik ne odustane od svoje ponude u skladu sa stavom 4. tačka 1) ovog člana, dužan je da u postupku sticanja statusa povlašćenog proizvođača dokaže da je za taj deo kapaciteta obezbedio posebno merno mesto u odnosu na preostali deo kapaciteta elektrane koji nije popunio kvotu ili, ukoliko odluči da ima jedinstveno merno mesto za ceo kapacitet elektrane, da uredi balansnu odgovornost bez prava iz člana 10. stav 1. ovog zakona.ˮ

Dosadašnji stav 4. postaje stav 6.

U dosadašnjem stavu 6, koji postaje stav 7. reči: “u st. 1 - 4. ovog članaˮ zamenjuju se rečima: “u st. 1 - 7. ovog članaˮ.

Član 10.

Naziv člana i član 34. menjaju se i glase:

“Određivanje maksimalne ponuđene cene na aukciji za fid-in tarife

Član 34.

U slučaju dodele fid-in tarifa u postupku aukcija, Vlada određuje maksimalnu fid-in tarifu za električnu energiju po MWh, čiju visinu učesnici aukcija ne mogu svojim ponudama da premaše na aukciji.

Za rekonstruisane elektrane, Vlada određuje posebnu maksimalnu fid-in tarifu za električnu energiju po MWh.ˮ.

Član 11.

U članu 57. stav 4. menja se i glasi:

“Vlada propisuje način obračuna, plaćanja i raspodele sredstava po osnovu naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača i način obračuna, plaćanja, prikupljanja i raspodele dodatnih podsticajnih sredstava, namenu i način raspodele sredstava dobijenih na osnovu negativne tržišne premije, kao i praćenje i izveštavanje u vezi sa podsticajnim sredstvima i sredstvima dobijenih na osnovu negativne tržišne premije.ˮ.

Član 12.

U članu 58. posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

“Pored uslova iz stava 3. ovog člana, instalisana snaga proizvodnog objekta proizvođača iz stava 1. ovog člana ne može biti veća od:

1)         ekvivalentne snage koja odgovara struji od 10A, ako priključak na sistem nije trofazni;

2)         6,9 kW ako je kupac-proizvođač domaćinstvo;

3)         150 kW ako kupac-proizvođač nije domaćinstvo.ˮ

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

U dosadašnjem stavu 5, koji postaje stav 6. reči: “iz stava 4.ˮ zamenjuju se rečima: “iz stava 5.ˮ.

Član 13.

Član 67. menja se i glasi:

“Član 67.

Operator prenosnog sistema je dužan da vodi elektronski, centralizovani i javno dostupan registar svih priključenih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije koji sadrži: naziv proizvođača električne energije, naziv elektrane, kapacitet elektrane, lokaciju elektrane, godinu probnog rada i godinu trajnog priključenja elektrane.

Operator prenosnog sistema je dužan da objavi spisak svih podnetih zahteva u postupku priključenja koji sadrži: naziv podnosioca zahteva, lokaciju elektrane, podatak o zahtevanoj snazi elektrane i fazi postupka priključenja.

Svi podnesci i dokumenta koja se dostavljaju, kao i akta koja izdaju operatori prenosnog sistema u postupcima priključenja moraju da imaju formu elektronskog dokumenta, odnosno moraju biti digitalizovani i potpisani u skladu sa zakonom kojim se uređuju elektronski dokument, elektronska identifikacija i usluge od poverenja.ˮ.

Član 14.

Posle člana 67. dodaju se nazivi i čl. 67a i 67b, koji glase:

“Dužnosti operatora prenosnog sistema pri izradi plana razvoja prenosnog sistema

Član 67a

Operator prenosnog sistema je dužan da pri izradi plana razvoja prenosnog sistema u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast energetike, u analizi adekvatnosti proizvodnje i prenosnog sistema prikaže:

1)         spisak projekata priključenja za koje je sa operatorom prenosnog sistema zaključen ugovor o izradi studije priključenja objekta, odnosno za koje su izdati uslovi za projektovanje i priključenje elektrane od strane operatora distributivnog sistema, odnosno zatvorenog distributivnog sistema i čije priključenje ne može biti odloženo u skladu sa stavom 2. ovog člana;

2)         pregled istorijskih podataka o ugovorenoj i realno obezbeđenoj rezervi za balansiranje sistema u relevantnom periodu;

3)         metodologiju za procenu raspoložive i za procenu potrebne rezerve za balansiranje sistema;

4)         procenu potrebne rezerve za balansiranje sistema u kontrolnoj oblasti;

5)         procenu trenutno raspoložive rezerve za balansiranje sistema u kontrolnoj oblasti;

6)         procenu da li i koliko nedostaje rezerve za balansiranje sistema u slučaju priključenja svih elektrana koje su u postupku priključenja, a koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije;

7)         pokazatelje adekvatnosti proizvodnog sistema za zadovoljenje potrošnje dobijenih na osnovu proračuna;

8)         zaključak o rizicima po siguran rad elektroenergetskog sistema i potrebi za odlaganje priključenja elektrana koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije, izuzev elektrana iz tačke 1) ovog stava.

Ako analiza adekvatnosti iz stava 1. ovog člana ukaže na rizike po siguran rad elektroenergetskog sistema usled nedostatka rezerve za balansiranje sistema, kao i na postojanje opravdanosti primene mere odlaganja priključenja, operator prenosnog sistema objavljuje na svojoj internet stranici, u roku deset radnih dana od dana davanja saglasnosti Agencije na plan razvoja prenosnog sistema, a čiji je sastavni deo analiza adekvatnosti, obaveštenje o nastupanju uslova za odlaganje postupka priključenja elektrana koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije.

Operator prenosnog sistema je dužan da u postupku priključenja elektrane koja podleže odlaganju iz stava 1. ovog člana obavesti stranku u roku od 15 dana od dana objavljivanja obaveštenja.

Odlaganje postupka priključenja na elektroenergetski sistem, za elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije, prestaje da se primenjuje kad analiza adekvatnosti iz stava 1. ovog člana, pokaže da postoji rezerva za balansiranje sistema u elektroenergetskom sistemu koja omogućava da se sve elektrane koje podležu tom ograničenju mogu priključiti na elektroenergetski sistem bez ugrožavanja njegovog sigurnog rada.

Odlaganje postupka priključenja na prenosni sistem za elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije

Član 67b

Odlaganje priključenja na prenosnom sistemu ne primenjuje se na elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije, ako podnosilac zahteva za izradu studije priključenja:

1)         obezbedi novi kapacitet za pružanje pomoćne usluge sekundarne rezerve koji će biti ponuđen operatoru prenosnog sistema za sistemsku uslugu sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene ili

2)         iz sopstvenih postojećih proizvodnih kapaciteta izdvoji nov kapacitet za pružanje pomoćne usluge sekundarne rezerve i koji će biti ponuđen operatoru prenosnog sistema za sistemsku uslugu sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene ili

3)         obezbedi da drugi učesnik na tržištu, umesto njega, obezbedi novi kapacitet za pružanje pomoćne usluge sekundarne rezerve i koji će biti ponuđen operatoru prenosnog sistema za sistemsku uslugu sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene.

Regulacioni opseg za pružanje pomoćne usluge iz stava 1. ovog člana mora da iznosi najmanje 20% instalisane aktivne snage elektrane koja koristi varijabilne obnovljive izvore energije.

Ukoliko proizvođač ugrađuje baterijsko skladište, kapacitet tog skladišta mora da bude najmanje 0,4 MWh/MW instalisane snage elektrane.

Pod novim kapacitetom iz stava 1. ovog člana smatra se sinhroni proizvodni modul ili skladište električne energije osposobljeno za rad u sekundarnoj regulaciji koje nije bilo raspoloživo operatoru prenosnog sistema u trenutku izrade važeće analize adekvatnosti.

Ministarstvo bliže propisuje način dokazivanja ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana i člana 68b stav 2. ovog zakona.

Elektrana koja koristi varijabilne obnovljive izvore energije, za sve vreme na koje je priključena na elektroenergetski sistem mora da ima obezbeđen kapacitet na teritoriji Republike Srbije za pružanje pomoćne usluge sekundarne rezerve koji će biti ponuđen operatoru prenosnog sistema u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika.ˮ.

Član 15.

U članu 68. st. 1. i 2. menjaju se i glase:

“Operator distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema je dužan da vodi elektronski, centralizovani i javno dostupan registar svih priključenih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, koji sadrži: naziv proizvođača električne energije, snagu elektrane, lokaciju elektrane i godinu trajnog priključenja.

Operator distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema je dužan da objavi spisak svih podnetih zahteva u postupku priključenja koji sadrži: naziv podnosioca zahteva, lokaciju elektrane, podatak o zahtevanoj snazi elektrane i fazu postupka priključenja.ˮ.

Posle stava 5. dodaje se stav 6, koji glasi:

“Operator distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema dužan je da u roku od deset radnih dana od dana podnošenja zahteva operatora prenosnog sistema dostavi podatke o priključenim elektranama i podatke o elektranama u postupku priključenja operatoru prenosnog sistema od značaja za izradu analize adekvatnosti iz člana 68a ovog zakona, i to podatke o: nazivu elektrane, lokaciji elektrane, aktivnoj snazi elektrane, godini priključenja za postojeće elektrane, statusu i procenjenoj godini priključenja, kao i o kumulativnoj aktivnoj snazi za kupce-proizvođače koji će biti priključeni na sistem, po godinama.ˮ.

Član 16.

Posle člana 68. dodaju se nazivi članova i čl. 68a i 68b, koji glase:

“Ograničenje priključenje na distributivni, odnosno zatvoreni distributivni sistem elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije

Član 68a

Operator distributivnog sistema, odnosno zatvorenog distributivnog sistema je dužan da ograniči priključenje na distributivni, odnosno zatvoreni distributivni sistem elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije tako da:

1)         ukupna instalisana snaga elektrana koje koriste obnovljive izvore energije i koje su priključene na delu distributivnog ili zatvorenog distributivnog sistema, povezanog na prenosni sistem, nije veća od 80% instalisane snage transformatorske stanice na mestu predaje električne energije između distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema i prenosnog sistema, pod uslovom da ukupna aktivna snaga koja se predaje iz distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema u prenosni sistem u jednoj transformatorskoj stanici nije veća od 16 MW;

2)         maksimalna snaga elektrane koja koristi varijabilne obnovljive izvore energije ne pređe vrednost od 10 MW po priključku.

Ukupna snaga svih elektrana iz stava 1. tačka 1) ovog člana dobija se kao algebarski zbir svih pojedinačnih modula za proizvodnju električne energije koji su instalisani od strane proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora i kupaca-proizvođača na delu distributivnog ili zatvorenog distributivnog sistema koji se napajaju iz jednog mernog mesta na prenosnom sistemu.

Operator distributivnog sistema i operator zatvorenog distributivnog sistema ne primenjuju ograničenje iz stava 1. tačka 1) ovog člana na kupce-proizvođače.

Odlaganje postupka priključenja na distributivni, odnosno zatvoreni distributivni sistema za elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije

Član 68b

U slučaju da analiza adekvatnosti, kao sastavni deo plana razvoja prenosnog sistema, ukaže na rizike po siguran rad elektroenergetskog sistema usled nedostatka rezerve za balansiranje sistema, operator distributivnog sistema, odnosno zatvorenog distributivnog sistema je dužan da objavi na internet stranici obaveštenje o nastupanju uslova za odlaganje postupka priključenja za elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije u roku od deset radnih dana od dana davanja saglasnosti Agencije na plan razvoja prenosnog sistema.

Odlaganje postupka priključenja na distributivni, odnosno zatvoreni distributivni sistem, ne primenjuje se na:

1)         elektrane koje koriste obnovljive izvore energije, ako podnosilac zahteva u postupku priključenja ispuni jedan od propisanih uslova iz člana 67b stav 1. ovog zakona;

2)         elektrane čiji je kapacitet manji od 5 MW, a veći od 400 kW, za koje podnosilac zahteva u postupku priključenja obezbedi skladište električne energije čiji kapacitet iznosi najmanje 20% instalisane snage elektrane koja koristi varijabilne obnovljive izvore energije, pri čemu kapacitet skladišta mora da bude najmanje 0,4 MWh/MW instalisane snage elektrane;

3)         elektrane čiji je kapacitet manji od 400 kW.

Operator distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema je dužan da u postupku priključenja koje podleže odlaganju obavesti stranku u roku od 15 dana od dana objavljivanja obaveštenja.ˮ.

Član 17.

U članu 86. stav 1. menja se i glasi:

“Strateški partner može biti privredni subjekt koji će biti izabran u skladu sa ovim zakonom da izgradi elektranu koja koristi obnovljive izvore energije ili da izgradi energetski objekat koji je od značaja za integraciju električne energije iz varijabilnih obnovljivih izvora u sistem, a koji je obavezan da sprovede sledeće radnje:

1)         pripremi i/ili delom ili u celini finansira relevantne studije ukoliko su potrebne za realizaciju elektrane koja koristi obnovljive izvore energije i

2)         pripremi i/ili delom ili u celini finansira relevantnu tehničku dokumentaciju potrebnu za realizaciju elektrane koja koristi obnovljive izvore energije i

3)         izgradi elektranu koja koristi obnovljive izvore ako:

(1)        delom i/ili u celini finansira projekat izgradnje elektrane koja koristi obnovljive izvore energije ili

(2)        posreduje u obezbeđivanju ili obezbedi sredstva od međunarodnih finansijskih institucija, banaka i drugih izvora finansiranja za realizaciju projekta;

4)         obezbedi kapacitet na teritoriji Republike Srbije za pružanje pomoćne usluge sekundarne rezerve koji će biti ponuđen operatoru prenosnog sistema za sistemsku uslugu sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene, u skladu sa čl. 67b i 68b ovog zakona, ukoliko je to uslov za priključenje elektrane koja koristi varijabilne obnovljive izvore energije.ˮ.

Član 18.

U članu 87. stav. 1. posle reči: “izvore energijeˮ dodaju se reči: “ili energetskog objekta od značaja za integraciju električne energije iz varijabilnih obnovljivih izvora u sistemˮ.

U stavu 2. posle tačke 4) dodaje se tačka 4a), koja glasi:

“4a) uslove u pogledu obezbeđenja kapaciteta na teritoriji Republike Srbije za pružanje pomoćne usluge sekundarne rezerve u skladu sa čl. 67b i 68b ovog zakona;ˮ.

Član 19.

U članu 89. posle stava 10. dodaju se novi st. 11 - 13, koji glase:

“U roku od deset dana od dana donošenja odluke Vlade o izboru strateškog partnera, strateški partner, odnosno lice iz člana 87. stav 2. tačka 2) ovog zakona je u obavezi da podnese uredan i kompletan zahtev za izradu studije priključenja objekta na prenosni sistem.

Operator prenosnog sistema je dužan da zaključi ugovor o izradi studije priključenja objekta na prenosni sistem, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast energetike i korišćenje obnovljivih izvora energije u roku od 20 dana od dana podnošenja urednog i potpunog zahteva za izradu studije priključenja.

Operator prenosnog sistema je dužan da izradi studiju priključenja u roku od 60 dana od dana početka dejstva ugovora o izradi studije priključenja objekta na prenosni sistem.ˮ.

Dosadašnji st. 11 - 12. postaju st. 14 - 15.

Posle dosadašnjeg stava 13, koji postaje stav 16. dodaju se st. 17. i 18, koji glase:

“Nakon zaključenja ugovora o realizaciji projekta postupak priključenja na prenosni sistem se nastavlja u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast energetike.

Ukoliko ne dođe do zaključenja ugovora o realizaciji projekta, ugovor o izradi studije priključenja objekta na prenosni sistem iz stava 12. ovog člana se smatra raskinutim, a studija priključenja postaje nevažeća.ˮ.

Član 20.

Operator prenosnog sistema je dužan da plan razvoja prenosnog sistema sa analizom adekvatnosti proizvodnje i prenosnog sistema donese u skladu sa odredbama člana 14. ovog zakona (novi član 67a stav 1) u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Agencija je dužna da na plan razvoja prenosnog sistema usaglašenog sa članom 14. ovog zakona (novi član 67a stav 1) izda saglasnost u roku 60 dana od dana dostavljanja od strane operatora prenosnog sistema.

Član 21.

Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona nastaviće se po propisima po kojima su započeti.

Postupci započeti po zahtevima za izradu studije priključenja na prenosni sistem elektrana koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije, kao i zahtevi za izmenu odobrene snage, koji su podneti posle 30. aprila 2021. godine, nastaviće se nakon dana davanja saglasnosti Agencije na plan razvoja prenosnog sistema usaglašenog sa odredbom člana 14. ovog zakona (novi član 67a stav 1), uz mogućnost primene odlaganja priključenja iz člana 14. ovog zakona (novi član 67a stav 2).

Postupci započeti po zahtevima iz stava 2. ovog člana mogu se nastaviti pre donošenja plana razvoja prenosnog sistema sa analizom adekvatnosti proizvodnje i prenosnog sistema u skladu sa članom 14. ovog zakona (novi član 67a stav 1), ako podnosilac zahteva dokaže ispunjenost uslova iz člana 14. ovog zakona (novi član 67b).

Član 22.

Garantovani snabdevač preuzima balansnu odgovornost do kraja podsticajnog perioda za sve elektrane koje koriste obnovljive izvore energije, a koje su pravo na podsticajne mere stekle na osnovu propisa koji su bili na snazi do 30. aprila 2021. godine.

Član 23.

Postupci priključenja koji se odnose na kupce-proizvođače koji su započeti do stupanja na snagu ovog zakona nastaviće se po propisima po kojima su započeti.

Propisi za sprovođenje ovog zakona koji se odnose na postupke priključenja kupca-proizvođača na sistem doneće se u roku od godinu dana od dana donošenja ovog zakona.

Do donošenja propisa iz stava 2. ovog člana, primenjivaće se važeći propisi ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Kupci-proizvođači koji steknu taj status po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ne podležu ograničenjima iz člana 12. stav 1. ovog zakona.

Podzakonski akt iz člana 14. ovog zakona (novi član 67b stav 5) doneće Ministarstvo u roku od dva meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 24.

Operator distributivnog sistema, odnosno zatvorenog distributivnog sistema postupa po zahtevima za priključenje koji su podneti posle stupanja na snagu ovog zakona nakon dana davanja saglasnosti Agencije na plan razvoja prenosnog sistema usaglašenog sa odredbom člana 14. ovog zakona (novi član 67a stav 1), uz mogućnost primene odlaganja priključenja iz člana 14. ovog zakona (novi član 67a stav 2).

Postupci započeti po zahtevima za priključenje podneti operatoru distributivnog sistema i zatvorenog distributivnog sistema do dana stupanja na snagu ovog zakona nastaviće se u skladu sa propisima po kojima su započeti.

Član 25.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi odredba člana 433. stav 1. Zakona o energetici (“Službeni glasnik RSˮ, br. 145/14, 95/18 - dr. zakon i 40/21) u delu koji glasi: “i stav 2. u delu koji se odnosi na tačku 6)ˮ.

Član 26.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbijeˮ, osim odredbe člana 12. ovog zakona u delu koji se odnosi na član 58. stav 4. tačka 2), koja se primenjuje od 1. januara 2024. godine.

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

1.         Problemi za koje zakon treba reši

Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: Zakon o OIE) je objavljen u “Službenom glasniku RSˮ, broj: 40/21 od 22. aprila 2021. godine, a stupio je na snagu 30. aprila 2021. godine. Zakon o OIE trebalo je da reši problem nedovoljnog povećanja udela obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: OIE) uklanjajući glavne uzroke koji sprečavaju njihov rast, ali i da postigne druge ciljeve u ovoj oblasti.

Nakon stupanja na snagu Zakona o OIE nastupio je period njegove primene, u okviru koga su identifikovani određeni problemi, te je u ministarstvu nadležnom za poslove energetike (u daljem tekstu: Ministarstvo) ocenjeno da se ti problemi mogu prevazići isključivo izmenama i dopunama važećeg zakona.

Naime, osnovni razlozi za pripremu Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: Predlog zakona), tj. problemi za koje zakon treba reši se ogledaju u sledećem:

Postojeće zakonsko rešenje u članu 10. Zakona o OIE daje pravo svim proizvođačima iz obnovljivih izvora energije da prenesu balansu odgovornost na garantovanog snabdevača, odnosno Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije, Beograd (u daljem tekstu: JP EPS) koji obavlja funkciju garantovanog snabdevača i ujedno je najveći učesnik na tržištu.

Ovo pravo zakon garantuje bez obzira da li se proizvođači nalaze u sistemu podsticaja. Postojeće rešenje ima za posledicu veliki rizik za poslovanje JP EPS-a i krajnje kupce koji finansiraju podsticaje, jer je jednom učesniku na tržištu zakonski nametnuta obaveza preuzimanja balansne odgovornosti i za projekte koji se razvijaju komercijalno. Zbog toga, predlaže se da se preuzimanje balansne odgovornosti od strane garantovanog snabdevača zadrži kao privremena mera, samo za povlašćene proizvođače koji su u sistemu podsticaja, dok projekti koji se razvijaju na komercijalnoj bazi moraju samostalno rešiti pitanje balansne odgovornosti na komercijalnoj osnovi.

Navedena zakonska obaveza u članu 10. zakona je značajno smanjila poslovni rizik proizvođača koji koriste OIE, zbog čega je motivisale investitore da se upuste u masovni razvoj projekata i podnesu veliki broj zahteva za priključenje. Tako je za manje od godinu i po dana od primene Zakona o korišćenju OIE ukupan kapacitet za elektrane koje koriste OIE porastao sa 4 GW na 20 GW. Da bi se razumeo koliki je to obim projekata, treba imati u vidu da je ukupan instalisani kapacitet u Srbiji oko 8-9000 MW svih elektrana. Zbog vanrednog broja zahteva, operator prenosnog sistema bio je prinuđen da obustavi rešavanja zahteva, jer bi se, u slučaju stupanja operatora prenosnog sistema u ugovorne obaveze sa svim navedenim projektima, omogućio nastavak realizacije projekata koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije u obimu koji bi, u slučaju njihove izgradnje i puštanja u rad ugrozio sigurnost rada elektroenergetskog sistema usled fizički nedostupne rezerve za balansiranje sistema, a operatora sistema izložio visokim troškovima naknade štete, u slučaju obustave operatora sistema da preuzima električnu energiju od strane proizvođača.

Zbog toga se predlaže da operator prenosnog sistema vrši analizu adekvatnosti proizvodnje električne energije i prenosnog sistema pri izradi plana razvoja sistema. U slučaju da analize pokažu da nije moguće obezbediti rezervu za balansiranja sistema, operator prenosnog sistema zajedno sa operatorom distributivnog sistema primenjuje meru odlaganja priključenja na elektroenergetski sistem elektrana koje koriste varijabilne obnovljive izvore, uz mogućnost da proizvođači iz varijabilnih obnovljivih izvora energije obezbede, ili sami ili preko drugih učesnika na tržištu, dodatni kapacitet za pružanje pomoćnih usluga operatoru prenosnog sistema, a koji obuhvataju regulaciju frekvencije i razmenu snage (baterija i druga skladišta, odnosno upravljive izvore energije), ukoliko ne žele da budu podvrgnuti meri odlaganja priključenja do pojave fizičke dostupne balansne rezerve u sistemu. Na ovaj način, pruža se zaštita elektroenergetskom sistemu od nekontrolisanog priključenja velikih kapaciteta koji koriste varijabilne obnovljive izvore energije, koji bi u ekstremnim slučajevima mogli da potroše svu fizički dostupnu rezervu za balansiranje, ali se istovremeno omogućava i u takvim situacijama da investitor nastavi sa priključenjem kapaciteta ukoliko je spreman da obezbedi dodatni kapacitet operatoru sistema za balansiranje sistema usled priključenja njegove elektrane. Posebna povoljnost ogleda se u mogućnosti da za investitora navedenu obavezu može da ispuni drugi učesnik na tržištu, čime se otvara mogućnost razvoja tržišta pomoćnih usluga. Izuzetno, iz mere odlaganja priključenja izuzimaju se sve elektrane za koje su operatori sistema preuzeli obavezu u postupku priključenja iz razloga pravne sigurnosti.

U pogledu postojećeg zakonskog rešenja da se odnos garantovanog snabdevača i proizvođača iz obnovljivih izvora u vezi sa balansnom odgovornošću reši kroz dozvoljeni procenat balansnog odstupanja i plaćanje fiksne naknade garantovanog snabdevaču od strane proizvođača za svaki kilovat sat van dozvoljenog procenta balansnog odstupanja pokazalo se nedovoljnim da reši pitanje debalansa koji bi proizvođači pravili garantovanom snabdevaču unutar dozvoljenog procenta balansnog odstupanja. Dodatno, određivanje dozvoljenog procenta odstupanja na satnom nivou i posmatranje greške na tom nivou nije se pokazalo kao jednostavno i efikasno rešenje. Zato se sada predlaže da povlašćeni proizvođači plaćaju fiksnu naknadu garantovanom snabdevaču po svakom proizvedenom MWh, uz uzajamnu finansijsku kompenzaciju po ceni na dan-unapred tržištu u zavisnosti od smera debalansa koji povlašćeni proizvođači prave (ako povlašćeni proizvođači proizvedu manje električne energije od planirane proizvodnje, onda oni plaćaju garantovanom snabdevaču, ako proizvedu više od plana, onda garantovani snabdevač plaća povlašćenim proizvođačima). Na ovaj način obezbeđuje se da povlašćeni proizvođači generišu prihode oko realne proizvodnje, a garantovani snabdevač dobiće naknadu za pružanje usluge balansiranja kroz fiksnu naknadu, uz mogućnost da dobije dodatnu naknadu ukoliko povlašćeni proizvođač ne prognozira dobro proizvodnju električne energije, pri čemu će principi dobre prognoze biti definisani u podzakonskom aktu.

Kad je reč o postojećem zakonskom rešenju da se balansna odgovornost proizvođača iz obnovljivih izvora energije odloži do uspostavlja likvidnog organizovanog unutardnevnog tržišta, ukazuje se da je u uslovima najavljenog uspostavljanja domaćeg organizovanog unutardnevnog tržišta i procesa spajanja sa evropskim unutardnevnim tržištem, predmetno rešenje postalo suvišno, naročito u kontekstu pojave prvih velikih komercijalnih projekata na energiju vetra koji su rešili pitanje balansne odgovornosti bez likvidnosti unutardnevnog tržišta. Zato se sada predlažu nova rešenja koja će omogućiti bržu integraciju na tržište proizvođača koji koriste OIE tako što se će svi proizvođači iz OIE, bez obzira da li su u sistemu podsticaja ili ne, biti dužni da sami urede balansnu odgovornost nastupanjem jednog od sledeća dva uslova: istekom roka od 6 meseci od dana spajanja domaćeg organizovanog unutardnevnog tržišta sa evropskim unutardnevnim tržištem ili istekom roka od 30 meseci od dana uspostavljanja domaćeg organizovanog unutardnevnog tržišta.

Naredni problem koji Predlog zakona treba da reši tiče se instalisane snage proizvodnih objekata kupaca-proizvođača. Postojeće rešenje predviđa da kupci-proizvođači mogu bez ograničenja da se priključuju na elektroenergetski sistem, pri čemu je njihova odgovornost prema elektroenergetskom sistemu u potpunosti isključena (nemaju balansnu odgovornost, uživaju pravo na prioritetan pristup, nisu dužni da učestvuju u pružanju pomoćnih usluga). U evropskoj praksi kupci-proizvođači su ograničeni po snazi i to uglavnom na male snage (manje od 400 kW). Slično praksa je u zemljama Energetske zajednice:

•           Gruzija - 100 kW,

•           Jermenija - 150 kW,

•           Bosna i Hercegovina - 50 kW,

•           Crna Gora - 50 kW,

•           Makedonija - domaćinstva 4 kW, ostali kupci proizvođači do 20 kW.

Prethodno navedeno je posebno bitno u kontekstu ukupno podnetih zahteva za priključenje varijabilnih obnovljivih izvora energije, u iznosu od 20.000 MW što daleko prevazilazi mogućnosti nacionalnog elektroenergetskog sistema iz ugla fleksibilnosti, odnosno dostupne regulacione rezerve neophodne za siguran i neometan rad elektroenergetskog sistema.

Ograničenje instalisane snage kupaca-proizvođača je potrebno da bi se stvorili uslovi za uvođenje novog koncepta koji postoji u Evropskoj uniji - aktivnog kupca kroz izmene Zakona o energetici, a koji će omogućiti pre svega privredi da instalira solarne elektrane za sopstvene potrebe i višak proizvedene električne energije da plasira u mrežu, uz pojačanu odgovornost prema operatorima sistema (balansna odgovornost, pružanje pomoćnih usluga i sl.). Zato se predlaže da instalisana snaga kupaca-proizvođača bude ograničena do 6,9 kW za domaćinstva, odnosno do 150 kW za kupce-proizvođače koji nisu u kategoriji domaćinstva.

Ograničavanjem instalisane aktivne snage kupaca-proizvođača na 150 kW sve jedinice veće snage postaju obavezne da učestvuju u pomoćnim, odnosno sistemskim uslugama, a što je definisano Uredbom o mrežnim pravilima koja se odnose na priključenje na mrežu proizvodnih jedinica, na taj način doprinoseći ukupnoj fleksibilnosti elektroenergetskog sistema i povećavajući ukupan nivo tehnički izvodljive integracije varijabilnih obnovljivih izvora energije.

Sa druge strane, ograničenje instalisane snage kupaca-proizvođača u kategoriji domaćinstvo do 6,9 kW ima za cilj da optimizuje investiciju domaćinstva u skladu sa realnom godišnjom potrošnjom. Predloženim kapacitetom elektrane domaćinstvo koje mesečno troši u proseku 700 kWh (napomena: prosečna potrošnja električne energije u domaćinstvima kreće se u proseku 500 kWh, ali je uzeta veća vrednost) i koristi električnu energiju za klimatizaciju u toku leta će moći da uravnoteži godišnju proizvodnju i potrošnju.

Ukoliko bi se dopustilo kao dosadašnje zakonsko rešenje, da domaćinstva mogu da ugrade kapacitet neograničeno do iznosa odobrene snage svog priključka za potrošnju u iznosu od 17,25 kW, kupac-proizvođač bi imao na raspolaganju oko 24000 kWh električne energije na godišnjem nivou, što je 2000 kWh električne energije mesečno. Očigledno je da domaćinstvo tu energiju može potrošiti jedino ako se ta energija koristi za grejanje stambenog prostora (iz razmatranja se izuzima obavljanje neke poslovne delatnosti, pošto se u tom slučaju ne radi o domaćinstvu). Takva situacija bila bi krajnje nepovoljna po elektroenergetski sistem, pošto bi se električna energija dominantno proizvodila leti i predavala u elektroenergetski sistem, a preuzimala iz elektroenergetskog sistema i trošila zimi. Za grubu procenu očekivanih efekata takvog stanja, može se pretpostaviti da bi samo 20 hiljada domaćinstava, koja bi koristila električna grejna tela snage 12 kW prouzrokovala dodatno opterećenje na sistemu od 240 MW, u vreme kada je električna energija najskuplja na tržištu. Taj potencijalni negativan uticaj se može jednostavno izbeći tako što se instalisana snaga elektrana kupaca-proizvođača u domaćinstvima ograniči na prihvatljivu vrednost, koja je dovoljna za obavljanje svih aktivnosti, izuzev korišćenja električne energije za grejanje prostorija.

Predlog zakona treba da ograniči pravo prioritetnog pristupa za sva proizvođače iz obnovljivih izvora energije, tako da je ono ograničeno samo na mala postrojenja do 400 kW, a od 1. januara 2026. godine samo na 200 kW.

Predlog zakona treba reši pitanje nadležnosti za određivanje maksimalne cene koja se može ponuditi na aukcijama, s obzirom da postojeće rešenje predviđa da Agencija za energetiku Republike Srbije određuje maksimalnu cenu na aukcijama, a Ministarstvo ih sprovodi, što potencijalno dovodi do neefikasnosti celog procesa, jer se odgovornost za uspeh aukcija i njihovo sprovođenje distribuira na dve državne institucije, od kojih je jedna nezavisna i samostalna u radu, pa je potrebno sistem aukcije centralizovati oko jedne institucije.

Predlog zakona treba da spreči zloupotrebe investitora da zaobilaze priključenje na prenosni sistem i veštački dele projekat na manje projekte koristeći priključenje na distributivni sistem da plasiraju energiju u sistem, koja bi usled, nedostatka konzuma na distributivnog nivou bila preusmeravana na prenosni sistem. U tom pogledu predlaže se da ukupna instalisana snaga svih elektrana koje koriste OIE ne može da bude veća od 80% instalisane snage transformatorske stanice preko koje se vrši primopredaje električne energije iz distributivnog u prenosni sistem, odnosno vrednost primopredaje iz distributivnog u prenosni sistem ne može biti veća od 16 MW. Granica od 80% zasnovana je na pravilima o radu distributivnog sistema koja propisuju tehničko pravilo da se elektroenergetski transformatori mogu opteretiti do vrednosti od 80% trajnog dozvoljenog opterećenja, dok je granica od 16 MW zasnovana na pravilu da je maksimalna odobrena snaga priključenja na distributivnom nivou za potrošače 16 MW.

Ovim rešenjem se sa jedne strane, motivišu investitori da elektrane na distributivnom nivou grade u blizini konzuma, dok sa druge strane, ukoliko se grade u udaljenim područjima gde nije veliki konzum električne energije, postavlja se ograničenje da ukupno plasirana električna energije iz distributivnog sistema u prenosni sistem, a koja je prethodno preuzeta od proizvođača iz varijabilnih OIE, ne može biti veća od 16 MW, čime se sprečava deljenje projekata na manje delove koje bi po ukupnoj snazi trebalo da se priključe na prenosni sistem.

U pogledu strateškog partnera potrebne su izmene koje će precizirati obaveze strateškog partnera prilikom priključenja u skladu sa predloženim pravcem promena u pogledu obaveze obezbeđenja dodatnih kapaciteta za balansiranje.

2.         Ciljevi koji se zakonom postižu

Predlog zakona je usmeren na to da se njegovim donošenjem eliminišu problemi identifikovani u periodu njegove primene, a posebno da postignu sledeći ciljevi:

1) da se stvore uslovi za sprovođenje aukcija i uređenje balansne odgovornosti za proizvođače u sistemu podsticaja na takav način koji će biti atraktivan za ulaganje u nove OIE kapacitete i omogućiti njihovu integraciju na tržište, a sa druge strane, koji će zaštiti garantovanog snabdevača i krajnje kupce od neumereno visokih troškova integracije obnovljivih izvora u sistem,

2) da se obezbedi zaštitni mehanizam od ugrožavanja sigurnosti rada elektroenergetskog sistema u slučaju masivne integracije varijabilnih obnovljivih izvora energije, tako što će proizvođači iz varijabilnih obnovljivih izvora energije, ako operator prenosnog sistema proceni u analizi sigurnosti i adekvatnosti rada elektroenergetskog sistema da je sistem ugrožen, obezbediti dodatni kapacitet za pružanje pomoćnih usluga operatoru prenosnog sistema koji obuhvataju regulaciju frekvencije i razmenu snage (baterija i druga skladišta, odnosno upravljive izvore energije), ukoliko ne žele da budu podvrgnuti meri odlaganja priključenja do pojave fizičke dostupne balansne rezerve

3) da se koncept kupaca-proizvođača ograniči na nivo koji omogućava integraciju u bezbednu po sistem, kao i da stvore regulatorni uslovi za uvođenje novog koncepta aktivnog kupca u zakon kojim se uređuje energetika.

3. Razmatrane mogućnosti da se problem reši bez donošenja zakona i zašto je donošenje zakona najbolji način rešavanja problema

Predlog zakona je jedini efikasan način da se postojeći praktični problemi u primeni Zakona o OIE reše. Bez Predloga zakona nije moguće rešiti gore navedene probleme.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. Predloga zakona vrše se izmene u članu 4. Zakona o OIE kojima je određeno značenje izraza u tom zakonu.

Članom 2. Predloga zakona briše se stav 2. u članu 9. Zakona o OIE čime se vrši izmena sistema podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Članom 3. Predloga zakona menja se član 10. Zakona o OIE kojim se uređuje preuzimanje balansne odgovornosti.

Članom 4. Predloga zakona, posle člana 10. Zakona o OIE dodaju se nazivi čl. 10a i 10b i čl. 10a i 10b kojima se utvrđuju prava i obaveze garantovanog snabdevača i povlašćenog proizvođača u sistemu tržišne premije, kao i nadoknada troškova garantovanog snabdevača usled preuzimanja balansne odgovornosti za povlašćene proizvođače u sistemu tržišne premije.

Članom 5. Predloga zakona menja se član 11. stav 1. Zakona o OIE čime se vrši preciziranje dužnosti operatora prenosnog, distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema.

Članom 6. Predloga zakona menja se član 14. stav 3. Zakona o OIE čime se precizira sticanje tržišne premije.

Članom 7. Predloga zakona menjaju se naziv člana i član 15. Zakona o OIE kojim se određuju maksimalne ponuđene cene na aukciji za tržišne premije.

            Članom 8. Predloga zakona menja se član 17. stav 3. Zakona o OIE kojim se propisuju elementi javnog poziva kojim se pokreće i sprovodi postupak aukcija.

Članom 9. Predloga zakona menja se i dopunjuje član 21. Zakona o OIE čime se precizira postupak sastavljanja rang liste i popunjavanje kvote koje predstavljaju ukupnu odobrenu snagu elektrana u MW ili električne energije u MWh za koje se mogu steći tržišne premije, odnosno fid-in tarife.

Članom 10. Predloga zakona menja se naziv člana i član 34. Zakona o OIE kojim se propisuju određivanje maksimalne ponuđene cene na aukciji za fid-in tarife.

Članom 11. Predloga zakona menja se član 57. stav 4. Zakona o OIE čime se daje ovlašćenje Vladi da propiše način obračuna, plaćanja i raspodele sredstava po osnovu naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača i način obračuna, plaćanja, prikupljanja i raspodele dodatnih podsticajnih sredstava, namenu i način raspodele sredstava dobijenih na osnovu negativne tržišne premije, kao i praćenje i izveštavanje u vezi sa podsticajnim sredstvima i sredstvima dobijenih na osnovu negativne tržišne premije.

Članom 12. Predloga zakona vrše se dopune člana 58. Zakona o OIE, čime se preciziraju ograničenja instalisane snage proizvodnog objekta kupca-proizvođača.

Članom 13. Predloga zakona menja se član 67. Zakona o OIE u smislu da je operator prenosnog sistema dužan da vodi elektronski, centralizovani i javno dostupan registar svih priključenih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, kao i da objavi spisak svih podnetih zahteva u postupku priključenja.

Članom 14. Predloga zakona, posle člana 67. Zakona o OIE dodaju se nazivi članova i čl. 67a i 67b kojima se propisuju dužnosti operatora prenosnog sistema pri izradi plana razvoja prenosnog sistema, kao i odlaganje postupka priključenja na prenosni sistem za elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije.

Članom 15. Predloga zakona vrši se dopuna člana 68. Zakona o OIE čime se preciziraju dužnosti operatora distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema koje se tiču vođenja elektronskog, centralizovanog i javno dostupnog registra svih priključenih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, objavljivanja spiska svih podnetih zahteva u postupku priključenja, kao i dužnosti operatora distributivnog, odnosno zatvorenog distributivnog sistema da operatoru prenosnog sistema dostavi podatke o priključenim elektranama i podatke o elektranama u postupku priključenja.

Članom 16. Predloga zakona, posle člana 68. Zakona o OIE dodaju se nazivi članova i čl. 68a i 68b kojima se propisuje ograničenje priključenja na distributivni, odnosno zatvoreni distributivni sistem elektrana koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije, kao i odlaganje postupka priključenja na distributivni, odnosno zatvoreni distributivni sistem za elektrane koje koriste varijabilne obnovljive izvore energije.

Članom 17. Predloga zakona u članu 86. Zakona o OIE menja se stav 1. čime se utvrđuju obaveze, odnosno radnje strateškog partnera - privrednog subjekta, izabranog u skladu sa ovim zakonom, da izgradi elektranu koja koristi obnovljive izvore energije ili da izgradi energetski objekat koji je od značaja za integraciju električne energije iz varijabilnih obnovljivih izvora u sistem.

Članom 18. Predloga zakona dopunjuje se član 87. Zakona o OIE čime se preciziraju uslovi na osnovu kojih Vlada može da odluči da za realizaciju projekata izgradnje sa ili bez upravljanja i održavanja elektrane koja koristi obnovljive izvore energije sprovede izbor strateškog partnera, kao i sadržina te odluke.

Članom 19. Predloga zakona dopunjuje se član 89. Zakona o OIE čime se precizira sprovođenje postupka izbora strateškog partnera, kao i propisuju dužnosti strateškog partnera i operatora prenosnog sistema u toku tog postupka.

U čl. 20 - 24. Predloga zakona propisuju se prelazne odredbe Zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije.

Članom 25. Predloga zakona propisano je da prestaje da važi odredba člana 433. stav 1. Zakona o energetici (“Službeni glasnik RSˮ br. 145/14, 95/18 - dr. zakon i 40/21), u delu koji glasi: “i stav 2. u delu koji se odnosi na tačku 6)ˮ.

Članom 26. Predloga zakona propisano je stupanje na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, kao i početak primene člana 12. ovog zakona.

VI. ANALIZA EFEKATA ZA PREDLOGA ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KORIŠĆENjU OBNOVLjIVIH IZVORA ENERGIJE

PRILOG 2: Ključna pitanja za analizu postojećeg stanja i pravilno definisanje promene koja se predlaže

1)         Koji pokazatelji se prate u oblasti, koji su razlozi zbog kojih se ovi pokazatelji prate i koje su njihove vrednosti?

            U oblasti obnovljivih izvora energije konkretni pokazatelji će biti utvrđeni u Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu koji treba da definiše ciljeve u ovoj oblasti, politike i mere za njihovo dostizanje kao i pokazatelje. Izrada ovog dokumenta je u toku.

            Tradicionalno, pokazatelji stanja učešća OIE prate se na nivou čitave energetike (učešće u bruto finalnoj potrošnji energije - BFPE) i posebno unutar tri sektora:

1.         učešće OIE u sektoru električne energije,

2.         učešće OIE u sektoru toplotne energije,

3.         učešće OIE u sektoru saobraćaja.

            Prema poslednje dostupnim podacima EUROSTATA udeo OIE u BFPE u 2021. godini iznosio je 25,3%.

            Učešće OIE u sektoru električne energije iznosi 30%.

Dodatno, Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije omogućio je kroz propisanu obavezu operatorima sistema da prate i objavljuju spisak svih priključenih elektrana koje koriste OIE, kao i onih koji su u postupku priključenja, uključujući i praćenje i evidenciju priključenih kupaca-proizvođača na sistem.

Na ovaj način, omogućeno je praćenje tržišta i procena kapaciteta koji se mogu pojaviti na mreži, a što je od značaja za analizu adekvatnosti proizvodnje i prenosnog sistema, kao za analizu sigurnosti rada sistema koju vrši operator prenosnog sistema kroz plan razvoja sistema koji donosi svake druge godine u skladu sa Zakonom o energetici.

Prema poslednjim podacima od operatora sistema, podneto je zahteva za priključenje u iznosu od 20.000 MW, od čega 17.500 MW na prenosni sistem i 2.500 MW na distributivni sistem.

Kapacitet kupaca-proizvođača za koje podnet zahtev za priključenje iznosi 23 MW. Ostali zahtevi se odnose na kapacitete za koje nije moguće utvrditi da li se razvijaju komercijalno ili na bazi podsticaja. Od postojećih 20 GW zahteva za priključenje, za 5-6 GW operatori sistema su preuzeli obavezu prema investitorima.

Trenutni kapacitet za balansiranje sistema iznosi 380 MW.

2)         Da li se u predmetnoj oblasti sprovodi ili se sprovodio dokument javne politike ili propis? Predstaviti rezultate sprovođenja tog dokumenta javne politike ili propisa i obrazložiti zbog čega dobijeni rezultati nisu u skladu sa planiranim vrednostima.

            U predmetnoj oblasti sprovode se trenutno dva dokumenta javne politike, i to:

1.         Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine (u daljem tekstu: Strategija)

2.         Uredba o utvrđivanju Programa ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine za period od 2017. godine do 2023. godine (u daljem tekstu: Program)

            Rezultati sprovođenja ova dokumenta prate se kroz izveštaje koji su u pripremi. Navedena dokumenta nisu od neposrednog značaja za predmetne izmene zakona, jer se konkretni problemi koje izmene zakona treba da reše ne ogledaju u nepostignutim rezultatima navedena dva dokumenta                       

3)         Koji su važeći propisi i dokumenti javnih politika od značaja za promenu koja se predlaže i u čemu se taj značaj ogleda?

Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: Zakon o OIE) je objavljen u “Službenom glasniku RSˮ, broj: 40/21 od 22.04.2021. godine, a stupio je na snagu 30.04.2021.

Značaj navedenog propisa ogleda se u tome što omogućuje da se uočeni problemi reše kroz njegovu izmenu.

4)         Da li su uočeni problemi u oblasti i na koga se oni odnose? Predstaviti uzroke i posledice problema.

 Osnovni razlozi za pripremu Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: Predlog zakona), tj. problemi za koje zakon treba reši se ogledaju u sledećem:

Problem preuzimanja balansne odgovornosti za sve proizvođače iz OIE

Postojeće zakonsko rešenje u članu 10. Zakona o OIE daje pravo svim proizvođačima iz OIE (kako onima koji su u sistemu podsticaja tako i onima van sistema podsticaja) da prenesu balansu odgovornost na garantovanog snabdevača, odnosno JP EPS koji obavlja funkciju garantovanog snabdevača i ujedno je najveći učesnik na tržištu. Postojeće rešenje ima za posledicu veliki rizik za poslovanje JP EPS-a i krajnje kupce koji finansiraju podsticaje za povlašćene proizvođače, jer je jednom učesniku na tržištu zakonski nametnuta obaveza preuzimanja balansne odgovornosti i za projekte koji se razvijaju komercijalno. Navedena zakonska obaveza je značajno smanjila poslovni rizik proizvođača koji koriste OIE, zbog čega je motivisale investitore da se upuste u masovni razvoj projekata i podnesu veliki broj zahteva za priključenje. Tako je za manje od godinu i po dana od primene Zakona o korišćenju OIE ukupan kapacitet za elektrane koje koriste OIE porastao sa 4 GW na 20 GW.

Ovoliko broj zahteva za priključenje izazvao je drugi problem koji zakon treba reši, a to je visoki rizik po sigurnost rada sistema ukoliko se realizuje navedeni broj zahteva za priključenja.

Problem integracije energije iz obnovljivih izvora energije u sistem

Prilikom integracije energije iz obnovljivih izvora energije u sistem, treba imati u vidu da osim pitanja fizičkog kapacitete mreže da preuzmu energiju, potrebno je posebno rešiti problem njihove integracije iz ugla kapaciteta rezerve za balansiranje koju nabavlja operator prenosnog sistema radi balansiranja, to jest održavanja frekvencije sistema, s obzirom da je učešće varijabilnih obnovljivih izvora energije u zatraženim kapacitetima za priključenje dominantan, a upravo varijabilnih obnovljivi izvori energije predstavljaju problem za balansiranja imajući u vidu njihovu nepredvidljivost.

Operator prenosnog sistema naručio je Studiju o velikoj integraciji varijabilnih obnovljivih izvora energije koja je pokazala da pri nivoima integracije OIE (ovde se pre svega fokusiramo na vetroelektrane) do nivoa oko 3500 MW instalisane snage, neophodno je u sistemu, za potrebe balansiranja, konstantno u rezervi držati od 700 do 1000 MW (u postojećim kapacitetima hidroelektrana i termoelektrana, respektivno u zavisnosti od toga da li prenosni sistem sistem radi kao deo regulacionog bloka SMM bolji scenario, ili izolovano lošiji scenario). Trenutna regulaciona rezerva odobrena od strane Agencije za energetiku RS, koju je neophodno imati u sistemu iznosi 380 MW (sekundarna + tercijarna). Za veće nivoe integracije neupravljivih OIE, oko 8800 MW, potrebno je obezbediti i do 2000 MW regulacione rezerve iz stabilnih raspoloživih izvora električne energije RS, kao i potiskivanje raspoloživih kapaciteta (iz stabilnih izvora elektroenergetskog sistema). Na osnovu rezultata studije nedostajuća regulaciona rezerva iz raspoloživih upravljivih izvora električne energije RS u sistemu koja se za različite nivoe integracije OIE kreće od 500 do 800 MW (u zavisnosti od scenarija sa ili bez postojećih termoelektrana, procenta greške u prognozi vetroelektrana). Dalje naglašavamo da regulaciona rezerva koja se obezbeđuje iz termoelektrana povećava troškove rada elektrana. Sva regulaciona rezerva mora biti dostupna svake sekunde za potrebe balansiranja, što znači da za isti iznos snage JP EPS umanjuje svoj raspoloživi proizvodni kapacitet za snabdevanje domaće privrede i stanovništva, kao i za eventualni izvoz. Sav ovaj debalans JP EPS mora da nadomesti iz uvoza po tržišnim cenama (ovde nisu uključeni nikakvi troškovi tržišnog balansiranja sistema). Ovde je već visoko prisutan rizik od čestih “ black-out” (totalni raspad elektroenergetskog sistema zemlje).

Prema rezultatima navedene studije za scenario integracije 8100 MW instalisane snage OIE i visoke cene SO2 (57 EUR/t), koja je već danas značajno premašena i dostiže 90 EUR/t, procenjena je ukupna cena balansiranja na godišnjem nivou u iznosu od 150 - 340 miliona evra godišnje (ovo je procenjeno sa cenama sa početka 2021. godine, koje su takođe višestruko premašene aktuelnim stanjem na tržištu električne energije), što je u poređenju sa trenutnim godišnjim troškom balansiranja od 48 miliona evra godišnje izuzetno veliko, višestruko povećanje koje, osim što je neophodno prepoznati kroz buduću tarifu za prenos, takođe se preliva na krajnjeg potrošača, odnosno na cenu električne energije za industriju i široku potrošnju. Cena bazne električne energije u proteklom periodu iznosila je i do 400 EUR/MWh, a cena balansne energije dostizala je vrednosti preko 1000 EUR/MWh.

            Upoređivanjem rezultata navedene studije sa ukupnim kapacitetom elektrana za koje se traži priključenje može se videti da je finansijski i tehnički rizik na elektroenergetski sistem izuzetno visok i da se problem mora rešiti kroz izmenu zakona koja će omogućiti zaštitu elektroenergetskog sistem od ovog rizika, u suprotnom postojao bi veliki rizik za obezbeđivanje sigurnog, stabilnog i pouzdanog rada celokupnog elektroenergetskog sistema.

            Deo navedenog problema je i zakonskog rešenje koje omogućava da kupci-proizvođači mogu bez ograničenja da instaliraju kapacitet na sopstveni objekat i da višak električne energije predaju u mrežu, bez ikakve odgovornosti prema operatoru sistema. Usled toga u uslovima postojećih zahteva za priključenje može se dovesti do ugrožavanja sigurnosti rada elektroenergetskog sistema, ako bi se dopustilo da kupci-proizvođači masovno instaliraju velike kapacitete na mrežu. U evropskoj praksi, navedeni problem je prepoznat i rešen kroz uvođenje novog koncepta aktivnog kupca, koji takođe imaju mogućnost da instaliraju solarne elektrane na svoje objekte radi zadovoljenja sopstvene potrošnje i da višak električne energije predaju u sistem, ali za razliku od kupaca-proizvođača, aktivni kupci su balansno odgovorni za debalans koji prave i imaju obavezu učestvovanja u pomoćnim uslugama.

            Osim navedenih problema izmenama zakona treba da se unaprede postojeće rešenja koja bi bez izmene izazvala probleme u praksi, a to su:

-           ograničenje priključenja varijabilnih obnovljivih izvora na distributivni sistem kako bi se sprečila zloupotreba investitora da izbegnu priključenja na prenosni sistem, kroz podelu jedinstvenog projekta na manje projekte, čime bi se strožiji zahtevi za priključenje na prenosni sistem izbegli,

-           određivanje maksimalne cene na aukciji koje je do sada bilo u nadležnosti Agencije za energetiku koju treba preneti u nadležnost ministarstva nadležnog za poslove energetike, s obzirom da postojeće rešenje odgovornost za uspeh aukcija i njihovo sprovođenje distribuira na dve državne institucije, od kojih je jedna nezavisna i samostalna u radu što potencijalno dovodi do neefikasnosti celog procesa. Potrebno je sistem aukcije centralizovati oko jedne institucije.

-           pojednostavljenje odnosa između povlašćenih proizvođača koju su u balansnoj grupi garantovanog snabdevača, sa jedne strane, i samog garantovanog snabdevača, sa druge strane, pri čemu bi povećala finansijska odgovornost povlašćenih proizvođača, ali i omogućila predvidljivost.

5)         Koja promena se predlaže?

Predlažu se sledeće izmene:

da garantovani snabdevač preuzima balansnu odgovornost samo za povlašćene proizvođače električne energije koji su u sistemu podsticaja, dok se komercijalni projekti moraju sami da urede balansnu odgovornost.

-           da preuzimanje balansne odgovornosti traje privremeno do uspostavljanja tržišnih uslova da svi proizvođači iz OIE mogu efikasno rešavati probleme svog debalansa u proizvodnji, a ti tržišni uslovi biće ispunjeni ili do trenutka spajanja domaćeg organizovanog unutardnevnog tržišta električne energije sa evropskim ili istekom 30 meseci od dana uspostavlja domaćeg organizovanog tržišta električne energije u zavisnosti od toga koji trenutak prvi nastupi.

-           da povlašćeni proizvođači plaćaju fiksnu naknadu garantovanom snabdevaču po svakom proizvedenom MWh, uz uzajamnu finansijsku kompenzaciju po ceni na dan unapred tržištu u zavisnosti od smera debalansa koji povlašćeni proizvođači prave (ako povlašćeni proizvođači proizvedu manje od planiranog plaćaju garantovanog snabdevaču, ako proizvedu više, garantovani snabdevač plaća povlašćenog proizvođaču). Na ovaj način obezbeđuje se da povlašćeni proizvođači generišu prihode oko realne proizvodnje, a garantovani snabdevač dobiće naknadu za pružanje usluge balansiranja, uz mogućnost da dobije dodatnu naknadu ukoliko povlašćeni proizvođač ne prognozira dobro proizvodnju električne energije.

-           da operator prenosnog sistema vrši analizu adekvatnosti proizvodnje električne energije i prenosnog sistema pri izradi plana razvoja sistema i da u slučaju da analize pokažu da nije moguće obezbediti rezervu za balansiranja primeni zajedno sa operatorom distributivnog sistema primeni meru odlaganja priključenja na elektroenergetski sistem elektrana koje koriste varijabilne obnovljive izvore, uz mogućnost da proizvođači iz varijabilnih obnovljivih izvora energije obezbede, ili sami ili preko drugih učesnika na tržištu, dodatni kapacitet za pružanje pomoćnih usluga operatoru prenosnog sistema, a koji obuhvataju regulaciju frekvencije i razmenu snage (baterija i druga skladišta, odnosno upravljive izvore energije), ukoliko ne žele da budu podvrgnuti meri odlaganja priključenja do pojave fizičke dostupne balansne rezerve u sistemu

-           da se ograniči priključenje na distributivni sistem varijabilnih obnovljivih izvora energije na takav način koja sprečava investitore da zaobilaze priključenje na prenosni sistem

-           da se maksimalnu ponuđenu cenu na aukciji određuje ministarstvo nadležno za poslove energetike

-           da se ograniči instalisani kapacitet elektrana kupaca- proizvođača, tako da im se omogući da uživaju pravo na prioritetan pristup, budu oslobođeni balansne odgovornosti i dužnosti pružanja pomoćnih usluga, pri čemu se omogućava da se kroz izmene Zakona o energetici uvede novi koncept aktivnog kupca.

6)         Da li je promena zaista neophodna i u kom obimu?

Predlog zakona je jedini efikasan način da se postojeći praktični problemi u primeni Zakona o OIE reše. Bez Predloga zakona nije moguće rešiti gore navedene probleme.

7)         Na koje ciljne grupe će uticati predložena promena? Utvrditi i predstaviti ciljne grupe na koje će promena imati neposredan odnosno posredan uticaj.

            Predložena promena uticaće na potencijalne proizvođače energije koji koriste OIE, Agenciju za energetiku kojoj se smanjuju nove nadležnosti, JP EPS (garantovani snabdevač), AD EMS, EDS, potrošače energije - privredne subjekte i građane.

8)         Da li postoje važeći dokumenti javnih politika kojima bi se mogla ostvariti željena promena i o kojim dokumentima se radi?

Ne postoji. Navedeni problemi ne mogu se rešiti dokumentima javne politike.

9)         Da li je promenu moguće ostvariti primenom važećih propisa?

            Nije.

10)       Kvantitativno (numerički, statistički) predstaviti očekivane trendove u predmetnoj oblasti, ukoliko se odustane od intervencije (status quo).          

Ukoliko se ne izvrše predmetne izmene

11)       Kakvo je iskustvo u ostvarivanju ovakvih promena u poređenju sa iskustvom drugih država, odnosno lokalnih samouprava (ako je reč o javnoj politici ili aktu lokalne samouprave)?

Slične zaštitne mehanizme od priključenje nekontrolisano velikog broja elektrana na varijabilne obnovljive izvore energije postoji u Mađarskoj. Ograničenje instalisane snage kupaca-proizvođača na male snage rašireno je u Evropi, dok slična praksa u zemljama Energetske zajednice, pa je tako snaga kupaca proizvođača ograničena na sledeći način:

•           Gruzija - 100 kW

•           Jermenija - 150 kW

•           Bosna i Hercegovina - 50 kW

•           Crna Gora - 50 kW

•           Makedonija - domaćinstva 4 kW, ostali kupci proizvođači do 20 kW

Privremeno preuzimanje balansne odgovornosti primenjivano je ranije u Evropi. Slični sistemi u odnosu na ovaj postojali su u Španiji i Italiji, ali trenutno usled razvoja tržišta, više se ne primenjuju podsticaji za balansiranja proizvođača na OIE.

PRILOG 3: Ključna pitanja za utvrđivanje ciljeva

1)         Zbog čega je neophodno postići željenu promenu na nivou društva? (odgovorom na ovo pitanje definiše se opšti cilj).

            Integracija obnovljivih izvora u sistem uz obezbeđenje sigurnog rada elektroenergetskog sistema

2)         Šta se predmetnom promenom želi postići? (odgovorom na ovo pitanje definišu se posebni ciljevi, čije postizanje treba da dovode do ostvarenja opšteg cilja. U odnosu na posebne ciljeve, formulišu se mere za njihovo postizanje).

Obezbediti sprovođenje aukcija koji će dodati nove kapacitete iz OIE u sistem, pri čemu se sprovođenjem sistema podsticaja neće dovesti u opasnost sigurnost rada sistema.

Podstaći veću odgovornost investitora prema operatoru sistema

Podstaći razvoja tržišta pomoćnih usluga u slučaju fizičkog nedostatka balansne rezerve.

3)         Da li su opšti i posebni ciljevi usklađeni sa važećim dokumentima javnih politika i postojećim pravnim okvirom, a pre svega sa prioritetnim ciljevima Vlade?          

Opšti i posebni ciljevi u skladu su sa prioritetnim ciljevima Vlade u ovoj oblasti

4)         Na osnovu kojih pokazatelja učinka će biti moguće utvrditi da li je došlo do ostvarivanja opštih odnosno posebnih ciljeva?

            Praćenje kvantitativnih pokazatelja biće dodeljeni kapacitet na aukcijama OIE i rezerva za balansiranje i udeo OIE u sektoru električne energije.

Početna vrednost OIE kapaciteta u sistemu podsticaja: 550 MW

Ciljna vrednost OIE kapaciteta u sistemu podsticaja: Biće definisana trogodišnjim Planom sistema podsticaja

Početna vrednost rezerve za balansiranje: 380 MW

Ciljna vrednost rezerve za balansiranje: Biće definisana na godišnjem nivou pravilima Evropske asocijacije operatora prenosnog sistema (ENTSO-E) koje primenjuje operator prenosnog sistema na bazi dve metode: probalističke i determinističke u zavisnosti koja pokaže veću vrednost.

Početna vrednosti udela OIE u sektoru električne energije: 30%

Ciljna vrednost udela OIE u sektoru električne energije: Biće definisana Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom

PRILOG 4: Ključna pitanja za identifikovanje opcija javnih politika

1)         Koje relevantne opcije (alternativne mere, odnosno grupe mera) za ostvarenje cilja su uzete u razmatranje? Da li je razmatrana “status quo” opcija?

Sa postojećim zakonskim rešenjima problem integracije OIE u sistem bi dodatno eskalirao, jer bi pravno obavezivanja operatora sistema da obezbede priključenje elektrana koje ne mogu da integrišu u sistem dovelo da njihove odgovornosti za štetu, koja bi se merila stotina miliona evra godišnje ukoliko priključe elektrane čiju energiju ne mogu da preuzmu u sistem

2)         Da li su, pored regulatornih mera, identifikovane i druge opcije za postizanje željene promene i analizirani njihovi potencijalni efekti?

Drugim opcijama nije moguće postići željene efekte

3)         Da li su, pored restriktivnih mera (zabrane, ograničenja, sankcije i slično) ispitane i podsticajne mere za postizanje posebnog cilja?

Podsticajne mere za integraciju OIE već postoje, ali bez predloženih ograničenja nije moguće ostvariti druge zakonske ciljeve kao što je obezbeđenje sigurnog i pouzdanog rada elektroenergetskog sistema

Da li su u okviru razmatranih opcija identifikovane institucionalno upravljačko organizacione mere koje je neophodno sprovesti da bi se postigli posebni ciljevi?

Nije neophodno sprovesti upravljačko-organizacione mere

4)         Da li se promena može postići kroz sprovođenje informativno-edukativnih mera?

Nije potrebna nikakav dodatna edukacija     

5)         Da li ciljne grupe i druge zainteresovane strane iz civilnog i privatnog sektora mogu da budu uključene u proces sprovođenja javne politike, odnosno propisa ili se problem može rešiti isključivo intervencijom javnog sektora?

            Zainteresovane strane iz civilnog i privatnog sektora ne mogu rešiti navedene probleme

6)         Da li postoje raspoloživi, odnosno potencijalni resursi za sprovođenje identifikovanih opcija?

            Postoje potencijalni resursi. Promene će biti sprovedene raspoloživim resursima.

7)         Koja opcija je izabrana za sprovođenje i na osnovu čega je procenjeno da će se tom opcijom postići željena promena i ostvarenje utvrđenih ciljeva?

Opcija koja je izabrana je donošenje izmena i dopuna koja će omogućiti dinamičniji rast udela OIE u BFPE uz istovremeno održanje energetskog sistema.

PRILOG 5: Ključna pitanja za analizu finansijskih efekata

1)         Kakve će efekte izabrana opcija imati na javne prihode i rashode u srednjem i dugom roku?

            Izabrana opcija neće imati efekte na javne rashode i prihode

2)         Da li je finansijske resurse za sprovođenje izabrane opcije potrebno obezbediti u budžetu, ili iz drugih izvora finansiranja i kojih?

            Nije potrebno

3)         Kako će sprovođenje izabrane opcije uticati na međunarodne finansijske obaveze?

            Sprovođenje izabrane opcije neće uticati na međunarodne finansijske obaveze.

4)         Koliki su procenjeni troškovi uvođenja promena koji proističu iz sprovođenja izabrane opcije (osnivanje novih institucija, restrukturiranje postojećih institucija i obuka državnih službenika) iskazani u kategorijama kapitalnih troškova, tekućih troškova i zarada?

            Nema dodatnih troškova koji proističu iz sprovođenja izabrane opcije. Nije predviđeno osnivanje novih institucija.

5)         Da li je moguće finansirati rashode izabrane opcije kroz redistribuciju postojećih sredstava?

            Nisu predviđeni dodatni javni rashodi odabranom opcijom.

6)         Kakvi će biti efekti sprovođenja izabrane opcije na rashode drugih institucija?

            Izabrana opcija neće uticati na dodatne troškove drugih institucija koje su uključenje u njeno sprovođenje.

PRILOG 6: Ključna pitanja za analizu ekonomskih efekata

1)         Koje troškove i koristi (materijalne i nematerijalne) će izabrana opcija

 prouzrokovati privredi, pojedinoj grani, odnosno određenoj kategoriji

 privrednih subjekata?

 

Predložena opcija zahteva, u najskupljem scenariju, ako se pokaže da nema rezerve za balansiranje 20GW zahteva za priključenje, trošak od 3 milijarde evra za obezbeđenje dodatnog kapaciteta za balansiranje radi integracije 15 GW projekata vetroelektrana i solarnih elektrana (5 GW projekata je isključeno iz ove obaveze zbog preuzetih obaveza operatora sistema). U slučaju da se odustane od ove opcije trošak nabavke rezerve za 15 GW bi se preneo sa investitora na operatora sistema, odnosno građane kroz cenu pristupa sistemu.

Izabrana opcija za ograničenje kupaca-proizvođača na 150 kW pokazala se kao najoptimalnija jer se izbegavaju troškovi daljinskog nadzora i upravljanja mernog mesta, troškovi balansne odgovornosti i pružanja pomoćnih usluga

Posebno ukazujemo da su negativni efekti na potencijalne investitore koji su podneli zahteve za priključenje manji od negativnih efekata po građane i privredu ukoliko bi se odustalo izabrane opcije. Investitori koji su podneli zahteve za priključenje nisu još uvek ušli u investicioni ciklus, a procena da je da su dosadašnji troškovi za podnošenje zahteva za priključenje i razvoj projekata minimalni.

Slično navedenom, ista procena važi i za kupce-proizvođače koji su nameravali da podnesu zahtev za sticanje statusa kupca-proizvođača preko 150 kW. Njihovi troškovi su sigurno minimalni u odnosu na potencijalne troškove integracije njihovih elektrana u elektroenergetski sistem.

2)         Da li izabrana opcija utiče na konkurentnost privrednih subjekata na domaćem i inostranom tržištu (uključujući i efekte na konkurentnost cena) i na koji način?

            Izabrana opcija utiče na to da postoji mogućnost da neki od projekata budu neisplativi pri čemu veće verovatnoća da solarni projekti budu isplativi imajući u vidu bolju kompatibilnost solarnih elektrana sa skladištima električne energije

3)         Da li izabrane opcije utiču na uslove konkurencije i na koji način?

            Videti odgovor na prethodno pitanje.

4)         Da li izabrana opcija utiče na transfer tehnologije i/ili primenu tehničko-tehnoloških, organizacionih i poslovnih inovacija i na koji način?

            Izabrana opcija može dovesti do pojave baterijskih skladišta električne energije u Republici Srbiji, što bi predstavljao transfer nove tehnologije

5)         Da li izabrana opcija utiče na društveno bogatstvo i njegovu raspodelu i na koji način?

            Povećanje udela OIE u ukupnoj potrošnje energije u Republici Srbiji smanjuje troškove lečenja oboljenja koja nastaju zagađenjem koje prouzrokuje korišćenje fosilnih goriva u svim sektorima energetike koji su i najveći emiteri gasova sa efektom staklene bašte i praškastih materija. Na ovaj način doprinosi se opštem poboljšanju zdravlja građana.

6)         Kakve će efekte izabrana opcija imati na kvalitet i status radne snage (prava, obaveze i odgovornosti), kao i prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca?

            Nije relevantno pitanje.

PRILOG 7: Ključna pitanja za analizu efekata na društvo

1)         Kolike troškove i koristi (materijalne i nematerijalne) će izabrana opcija prouzrokovati građanima?

            Građani su u obavezi da plaćaju naknadu za povlašćene proizvođače iz OIE po kWh utrošene električne energije. Od visine naknade zavisiće i visina troška. Ovaj trošak biće moguće proceniti tek nakon sprovedene aukcije, s obzirom da će visina naknade direktno zavisiti od cene koja bude ponuđena u postupku nadmetanja.

            U uslovima postojećih tržišnih cene i sistema dvostrane premije, procena je da neće biti dodatnih troškova za građane. 

2)         Da li će efekti realizacije izabrane opcije štetno uticati na neku specifičnu grupu populacije i da li će to negativno uticati na uspešno sprovođenje te opcije, kao i koje mere treba preduzeti da bi se ovi rizici sveli na minimum?

            Nije relevantno pitanje.

3) Na koje društvene grupe, a posebno na koje osetljive društvene grupe, bi uticale mere izabrane opcije i kako bi se taj uticaj ogledao (pre svega na siromašne i socijalno isključene pojedince i grupe, kao što su osobe sa invaliditetom, deca, mladi, žene, stariji preko 65 godina, pripadnici romske nacionalne manjine, neobrazovani, nezaposleni, izbegla i interno raseljena lica i stanovništvo ruralnih sredina i druge osetljive društvene grupe)?

            Nije relevantno pitanje.

4) Da li bi i na koji način izabrana opcija uticala na tržište rada i zapošljavanje, kao i na uslove za rad (npr. promene u stopama zaposlenosti, otpuštanje tehnoloških viškova, ukinuta ili novoformirana radna mesta, postojeća prava i obaveze radnika, potrebe za prekvalifikacijama ili dodatnim obukama koje nameće tržište rada, rodnu ravnopravnost, ranjive grupe i oblike njihovog zapošljavanja i slično)?

            Izabrana opcija treba da dovede do povećanja radnih mesta za inženjere koji se bave projektovanjem energetskih objekata koji koriste OIE i lica koja upravljaju takvim objektima, takođe očekuje se i angažovanje domaće građevinske industrije za slučaj realizacije izgradnje hidroelektrana, i otvaranje pratećih radnih mesta koji su neophodni za rad ovakvih objekata.

5) Da li izabrane opcije omogućavaju ravnopravan tretman, ili dovode do direktne ili indirektne diskriminacije različitih kategorija lica (npr. na osnovu nacionalne pripadnosti, etničkog porekla, jezika, pola, rodnog identiteta, invaliditeta, starosne dobi, seksualne orijentacije, bračnog statusa ili drugih ličnih svojstava)?

            Nije relevantno pitanje.

6) Da li bi izabrana opcija mogla da utiče na cene roba i usluga i životni standard stanovništva, na koji način i u kojem obimu?

            Nije relevantno pitanje

7) Da li bi se realizacijom izabranih opcija pozitivno uticalo na promenu socijalne situacije u nekom određenom regionu ili okrugu i na koji način?

Pitanje nije relevantno

8) Da li bi se realizacijom izabrane opcije uticalo na promene u finansiranju, kvalitetu ili dostupnosti sistema socijalne zaštite, zdravstvenog sistema ili sistema obrazovanja, posebno u smislu jednakog pristupa uslugama i pravima za osetljive grupe i na koji način?

            Pitanje nije relevantno.

PRILOG 8: Ključna pitanja za analizu efekata na životnu sredinu

1) Da li izabrana opcija utiče i u kojem obimu utiče na životnu sredinu, uključujući efekte na kvalitet vode, vazduha i zemljišta, kvalitet hrane, urbanu ekologiju i upravljanje otpadom, sirovine, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije?

            Korišćenje OIE ključno je u borbi protiv klimatskih promena i zagađenja životne sredine. Imajući u vidu da je sektor energetike, koji se dominantno zasniva na korišćenju fosilnih goriva, najveći emiter gasova sa efektom staklene bašte kao i materija koje su štetne za zdravlje ljudi, korišćenje OIE kao alternativnih izvora energije fosilnim gorivima pozitivno utiče na životnu sredinu.

2) Da li izabrana opcija utiče na kvalitet i strukturu ekosistema, uključujući i integritet i biodiverzitet ekosistema, kao i floru i faunu?

            Za projekte u oblasti OIE predviđena je izrada Studija uticaja procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu.

3) Da li izabrana opcija utiče na zdravlje ljudi?

            Izabrana opcija utiče značajno na poboljšanje zdravlja ljudi imajući u vidu da OIE, za razliku od fosilnih goriva, ne emituju štetne materije koje negativno utiču na zdravlje ljudi. Korišćenjem OIE smanjuje se broj plućnih oboljenja.

4) Da li izabrana opcija predstavlja rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi i da li se dopunskim merama može uticati na smanjenje tih rizika?

            Prilikom izgradnje objekata koji koriste OIE predviđeno je pribavljanje uslova i mišljenja organa nadležnog za zaštitu životne sredine u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine.

5) Da li izabrana opcija utiče na zaštitu i korišćenje zemljišta u skladu sa propisima koji uređuju predmetnu oblast?

            Izabrana opcija utiče na zaštitu i korišćenje zemljišta. Za projekte u oblasti OIE primenjuju se propisi kojima se uređuje oblast zaštite i korišćenja zemljišta.

PRILOG 9: Ključna pitanja za analizu upravljačkih efekata

1) Da li se izabranom opcijom uvode organizacione, upravljačke ili institucionalne promene i koje su to promene?

            Ne uvode se nove organizacione, upravljačke ili institucionalne promene.

2) Da li postojeća javna uprava ima kapacitet za sprovođenje izabrane opcije (uključujući i kvalitet i kvantitet raspoloživih kapaciteta) i da li je potrebno preduzeti određene mere za poboljšanje tih kapaciteta?

            Ima kapacitet, uključujući kapacitet operatora sistema i Agencije za energetiku za pripremu i donošenje plana razvoja prenosnog sistema i analize adekvatnosti.

3) Da li je za realizaciju izabrane opcije bilo potrebno izvršiti restrukturiranje postojećeg državnog organa, odnosno drugog subjekta javnog sektora (npr. proširenje, ukidanje, promene funkcija/hijerarhije, unapređenje tehničkih i ljudskih kapaciteta i sl.) i u kojem vremenskom periodu je to potrebno sprovesti?

            Za realizaciju izabrane opcije nije bilo potrebno izvršiti navedene promene.

4) Da li je izabrana opcija u saglasnosti sa važećim propisima, međunarodnim sporazumima i usvojenim dokumentima javnih politika?

            Izabrana opcija u skladu je sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU i Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice.

5) Da li izabrana opcija utiče na vladavinu prava i bezbednost?

            Nije relevantno pitanje

6) Da li izabrana opcija utiče na odgovornost i transparentnost rada javne uprave i na koji način?

            Nije relevantno pitanje.

7) Koje dodatne mere treba sprovesti i koliko vremena će biti potrebno da se sprovede izabrana opcija i obezbedi njeno kasnije dosledno sprovođenje, odnosno njena održivost?

            Potrebno je doneti podzakonska akta

PRILOG 10: Ključna pitanja za analizu rizika

1) Da li je za sprovođenje izabrane opcije obezbeđena podrška svih ključnih zainteresovanih strana i ciljnih grupa? Da li je sprovođenje izabrane opcije prioritet za donosioce odluka u narednom periodu (Narodnu skupštinu, Vladu, državne organe i slično)?

            Obezbeđena je podrška Agencije za energetiku RS, operatora prenosnog i distributivnog sistema, garantovanog snabdevača.

2) Da li su obezbeđena finansijska sredstva za sprovođenje izabrane opcije? Da li je za sprovođenje izabrane opcije obezbeđeno dovoljno vremena za sprovođenje postupka javne nabavke ukoliko je ona potrebna?

            Nije relevantno.

3) Da li postoji još neki rizik za sprovođenje izabrane opcije?

            Nije prepoznat rizik za sprovođenje Zakona o korišćenju OIE.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 17.03.2023.