Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACIONALNA LABORATORIJA ZA KONTROLU MLEKA: Mleko mora da se testira dva puta mesečno. Analize će biti besplatne, a svaki proizvođač dobiće smernice šta da preduzme ukoliko postoje odstupanja u kvalitetu njihovih proizvoda od evropskih standarda


Svi proizvođači mleka moraće dva puta mesečno da testiraju svoje proizvode u Nacionalnoj laboratoriji za kontrolu mleka, rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić nakon obilaska Direkcija za nacionalne referentne laboratorije.

Ona je dodala da će analize biti besplatne, a da će svaki proizvođač dobiti smernice šta da preduzme ukoliko postoje odstupanja u kvalitetu njihovih proizvoda od evropskih standarda.

"To što Srbija sada ima akreditovanu Nacionalnu laboratoriju za građane znači veću bezbednost i bolji kvalitet hrane, a za proizvođače standardizaciju kvaliteta proizvoda i fer tržište", rekla je Brnabić.

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović kaže da će Srbija u maju ili junu dobiti Laboratoriju za bezbednost hrane, a da je Nacionalna laboratorija za kontrolu mleka važna kako bi se utvrdio kvalitet mleka i mlečnih proizvoda na tržištu.

Postojanje nacionalnih, akreditovanih laboratorija za kontrolu hrane važno je i za ispunjavanje uslova za otvaranje Poglavlja 12, koje se odnosi na bezbednost hrane.

"Doneli smo i nove pravilnike za meso, jaja...pomažemo proizvođačima da izađu na druga tržišta", naglasio je Nedimović.

Upitan da li je Srbija uskladila sa evropskim standardima vrednosti aflatoksina u mleku on je rekao da naša zemlja "teži ka tome", ali da je i dalje dozvoljeni nivo aflatoksina u Srbiji 0,25 mikrograma po litru, dok je u zemljama EU 0,05 grama.

"Srbija izvozi mleko u zemlje u okruženju i standardi su usklađeni sa njihovom regulativom. Nemamo velike količine mleka da bi mogli da izvozimo u EU", rekao je Nedimović i podsetio da je dozvoljeni nivo aflatoksina za SAD 0,5 mikrograma po litru.

Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici ocenio je da je otvaranje nove akreditovane laboratorije za ispitivanje mleka važan korak ne samo u unapređenju bezbednosti i kvaliteta hrane u Srbiji, već i za put Srbije ka članstvu u EU.

Naglasio je da je Poglavlje 12, koje se odnosi na bezbednost i kvalitet hrane, najkompleksnije i tehnički najzahtevnije poglavlje u procesu pregovora o članstvu u EU.

"Srbija zaslužuje da ima najbolje standarde po pitanju kvaliteta hrane, a ovaj centar predstavlja dodatno ohrabrenje u procesu pristupanja Srbije EU", rekao je Fabrici.

Dodao je da je 4,5 miliona evra, od ukupno osam miliona koliko EU izdvojila za Direkciju, uloženo u rekonstrukciju centra, a ostatak za obuke zaposlenih.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović rekla je da je projekat, započet 2010. godine finansiranjem iz pretpristupnih fondova EU, bio "pred kolapsom" zbog "nenamenskog trošenja novca i neodgovornog ponašanja do 2012.godine.

"Uspeli smo da od 2014. godine "otkočimo" taj projekat znatnim izdvajanjem budžetskih sredstava da se ono što je potrošeno nadoknadi i da EU nastavi da finansira projekat u segmentima kao što su laboratorijska oprema", rekla je Joksimović.

Ministarka je navela da je EU finansirala projekat sa osam miliona evra i da je Vlada Republike Srbije učestvovala sa oko tri miliona evra.

"Zajedničkim radom i sinergijom uspeli smo da obezbedimo rad krovne instituciju za kontrolu kvaliteta hrane, važnu za naše građane i proizvođače koji žele da plasiraju robu na evropsko tržište", istakla je Joksimović.

Joksimović je navela da sadašnji nivo aflatoksina u mleku u Srbiji nije u potpunosti usklađen sa EU, ali da to ne znači da ta količina ugrožava bezbednost građana.

"To nije nešto što je negativno i što je u suprotnosti sa bezbednošću hrane, već nije potpuno usklađeno sa onim što su drugi postigli ulaskom u EU", navela je Joksimović i dodala da je zajednička poljoprivredna politika veoma zahtevna i komplikovana.

Kako je objasnila, sve države koje su pregovarale sa EU uzimale su izvesne tranzicione periode jer za razliku od država članica, koje imaju niz subvencija kojima podižu konkurentnost svojih proizvođača, zemlje kandidati to nemaju na raspolaganju.

"A naš proizvođač sutra mora da izađe na zahtevno tržište EU, a da ne bude "zgažen" i u tom smislu se tranzicioni periodi uzimaju za različite nivoe usklađivanja sa parametrima EU."

Izvor: Vebsajt Dnevnik, 13.02.2019.
Naslov: Redakcija