Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ELEKTRONSKI DNEVNICI: Pre kraja tekućeg polugodišta 1.764 osnovne i srednje škole u zemlji biće pokrivene digitalnim dnevnikom


Problem je što roditelji đaka neće svuda imati pristup ocenama svoje dece zbog manjka kompjutera, mada je, recimo, u tridesetak ustanova koje su prošle godine prešle isključivo na es-dnevnik smanjeno bežanje sa časova.

Dok predstavnici Ministarstva prosvete najavljuju da će pre kraja tekućeg polugodišta čak 1.764 osnovne i srednje škola u zemlji biti pokrivene digitalnim dnevnikom, mnogi roditelji uzvraćaju da im to ništa ne znači jer nemaju pristup ovom savremenom vođenju evidencije đačkog uspeha.

Primera ima dosta, ali konkretno u Saobraćajno-tehničkoj školi u Zemunu nastavnici tvrde da je ovaj vid digitalizacije kod njih nemoguć jer im za njega treba 40, a na raspolaganju za takozvani es-dnevnik (elektronski sistem dnevnik da bi se razlikovali od e-uprave) imaju samo dva kompjutera, dok se roditelji beogradskih osnovaca iz OŠ “Kosta Abrašević” žale da nikada nisu dobili šifre za pristup elektronskom dnevniku, iako nastavnici u njega već drugu školsku godinu upisuju ocene njihove dece.

U čemu je problem i gde je zakočio ovaj moderni sistem praćenja đačkog uspeha i prisustva na časovima, za “Politiku” objašnjava Bojan Radić, rukovodilac projekta es-dnevnik u Ministarstvu prosvete. On ističe da je ministarstvo još 1. februara napravilo modul pomoć koga je trebalo da bude omogućen pristup es-dnevniku svim roditeljima u školama u kojima je dosad on uveden,

"To, međutim, nije bilo moguće jer su se pojavile prepreke pravne prirode koje su zahtevale da obezbedimo zaštitu podataka o ličnosti i privatnost đaka. Uklonili smo ih 5. novembra, pa su škole ovih dana konačno počele da daju roditeljima pristup es-dnevniku. Planiramo da do kraja 2018. omogućimo roditeljima pristup elektronskim dnevnicima u 1.764 osnovne i srednje škole. Do druge nedelje decembra će za rad na es-dnevniku u svim školama u Srbiji biti obučena po dva koordinatora koji će preneti znanje kolegama. I dalje će se, međutim, u nekim školama događati, da iako mogu da se uloguju na es-dnevnik, roditelji nemaju šta u njemu da vide, sve dok obrazovna ustanova ne odluči da pređe sa pisanog na elektronski vid evidencije ocena i đačkog prisustva u školama. A ministarstvo im je ostavilo autonomiju da same odluče kada će to biti. Verujemo da će roditelji inicirati da se ocene u svim školama počnu upisivati elektronski i pre početka drugog polugodišta. Mislimo da će oni to, preko Saveta roditelja, sve češće tražiti od uprava škola", objašnjava Radić i dodaje da je prevashodni cilj uvođenja es-dnevnika digitalno vođenje evidencije o obrazovno-vaspitnom radu učenika, a ne omogućavanje roditeljima da imaju uvid u njega.

On ne krije da nedostatak računara u mnogim školama u zemlji koči ovaj projekat i dodaje da je to i glavni problem ne samo sprovođenja projekta “Es-dnevnik”, nego i celokupne digitalizacije srpskog obrazovanja.

"Da bi se sa papirne potpuno prešlo na elektronsku evidenciju ocena, idealno bi bilo da svaki nastavnik u obe smene dobije svoj laptop ili tablet računar sa koga bi mogao da pristupi digitalizovanom dnevniku, ali dovoljno je da budu pokriveni samo nastavnici u jednoj smeni i ostavljaju uređaje kolegama koji dođu u drugu smenu", objašnjava Radić i dodaje da je prošle školske godine isključivo elektronski dnevnik imalo manje od 30 škola, kojima je on bio omogućen posebnim odobrenjem Ministarstva prosvete, a da je među njima bila i pomenuta osmoletka “Kosta Abrašević”.

Ovi nastavnici su bili u prednosti jer nisu morali da vode duplu evidenciju ocena i izostanaka, što je do početka ove školske godine bilo obavezno u svim ostalim školama koje su uvele digitalizovanu evidenciju ocena. Pored benefita koje će imati roditelji zbog svakodnevnog uvida u đačko znanje, očekuje se da se es-dnevnikom smanji broj izostanaka u školama.

Posle svakog časa sam sistem beleži da li je dete prisustvovalo nastavi i svetli upozoravajućom crvenom bojom ako se izostanci počnu ponavljati. Ako đak ne prisustvuje na 30 odsto održanih časova iz nekog predmeta ne može mu se zaključiti ocena bez odlaska na razredni ispit gde mu se proverava znanje, ali bitnije je što će ova evidencija upravama škola omogućiti da vide da li neki učenici planski izbegavaju pojedine časove, pa će ih pravovremeno upućivati kod školskog pedagoga i psihologa, pre nego što naprave vidan broj izostanaka.

"U tridesetak škola koje su prošle godine prešle isključivo na es-dnevnik smanjen broj bežanja sa časova. Kada su se ti đaci vratili na nastavu u prvom trenutku prosek ocena u odeljenju je vidno opao, ali se posle nekog vremena sve vratilo u normalu, što pokazuje da su počeli da uče, a ne beže sa časova", objašnjava Radić prednosti es-dnevnika i dodaje da će on ukazivati direktorima škola kada više od 30 odsto đaka nije došlo na nastavu, kao što je to ponegde bio slučaj prošle zime zbog epidemije gripa, što će biti signal da od Ministarstva prosvete zatraži dozvolu za privremenu obustavu časova.

Izvor: Vebsajt Politike, 19.11.2018.
Naslov: Redakcija