Zastava Bosne i Hercegovine

ODLUKE O PRIVREMENIM MERAMA ZA BANKE U CILJU OLAKŠAVANJA PRISTUPA FINANSIRANJU FIZIČKIM LICIMA I O ADEKVATNOSTI KAPITALA BANKE: Rok za otplatu kredita je moguće prolongirati za tri godine, što bi značilo da se gotovinski i potrošački krediti mogu otplaćivati najduže devet godina, a krediti odobreni za kupovinu motornih vozila najduže 11 godina


Nove olakšice Narodne banke Srbije koje podrazumevaju mogućnost produženja otplate kredita imaju svoje dobre, ali i loše strane. Iako će za mnoge one značiti "spas u pravi čas", struka, ne sporeći prednosti, upozorava i na mane pruženog rešenja.

Građani koji zbog rasta kamatnih stopa ne mogu da redovno izmiruju rate kredita, sada imaju mogućnost da od banaka traže produžetak roka otplate, a banke će, kroz restrukturiranje kredita moći da ga produže. Praktično, rok je moguće prolongirati za tri godine, što bi značilo da se gotovinski i potrošački krediti mogu otplaćivati najduže devet godina, a krediti odobreni za kupovinu motornih vozila najduže 11 godina.

Hasan Hanić, profesor emeritus na Beogradskoj bankarskoj akademiji objašnjava da je ova mera vrlo korisna i za banke ali i za korisnike kredita. Za banku da ne bi imala previše neplatiša i da bi se smanjio broj problematičnih klijenata, dok klijentu ovo omogućava da smanji iznos mesečne rate, tako što im se produžava krajnji rok otplate kredita.

- Da nije ove mere, klijent koji nije u mogućnosti da plati ratu na određeni datum, došao bi u situaciju da kasni za izmirivanjem duga, a tada je banka prinuđena da ga prebacuje u lošiju kategoriju, što banki nije cilj. Njen cilj je da mu omogući da i dalje uredno otplaćuje svoj dug, jer će tako očuvati i stabilnost bankarskog sistema - kaže profesor Hanić.

On navodi ključne prednosti ove mogućnosti:

  • Smanjena mesečna rata
  • Manje opterećenje na kućni budžet
  • Mogućnost da se redovno otplaćuje mesečna rata, uprkos povećanju kamata

Imajući u vidu trenutna ekonomska dešavanja na globalnom nivou, koji nisu zaobišli ni našu zemlju, nema sumnje da mera za produženje otplate kredita vrlo dobro došla za mnoge dužnike. Međutim, iako na prvi pogled izgleda idealno, ova mogućnost ima i svoje nedostatke.

Profesor Hasan Hanić zbog toga napominje da je vrlo važno za građane da znaju da je ovo prevashodno namenjen korisnicima koji su privremeno došli u problematičnu poziciju prilikom otplate bankarskog kredita, i ne znači nužno da svi treba da je prihvate.

- Imajući u vidu ekonomska dešavanja uslovljena pandemijom, koja su se nastavila i ratom u Ukrajini pa i visokom inflacijom, neki su ostali bez posla u tom periodu, nekima je povećana stanarina a plata ne može da pokrije sve mesečne troškove, još ako imaju i dug u banci ova mogućnost bi im znatno olakšala u periodu dok ne stabilizuju ponovo svoj kućni budžet - kaže profesor.

On dodaje da prilikom produženja roka otplate treba dobro sagledati sopstvenu finansijsku situaciju i na osnovu toga doneti najbolju odluku. Kako kaže, ne moraju se svi odlučiti na maksimalno produženje, već mogu da uzmu i na godinu, dve.

Kao ključne nedostatke navodi:

  • Duži vremenski period otplate kredite
  • Produženje roka uvećava i ukupni trošak koji treba da se vrati
  • Navika da se konstantno bude "u kreditu"

Izvršni odbor NBS odlučio je da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,5 odsto. U istoj meri povećana je stopa na depozitne olakšice – na 4,5 odsto kao i stopa na kreditne olakšice – na 6,5 procenata, saopštili su iz Narodne banke Srbije.

To je 11 povećanje referentne kamate od aprila prošle godine, kada je prvi put povećana za 0,50 odsto sa 1 na 1,50 odsto.

Povećanje referentne kamatne stope se prenosi i na ostale kamatne stope na tržištu, pa to znači dalje poskupljenje kredita i za privredu i za stanovništvo. Dok na kamatne stope kredita indeksirane u evrima utiče prevashodno politika Evropske centralne banke koja je ponovo podigla kamatnu stopu, na dinarske kredite utiče kretanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt Blic, Marica Jovanović, 10.02.2023.
Naslov: Redakcija