ZAKON O JAVNOM BELEŽNIŠTVU: Izmene Zakona radi digitalizacije notarskog sistema. Najavljeno je i uspostavljanje registra punomoćja i opoziva punomoćja
Bilo koji pravni posao u Srbiji nemoguće je zamisliti bez papira. Nasuprot tome, Francuska ima mnogo javnobeležničkih kancelarija u kojima papir uopšte ne postoji. Čak 85 odsto dokumenata u ovoj zemlji, kolevci notarijata, danas je digitalizovano.
Ovaj podatak mogao se čuti na sastanku predstavnika Visokog saveta javnog beležništva Francuske i Javnobeležničke komore Srbije, koji su sklopili Memorandum o saradnji, čiji je cilj da javni beležnici u Srbiji budu što pre opremljeni informatičkim alatima koji će im omogućiti primenu i arhiviranje svih dokumenata u elektronskoj formi.
Iako je uspostavljena elektronska komunikacija s registrima, potrebna su dalja unapređenja sistema, primenom novih tehnoloških rešenja, uz manje promene nekih propisa, rečeno je na sastavku.
- Nije dovoljno samo da se papirni dokumenti skeniraju, već je neophodno da imaju status elektronskog dokumenta, koji će i kroz sto godina biti dostupan i verodostojan u elektronskoj formi. Za čuvanje elektronskih isprava neophodno je da i građani i institucije u potpunosti prihvate činjenicu da nema nikakve razlike između papirne i elektronske isprave - navode za "Politiku" u Javnobeležničkoj komori Srbije.
Cilj arhiviranja je dugotrajno čuvanje, posle koga je moguće apsolutno garantovati da je čuvani dokument originalan ili kopija verna originalu, rekao je direktor francuske kompanije koja već decenijama pomaže notarima u toj zemlji. Francuski notarijat postoji od 1270. godine i jedan je od najrazvijenijih i najefikasnijih u svetu. Ima čak 13.695 kancelarija. U Srbiji je uspostavljen tek 2014. godine i sada ima 198 javnih beležnika.
Visoki savet javnog beležništva Francuske ima odgovornost za dobro održavanje arhive, koju redovno proverava njihovo Ministarstvo unutrašnjih poslova, po nalogu premijera. Francuzi su ocenili da je takvo rešenje moguće primeniti i u Srbiji, uz stalno praćenje novih tehnoloških dostignuća.
Formirana je radna grupa javnih beležnika iz Francuske i Srbije koja će dugoročno sarađivati na zahtevnom poslu kompletne digitalizacije javnobeležničkog sistema u Srbiji. Najavljeno je i uspostavljanje registra punomoćja i opoziva punomoćja u Srbiji, što bi znatno unapredilo pravnu sigurnost građana.
Za čuvanje elektronskih isprava najpre treba uspostaviti odgovarajući sistem pri Javnobeležničkoj komori, što zahteva i izmene zakona i odgovarajuću tehnološku podršku. Neophodno je i povezivanje sa katastrom nepokretnosti, sudovima i drugim institucijama. Međutim, kako kažu u komori, za sada vrlo mali broj građana ima elektronski potpis, a većina nema poverenja u bilo kakav dokument koji nije "materijalizovan" u papirnom obliku.
Iako u Srbiji postoje "tehnološki napredni" advokati koji sve svoje predmete sa kompletnom dokumentacijom drže u tabletu, koji uvek i svuda nose, teško je zamisliti da će građani svoje ugovore, presude, vlasničke listove, izvode iz katastra, polise osiguranja, potvrde, punomoćja i druga dokumenta jednostavno skenirati, a papire baciti. Ako "pukne" server ili nestane struje - papiri su uvek tu.
Poznato je da sudovi imaju takozvani AVP - program za automatsko vođenje predmeta, ali on služi samo za internu upotrebu. Najmoderniju tehnologiju za sada ima Privredni sud u Beogradu, koji već godinama skenira pisane dokumente i ima elektronsku bazu predmeta, ali nijedan digitalni papir nema snagu elektronskog dokumenta, već služi sudijama za efikasniji rad.
Tu su skenirane tužbe, žalbe, zapisnici sa ročišta, odluke, veštačenja, ali nisu kvalifikovani kao elektronska dokumenta. Skenirana dokumenta često služe upravo zato da bi se ponovo "pretvorila" u papire - da se odštampaju i pridruže spisima predmeta. Advokatima se ništa ne dostavlja u elektronskoj formi, već samo u štampanoj.
Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 17.11.2019.Naslov: Redakcija