Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA: Radi usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom Zakon će biti izmenjen tokom 2017. godine


Zakon o javnim nabavkama ("Sl. glasnik RS", br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015) 2017. godine ide na još jednu, finu doradu. Reč je o planiranom usklađivanju sa evropskim zakonodavstvom. Uprava za javne nabavke, u međuvremenu, nastaviće da radi na većoj konkurenciji, manjoj korupciji, kraćim postupcima i većem značaju najpovoljnije, umesto najjeftinije ponude. Kada je reč o direktnim pogodbama, koje su dugo bile glavni izvor korupcije u javnim nabavkama, one sada čine svega tri odsto ugovora.

Pre 13 godina gotovo svaki četvrti ugovor sklapan je bez javnog poziva.

- Po tom parametru smo sada bolji od Evrope. Tamo direktne pogodbe čine pet odsto javnih nabavki - kaže Predrag Jovanović, direktor Uprave za javne nabavke. - S druge strane, otvoreni pozivi su činili 63 odsto nabavki, a sad smo stigli do 93 procenta. Izmene Zakona neće doneti značajne promene. Reč je samo o novoj terminologiji. U izveštaju Evropske komisije se jasno vidi da smo dobro radili. Imamo pohvale i zato je i otvoreno Poglavlje 5.

Smanjenje pregovaračkog postupka "po hitnosti" u prvom polugodištu 2016. godine, piše u izveštaju Uprave, posledica je toga što Rudarski basen "Kolubara" nije sproveo nijedan pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za podnošenje ponuda. S druge strane, u prvom polugodištu prošle godine ta vrednost je iznosila 1,5 milijardi dinara. Najveći deo ove vrednosti činile su nabavke električnih mašina, aparata i potrošnog materijala posle poplava.

- Radimo i na tome da značajniji kriterijum budu najpovoljnije, a ne najjeftinije ponude - dodaje Jovanović. - Svi znamo iz ličnog iskustva da najjeftinije nije uvek i najkvalitetnije. Kod nas je u 80 odsto nabavki ključan faktor najniža cena, dok se u Evropi gledaju i drugi kriterijumi koji ponudu čine najpovoljnijom, a to je i kvalitet.

Ono po čemu nabavke ne napreduju poslednjih godina jeste - konkurencija. Izveštaj pokazuje da je u 2011. godini na svakom konkursu u proseku učestvovalo 3,2 ponuđača. 2015. godine je broj učesnika pao na 2,9 po konkursu, a ove na svega 2,5.

U oblasti građevinskih radova, prosečan broj ponuda iznosio je 2,2, jer su preovlađivali konzorcijumi i grupe ponuđača. Naime, zbog velikih vrednosti ugovora, u proseku od 24,3 miliona dinara, više ponuđača se udruživalo i podnosilo zajedničku ponudu. To je uzrokovalo da broj ponuda po zaključenom ugovoru bude nizak.

Slaba konkurencija odlika je i nabavki u oblasti energetike, pre svega u slučaju naftnih derivata i električne energije.

- Ove nabavke su učestvovale sa 9,2 odsto u ukupnoj vrednosti javnih nabavki velike vrednosti, a prosečan broj ponuda je bio 1,7 - naglašavaju u Upravi. - Konkretno, EPS Snabdevanje i NIS su dobili 82 odsto vrednosti ugovora u ovoj oblasti.

U prvom polugodištu 2016. godine pet odsto vrednosti javnih nabavki dodeljeno je stranim kompanijama. Prošle godine, u istom periodu, strani ponuđači su uspeli da se izbore za ugovore vredne 2,5 odsto ukupnih javnih nabavki.

Među zadacima Uprave za javne nabavke biće i skraćivanje prosečnog trajanja postupka javne nabavke. Sa prošlogodišnjih 77 dana, prosek je pao na 61 dan. Cilj je da od oglasa do nabavke robe ili usluga prođe još manje vremena.

Izvor: Vebsajt Novosti, Sandra Bulatović, 18.12.2016.
Naslov: Redakcija