Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BELEŽNIŠTVU - Tekst propisa


PREDLOGZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BELEŽNIŠTVU

Član 1.

U Zakonu o javnom beležništvu("Sl. glasnik RS", br. 31/2011, 85/2012, 19/2013, 55/2014 - dr. zakon, 93/2014 - dr. zakon, 121/2014 i 6/2015), u članu 18. stav 3. reči: "i prevod dostavljen u pisanoj formi" brišu se.

Stav 4. briše se.

Član 2.

U članu 19. stav 2. reči: "i štambilj moraju sadržavati" zamenjuju se rečima: "mora da sadrži".

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Štambilj mora da sadrži ime i prezime javnog beležnika, oznaku "javni beležnik" i naznačenje službenog sedišta javnog beležnika."

Dosadašnji st. 3. do 8. postaju st. 4. do 9.

U stavu 5. reči: "samo po jedan" brišu se, posle reči: "mastilo" dodaje se zapeta, reč: "i" briše se, a posle reči: "vosak" dodaju se reči: "i suvi žig".

U stavu 6. reči: "i štambilja" brišu se.

U stavu 7. reči: "i štambilja, kao" brišu se, a broj 5. zamenjuje se brojem 6.

U stavu 8. reč: "pečat" zamenjuje se rečju: "pečate", a broj 5. zamenjuje se brojem 6.

U stavu 9. reč: "Pečat" zamenjuje se rečju: "Pečate".

Dodaje se novi stav 10. koji glasi:

"Postupak evidentiranja, upotrebe i čuvanja pečata bliže se uređuje Javnobeležničkim poslovnikom.".

Član 3.

U članu 20. posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Obavljanje službenih radnji izvan službenog sedišta i javnobeležničke kancelarije bliže se uređuje Javnobeležničkim poslovnikom.".

Dosadašnji st. 3. do 6. postaju st. 4. do 7.

Član 4.

U članu 22. stav 2. posle reči: "zakletve" dodaju se reči: "i zapisnika o ispunjenosti uslova u pogledu prostorija i opreme".

Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Pre određivanja datuma početka obavljanja delatnosti javnog beležnika, ministarstvo proverava da li javnobeležnička kancelarija ispunjava uslove u pogledu prostorija i opreme neophodne za rad.".

Član 5.

U članu 24. stav 1. tačka 2) broj: "65" zamenjuje se brojem: "67".

Član 6.

U članu 26. stav 1. tačka 3) posle reči: "javnobeležničkog pomoćnika" dodaju se zapeta i reči: "javnobeležničkog saradnika", a posle reči: "javnobeležničkog pripravnika" dodaju se zapeta i reč: "izvršitelja".

Član 7.

U članu 28. stav 4. menja se i glasi:

"Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objavljivanja konkursa u "Službenom glasniku Republike Srbije".".

Član 8.

U članu 30. posle stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

 "Ministar može imenovati za javnog beležnika drugog kandidata koji ispunjava zakonske uslove.".

Član 9.

Posle člana 30. dodaju se naziv člana i član 30a koji glase:

"Imenik javnih beležnika

Član 30a

Komora vodi Imenik javnih beležnika.

U imenik se upisuju:

1)         ime, ime jednog roditelja i prezime javnog beležnika, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i poreski identifikacioni broj;

2)         osnovni sud za čije područje je javni beležnik imenovan, službeno sedište javnog beležnika, adresa javnobeležničke kancelarije, broj telefona i elektronska adresa;

3)         datum imenovanja i početka rada javnog beležnika i datum njegovog razrešenja;

4)         disciplinske mere i udaljenje izrečeno javnom beležniku.

Način vođenja imenika uređuje se aktom Komore.

Ministarstvo vodi evidenciju o javnim beležnicima koji su upisani u imenik, koja sadrži iste podatke o javnim beležnicima koji su upisani u imenik.

Komora je dužna da ministarstvu prijavi promenu podataka koji su upisani u imenik.".

Član 10.

U članu 31. stav 1. tačka 6) briše se.

Član 11.

Posle člana 31. dodaju se naziv člana i član 31a koji glase:

"Udaljenje

Član 31a

Ministar će doneti rešenje o privremenom udaljenju javnog beležnika:

1)         ako je protiv javnog beležnika otvorena istraga zbog krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti, a koje ga čini nedostojnim javnobeležničke dužnosti;

2)         ako je javnom beležniku u krivičnom postupku izrečena mera bezbednosti zabrane bavljenja određenim poslom ili zanimanjem, a odluka o tome još nije postala pravnosnažna;

3)         ako je javnom beležniku određen pritvor;

4)         ako je pokrenut postupak za oduzimanje ili ograničenje poslovne sposobnosti.

Privremeno udaljenje opoziva se čim prestanu razlozi zbog kojih je izrečeno.".

Član 12.

U članu 33. stav 1. posle broja: "3)" zapeta se zamenjuje rečju: "i", a reči: "i 7)" brišu se.

Član 13.

U članu 34. st. 2. i 3. menjaju se se i glase:

"Javni beležnik podnosi Komori zahtev za upis javnobeležničkog pripravnika u imenik.

O upisu javnobeležničkog pripravnika u imenik odlučuje Komora, nakon što utvrdi da kandidat ispunjava uslove iz člana 33. ovog zakona."

U stavu 4. reči: "naročito se" zamenjuju se rečima: "javni beležnik".

Član 14.

U članu 35. stav 4. posle reči: "rada" dodaju se reči: "kod jednog".

Član 15.

U članu 36. stav 2. posle reči: "pripravnik" brišu se reči: "pod nadzorom javnog beležnika,".

U stavu 2. tačka 5) posle reči: "dostave" dodaju se reči: "u poslovima koji su povereni javnom beležniku", a tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.

Posle tačke 5) dodaje se tačka 6) koja glasi:

"6) overava potpise, rukopise i prepise.".

Član 16.

Posle člana 36. dodaju se naziv člana i član 36a koji glase:

"Javnobeležnički saradnik

Član 36a

Po isteku pripravničkog staža, javnobeležnički pripravnik može biti primljen u radni odnos na neodređeno vreme u svojstvu javnobeležničkog saradnika.

Javnobeležnički saradnik može umesto javnog beležnika u čijoj kancelariji radi obavljati sve radnje kao i javnobeležnički pripravnik, ako je upisan u imenik javnobeležničkih saradnika, koji vodi Komora.".

Član 17.

U članu 38. stav 1. posle broja: "4)" zapeta se zamenjuje rečju: "i", a reči: "i 7)" brišu se.

Član 18.

U članu 41. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Javnobeležnički pomoćnik po prestanku rada kod jednog javnog beležnika može nastaviti rad kod drugog javnog beležnika. Rešenje o premeštaju javnobeležničkog pomoćnika donosi Komora, uz prethodno pribavljenu saglasnost javnog beležnika kod koga javnobeležnički pomoćnik nastavlja rad.".

Član 19.

U članu 42. stav 3. briše se.

Dosadašnji stav 4. postaje stav 3.

Član 20.

U članu 43. stav 1. reč: "odnosno" zamenjuje se rečima: "javnobeležničkih saradnika i".

U stavu 2. reč: "odnosno" zamenjuje se rečima: "javnobeležnički saradnik i".

Član 21.

U članu 44. stav 1. posle reči: "pripravnik," dodaju se reči: "javnobeležnički saradnik,".

Član 22.

U članu 45. stav 1. posle reči: "pripravnik," dodaju se reči: "javnobeležnički saradnik,".

U stavu 2. posle reči: "pripravnika," dodaju se reči: "javnobeležničkog saradnika,".

U stavu 3. reči: "minimalna zarada" zamenjuju se rečima: "minimalni iznos zarade", a posle reči: "pripravniku," dodaju se reči: "javnobeležničkom saradniku,".

Član 23.

U članu 48. stav 2. briše se.

Dosadašnji st. 3. do 6. postaju st. 2. do 5.

Član 24.

Član 53. menja se i glasi:

"Član 53.

Javni beležnik ne sme da uskrati preduzimanje radnji za koje je ovlašćen, osim kada je ovim zakonom drukčije propisano.

Javni beležnik je dužan da odbije obavljanje službene radnje:

1)         ako je ona nespojiva sa njegovom službenom delatnošću, naročito ako se njegovo učešće zahteva radi postizanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja;

2)         ako utvrdi da je radnja prema zakonu nedopuštena, za koju sumnja da je stranka preduzima prividno ili da bi izbegla zakonske obaveze ili da bi protivpravno oštetila treće lice;

3)         ako utvrdi da stranka nema poslovnu sposobnost ili iz drugog zakonskog razloga ne može punovažno zaključivati pravne poslove, izuzev ako u postupku učestvuje zakonski zastupnik tog lica;

4)         ako sumnja da stranka nema ozbiljnu i slobodnu volju da zaključi određeni posao.".

Član 25.

U članu 54. stav 1. tačka 4) menja se i glasi:

"4) ako je sa strankom bio u poslovnom odnosu povodom posla za koji treba da sačini, potvrdi ili izda ispravu, ako je bio punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke, odnosno odgovorno lice u pravnom licu koje je stranka u postupku pred njim;".

Član 26.

U članu 57. stav 3. reči: "sudski ili upravni" brišu se.

Član 27.

U članu 58. stav 2. posle reči: "pripravnik" dodaju se zapeta i reči: "javnobeležnički saradnik".

Član 28.

Član 60. briše se.

Član 29.

U članu 64. stav 2. tačka 3) posle reči: "brojeva" dodaju se reči: "i datuma", a posle reči: "glasila" dodaju se reči: "i članova propisa".

U tački 4) reč: "i" zamenjuje se zapetom, a posle reči: "oznaka" dodaju se reči: "i datuma izdavanja".

U tački 6) posle reči: "brojeva" dodaju se reči: "i datuma", a posle reči "beležnik" tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.

Dodaje se nova tačka 7) koja glasi:

"7) brojeva, datuma i drugih oznaka javnih isprava.".

Član 30.

Naziv člana 66. menja se i glasi:

"Ispravljanje i dopunjavanje javnobeležničke isprave prilikom izrade".

U članu 66. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Za precrtavanje treba koristiti mastilo crvene boje.".

Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.

Član 31.

Posle člana 66. dodaju se naziv člana i član 66a koji glase:

"Ispravljanje javnobeležničke isprave nakon izdavanja isprave

Član 66a

Ako se nakon izdavanja javnobeležničke isprave uoče očigledne greške u imenima i brojevima, kao i druge očigledne tehničke greške u pisanju i računanju, javni beležnik će po službenoj dužnosti ili na zahtev stranaka izvršiti ispravljanje javnobeležničke isprave.

Ispravljanje javnobeležničke isprave odnosi se samo na ispravljanje grešaka u tekstu isprave, a ne i na izmenu sadržine isprave.

Postupak i način ispravljanja javnobeležničke isprave nakon izdavanja isprave bliže se uređuje Javnobeležničkim poslovnikom.

Za ispravljanje javnobeležničke isprave javnom beležniku ne pripada nagrada i naknada za troškove.".

Član 32.

U članu 68. stav 1. menja se i glasi:

"Javnobeležničku ispravu potpisuju stranke i javni beležnik.".

U stavu 3. posle reči: "a pored potpisa" dodaju se reči: "na poslednjoj stranici isprave".

Stav 8. briše se.

Član 33.

Posle člana 68. dodaju se naziv člana i član 68a koji glase:

"Potpisivanje i overa isprave koja se sastoji od više stranica

Član 68a

Ako se javnobeležnički zapis i zapisnik sastoji od više stranica, svaku stranicu potpisuju stranke i javni beležnik.

Ako se javnobeležničke potvrde i solemnizovane isprave sastoje od više stranica, svaku stranicu potpisuje javni beležnik, a poslednju stranicu isprave potpisuju stranke i drugi učesnici u postupku.

Ako se javnobeležnička overa sastoji od više stranica, svaku stranicu potpisuje javni beležnik.".

Član 34.

U članu 84. stav 1. tačka 7) brišu se zapeta i reči: "a ako to ima pravni značaj".

Član 35.

U članu 85. stav 5. menja se i glasi:

"Isto dejstvo kao zapis iz stava 1. ovog člana ima javnobeležnički zapisnik i privatna isprava solemnizovana od javnog beležnika u skladu s ovim zakonom, ako ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana.".

Član 36.

U nazivu člana 86. reč: "moraju" zamenjuje se rečju: "mogu".

U članu 86. stav 1. reč: "mora" zamenjuje se rečju: "može".

U stavu 1. tačka 1) posle reči: "akcionara" dodaju se zapeta i reči: "ako je to predviđeno osnivačkim aktom".

Stav 2. briše se.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 2.

Član 37.

U članu 87. st. 1. i 3. reči: "čl. 82. i 83." zamenjuju se rečima: "člana 82."

Član 38.

U članu 88. stav 1. posle reči: "može" dodaje se reč: "naročito".

U stavu 1. tačka 3) briše se.

Član 39.

U članu 95. stav 2. menja se i glasi:

"Pre overe prevoda, javni beležnik je dužan da utvrdi tačnost prevoda, u skladu sa zakonom koji uređuje postupak overe potpisa, prepisa i rukopisa."

Član 40.

Član 96. briše se.

Član 41.

Naziv člana 98. briše se.

U članu 98. dodaju se novi st. 1. i 2. koji glase:

"Sud može javnom beležniku poveriti sprovođenje postupka ili preduzimanje pojedinih vanparničnih radnji pod uslovima koji su predviđeni zakonom koji uređuje taj postupak.

Kada učesnik u postupku, u predlogu za pokretanje vanparničnog postupka predloži da se postupak poveri javnom beležniku, sud će u roku od 15 dana od dana prijema predloga odlučiti o poveravanju sprovođenja postupka javnom beležniku. Predsednik suda rešenjem određuje javnog beležnika kome će biti poveren posao u skladu sa zakonom kojim se uređuje vanparnični postupak.".

Dosadašnji st. 1. do 3. postaju st. 3. do 5.

U stavu 3. posle reči: "pismena" dodaju se reči: "u poverenim poslovima".

Član 42.

U članu 104. posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Knjiga iz stava 1. tačka 7) može se voditi u elektronskom obliku."

Dosadašnji st. 3. do 5. postaju st. 4. do 6.

U stavu 6. posle reči: "godina" zapeta i reči do kraja stava brišu se.

Član 43.

U članu 105. stav 1. menja se i glasi:

"Javnobeležniči zapisi, javnobeležnički zapisnici i javnobeležničke potvrde mogu postojati u obliku izvornika, otpravka ili prepisa.".

Posle stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi:

"Primerak podnete i solemnizovane isprave može postojati u obliku prepisa.".

Član 44.

U članu 107. posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Prilozi se čuvaju uz izvornik javnobeležničke isprave u spisima predmeta.".

Član 45.

U članu 109. stav 1. reči: "otpravak isprave" zamenjuju se rečima: "po jedan otpravak izvornika ili primerak solemnizovane isprave".

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"U izvorniku isprave se navodi kome se izdaje otpravak isprave.".

Dosadašnji st. 2. do 5. postaju st. 3. do 6.

U stavu 3. posle reči: "izvornika" dodaju se reči: "ili primerak".

U stavu 5. posle reči: "Ministarstva" zapeta se briše i dodaje reč: "ili", a posle reči: "suda" brišu se reči: "ili drugog državnog organa".

Član 46.

Član 110. menja se i glasi:

"Član 110.

Javnobeležničke zapise, javnobeležničke zapisnike i solemnizovane isprave javni beležnik je dužan da čuva 20 godina, a potom da preda nadležnom organu u skladu sa propisima o arhivskoj građi.

Javnobeležničke isprave iz stava 1. ovog člana u elektronskom obliku čuvaju se trajno.

Prepise javnobeležničkih overa i javnobeležničke potvrde, javni beležnik je dužan da čuva tri godine.

Prepise overa prevoda javni beležnik koji ima svojstvo sudskog prevodioca dužan je da čuva u skladu sa propisom koji uređuje postupanje sudskih prevodilaca.".

Član 47.

U članu 119. stav 2. reči: "odlučivanje po žalbi stranke na odbijanje javnog beležnika da sačini javnobeležničku ispravu;" brišu se, posle reči: "javnobeležničkog pripravnika," dodaju se reči: "javnobeležničkog saradnika", a posle reči: "javnobeležničkih pripravnika," dodaju se reči: "javnobeležničkih saradnika".

Član 48.

U članu 123. stav 1. tačka 2) posle reči: "poslovnik" dodaju se reči: "i Etički kodeks javnih beležnika".

Član 49.

U članu 124. stav 3. tačka 5) posle reči: "pripravnika," dodaju se reči: "javnobeležničkih saradnika,".

Tačka 8) menja se i glasi:

"8) donosi program obuke javnih beležnika, po pribavljenom mišljenju ministarstva;"

Član 50.

U članu 127. stav 1. briše se.

Dosadašnji st. 2. do 4. postaju st. 1. do 3.

U stavu 2. reči: "i postupak pred disciplinskom komisijom" brišu se.

Član 51.

U članu 131. posle reči: "pomoćnika," dodaju se reči: "javnobeležničkih saradnika,".

Član 52.

U nazivu člana 133. posle reči: "pomoćnika" dodaje se zapeta i reči: "javnobeležničkih saradnika".

U stavu 1. posle reči: "pomoćnici" dodaje se zapeta i reči: "javnobeležnički saradnici".

 U st. 2. i 3. posle reči: "pomoćnika" dodaju se zapeta i reči: "javnobeležničkih saradnika".

Član 53.

U članu 136. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Javni beležnik nije dužan da izda javnobeležničku ispravu ako stranka nije uredno platila taksu, naknadu i nagradu u skladu sa javnobeležničkom tarifom, za radnje koje je preduzeo.".

Član 54.

Član 140. menja se i glasi:

"Član 140.

"Nagrada javnom beležniku kao povereniku nekog državnog organa, kao i troškovi za obavljanje poverenog posla, utvrđuju se na osnovu javnobeležničke tarife.

Nagradu i troškove iz stava 1. ovog člana utvrđuje i obračunava javni beležnik i naplaćuje od stranaka.

Javni beležnik je dužan da u rešenju kojim odlučuje u poverenom postupku obrazloži odluku o nagradi i troškovima.

O oslobađanju stranke od plaćanja nagrade javnom beležniku odlučuje se prema pravilima postupka čije sprovođenje je povereno javnom beležniku.".

Član 55.

Naziv člana i član 141. menjaju se i glase:

"Nadzor plaćanja javnobeležničkih naknada i nagrada

Član 141.

"Ministarstvo i Komora vrše nadzor javnih beležnika u pogledu obračuna i naplate nagrade i naknade za obavljeni posao.".

Član 56.

U članu 146. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Sastav i način rada ispitne komisije propisuje ministar.".

Dosadašnji st. 2. do 4. postaju st. 3 do 5.

U stavu 3. dodaje se druga rečenica koja glasi:

"Najmanje jedan član ispitne komisije mora biti iz reda javnih beležnika.".

Posle stava 5. dodaje se stav 6. koji glasi:

"Članovi ispitne komisije primaju naknadu za rad u komisiji, čiju visinu određuje ministar.".

Član 57.

U članu 148. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Evidencija sadrži:

1)         ime i prezime kandidata, datum i mesto rođenja, jedinstveni matični broj, adresu prebivališta;

2)         datum polaganja usmenog i pismenog dela ispita i ocenu na javnobeležničkom ispitu.".

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 58.

Posle člana 148. dodaju se nazivi članova i čl. 148a i 148b koji glase:

"Nadzor ministarstva nad radom javnih beležnika

Član 148a

Ministarstvo obavlja nadzor u javnobeležničkoj kancelariji u kome proverava da li su ispunjeni uslovi u pogledu prostorija i opreme neophodnih za rad, vrši nadzor nad radom javnih beležnika u pogledu obračuna i naplate javnobeležničke nagrade i naknade za obavljeni posao i nadzor nad poslovanjem i vođenjem evidencija o radnjama koje javni beležnik obavlja.

Ministarstvo vrši nadzor na sopstvenu inicijativu, na predlog predsednika osnovnog suda za čije područje je javni beležnik imenovan ili po pritužbi stranke.

Ministarstvo je ovlašćeno da radi vršenja nadzora iz stava 1. ovog člana:

1)         zahteva dokumentaciju o visini obračunate i isplaćene nagrade i troškova;

2)         načini uvid u rad kancelarije javnog beležnika radi provere ispunjenosti uslova neophodnih za rad;

3)         načini uvid u evidenciju o preduzetim radnjama;

4)         pribavi druge podatke koji su potrebni da se odluči o tome da li će se protiv javnog beležnika pokrenuti disciplinski postupak.

Nadzor Komore nad radom javnih beležnika

Član 148b

Komora, najmanje jednom u dve godine (redovni nadzor) obavlja stručni nadzor nad radom javnog beležnika.

Komora može izvršiti vanredni nadzor po pritužbi stranke ili učesnika u postupku.

Pored ovlašćenja ministarstva (član 148a stav 3), Komora ima ovlašćenja i da:

1)         načini uvid u predmete, podatke i drugi arhivski materijal javnog beležnika;

2)         načini uvid u poslovne knjige i evidenciju o postupanju javnih beležnika, uključujući poslovanje sa ispravama preuzetim na čuvanje kao i poslovanje sa preuzetim novcem, hartijama od vrednosti i dragocenostima;

3)         zahteva od javnog beležnika sve neophodne podatke o njegovom poslovanju;

4)         pribavi od nadležnih organa i organizacija podatke o poslovanju javnog beležnika;

5)         preduzme druge radnje, saglasno zakonu i propisu Komore.

Zapisnik o nadzoru i dokazi prosleđuju se disciplinskom tužiocu Komore.

Način nadzora Komore nad radom javnih beležnika uređuje se aktom Komore.".

Član 59.

U članu 149. stav 2. reči: "radnje ili propuštanja" zamenjuju se rečju: "povrede".

Član 60.

U članu 150. stav 3. tač. 4) i 5) menjaju se i glase:

"4)        naplati naknadu za rad ili naknadu troškova suprotno javnobeležničkoj tarifi;

5)         ako kao sudski poverenik prekoračuje granice poverenih ovlašćenja ili ne preduzima radnje u rokovima koji su propisani pravilima postupka čije sprovođenje je povereno javnom beležniku;".

Tačka 15) menja se i glasi:

"15)      ako ne učestvuje u stručnom usavršavanju u skladu sa utvrđenim programom obuke;".

Posle tačke 15) dodaju se tač. 16) do 18) koje glase:

"16)      neuredno vodi knjige i evidencije;

17)       ako učini povredu Etičkog kodeksa javnih beležnika koja je dovela do teškog ugrožavanja ugleda javnih beležnika;

18)       povredi dužnost čuvanja javnobeležničke tajne.".

Član 61.

Član 155. menja se i glasi:

"Član 155.

Disciplinska komisija može, na predlog disciplinskog tužioca Komore ili po službenoj dužnosti, pošto je pokrenut disciplinski postupak, doneti rešenje o privremenom udaljenju javnog beležnika ako je to neophodno radi zaštite interesa stranaka i javnog poverenja u javno beležništvo.

Privremeno udaljenje opoziva disciplinska komisija čim prestanu razlozi zbog kojih je izrečeno.

O rešenju iz stava 1. ovog člana disciplinska komisija obaveštava izvršni odbor Komore i ministarstvo.

Žalba javnog beležnika protiv rešenja o udaljenju ne odlaže izvršenje rešenja.

Odredbe st. 1. do 4. ovog člana shodno se primenjuju na javnobeležničkog pomoćnika, javnobeležničkog saradnika, javnobeležničkog pripravnika, zamenika i vršioca dužnosti javnog beležnika.".

Član 62.

U članu 156. posle reči: "tužilac" zapeta i reči: "izvršni odbor Komore," zamenjuju se rečima "Komore, ministarstvo,", a posle reči: "disciplinska komisija" dodaje se reč: "Komore".

Član 63.

Naziv člana 157. i član 157. menjaju se se i glase:

"Disciplinska komisija Komore

Član 157.

Disciplinski postupak zbog lakše povrede javnobeležničke dužnosti i disciplinskog prestupa sprovodi i odluku donosi disciplinska komisija Komore.".

Član 64.

U članu 158. stav 1. posle broja: "157." reči: "stav 3." brišu se.

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

"Članovi komisije primaju naknadu za rad u komisiji, čiju visinu određuje ministar."

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

Član 65.

Naziv člana 159. i član 159. menjaju se i glase:

"Pokretanje postupka

Član 159.

Disciplinski postupak pokreće se zahtevom za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Zahtev za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mogu da podnesu disciplinski tužilac Komore i ministarstvo.

Zahtev za utvrđivanje disciplinske odgovornosti može da se podnese i ako pre toga nije vršen nadzor nad radom javnog beležnika.

Zahtev za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sadrži ime i prezime javnog beležnika, područje za koje je imenovan, sedište njegove kancelarije, činjenični opis i pravnu ocenu disciplinske povrede, predlog dokaza koje treba izvesti na usmenoj raspravi i predlog disciplinske mere.".

Član 66.

Član 160. briše se.

Član 67.

Član 161. menja se i glasi:

"Član 161.

Disciplinska komisija odmah dostavlja zahtev javnom beležniku, da u roku od 15 dana odgovori na navode iz zahteva.

Disciplinska komisija zakazuje usmenu raspravu u roku od 15 dana po prijemu odgovora javnog beležnika, odnosno po proteku roka za odgovor.

Ako disciplinska komisija ne postupi u roku iz st. 1. i 2. ovog člana, podnosilac zahteva za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mogu podneti zahtev komisiji ministarstva, koja će sprovesti disciplinski postupak. Odluka komisije ministarstva je konačna i protiv nje može se pokrenuti upravni spor.".

Član 68.

U članu 162. stav 1. reči: "Nadležni disciplinski organ" zamenjuju se rečima: "Disciplinska komisija".

Član 69.

U članu 163. stav 2. reči: "disciplinski tužilac" zamenjuju se rečima: "podnosilac zahteva za utvrđivanje disciplinske odgovornosti".

Član 70.

U članu 164. stav 1. posle reči: "pripravnike" dodaje se zapeta i reči: "javnobeležničke saradnike".

Član 71.

U članu 165. stav 2. posle reči: "uslovima" dodaju se zapeta i reči: "a ako su predmet depozita strana valuta i devize postupa u skladu sa propisima koji uređuju devizno poslovanje.".

Član 72.

U članu 173. stav 2. menja se i glasi:

"U slučaju iz stava 1. ovog člana, javni beležnik može, po proteku roka od 15 dana od dana dostavljanja obaveštenja sudu predmet depozita predati organu određenom zakonom ili drugim propisom ili će ga, po ovlašćenju suda, izložiti javnoj prodaji, a sredstva ostvarena prodajom, po odbitku svojih troškova, uplatiti nadležnom organu.".

Član 73.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi član 30i Zakona ovanparničnom postupku ("Sl. glasnik SRS", br. 25/82 i 48/88 i "Sl. glasnik RS", br. 46/95 - dr. zakon, 18/2005 - dr. zakon, 85/2012, 45/2013 - dr. zakon, 55/2014 i 6/2015).

Član 74.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sl. glasniku RS".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Uspostavljanje javnobeležničkog sistema značajno doprinosi pravnoj sigurnosti građana i subjekata privrednog poslovanja, pri čemu je redefinisanje organizaciono-tehničkog aspekta javno-beležničke službe, nadzora nad obavljanjem delatnosti i disciplinske odgovornosti, ključno za poboljšanje kvaliteta rada nosilaca ove relativno nove pravosudne profesije.

Nakon jednogodišnje primene Zakona o javnom beležništvu ("Sl. glasnik RS", br. 31/2011, 85/2012, 19/2013, 55/2014 - dr. zakon, 93/2014 - dr. zakon, 121/2014 i 6/2015– u daljem tekstu: Zakon), uočene su određene nepreciznosti i protivrečnosti u njegovim odredbama, ali i pravne praznine koje su uglavnom takve da ne ostavljaju prostora za iznalaženje bilo kakvog rešenja u određenim situacijama.

Pored potrebe korigovanja određenih normi radi jasnije normativne tehnike i izbegavanja nedoumica u tumačenju, otklanjanja protivrečnosti i popunjavanja praznina, intervencije su, pored ostalog, nužne i u cilju sprečavanja odugovlačenja postupka u određenim segmentima javnobeležničke delatnosti, kako bi se obezbedilo brže i efikasnije ostvarivanje prava stranaka. Takođe, pojedine odredbe važećeg zakona nisu oživotvorene u praksi, pa se postavilo pitanje njihove svrsishodnosti (za njih i nema izgleda da će se u budućnosti primenjivati, kao što je, primera radi, obaveza sačinjavanja određenih akata u obliku javnobeležničkog zapisnika itd.).

I kraju, potrebu izmene važećeg zakona nužno nameće i Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa za period 2013 – 2018, prema kojem je dalje unapređenje normativnog okvira neophodno na putu uspostavljanja efikasnog i održivog javnobeležničkog sistema.

III. OBJAŠNJENJE POJEDINAČNIH REŠENJA

IZMENE I DOPUNE U VEZI SA GLAVOM II PRVOG DELA ZAKONA KOJA REGULIŠE ORGANIZACIJU JAVNOG BELEŽNIŠTVA

  1. Upotreba jezika i pisma (član 1. Predloga zakona)

U članu 18. važećeg zakona izbrisan je deo stava 3. koji se odnosi na obaveznu sadržinu isprave u slučaju kada istu sačinjava javni beležnik sa službenim sedištem na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je, pored srpskog jezika i pisma, u službenoj upotrebi i jezik i pismo nacionalne manjine. Naime, s obzirom na to da se odredbe kojima se obezbeđuje neposredna primena zajamčenih prava nacionalnih manjina prožimaju kroz ceo zakon, to je strankama u predmetnim područjima i priznato pravo da optiraju između sačinjavanja isprave na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, jeziku i pismu nacionalne manjine ili, pak, na oba jezika i pisma. Ukoliko u jednom od tri navedna slučaja, stranke, odnosno drugi učesnici u postupku ne razumeju jezik na kojem je isprava sačinjena, to važeći zakon propisuje da isprava mora sadržati klauzulu potpisanu od strane stranaka u kojoj one potvrđuju da im sadržina isprave u celosti prevedena i prevod dostavljen u pisanoj formi. Iz obavezne sadržine klauzule proizlazi dvostruka obaveza za javnog beležnika, a to je da ispravu stranci najpre prevede, bilo samostalno bilo preko sudskog prevodioca, te da potom prevod izradi i isti stranci dostavi u pisanoj formi. Kako se suštinski ispunjenjem prve obaveze u potpunosti obezbeđuje pravo stranaka na izbornu upotrebu jezika i pisma, to je potonja obaveza javnog beležnika ocenjena kao suvišna i samo odugovlači postupak.

  1. Pečat, štambilj i potpis (član 2. Predloga zakona)

U članu 19. važećeg zakona je pored gramatičko – jezičke korekcije nepravilne upotrebe infinitiva glagola sadržati, dodat je posebni stav koji uređuje sadržinu štambilja. Ovo zbog toga, što je važećim zakonom određena istovetna sadržina pečata i štambilja, na koji način je prenebregnuta činjenica njihove različite prirode i namene iz kojih nužno proizlazi i njihova različita sadržina.

Dalje izmene u članu 19. važećeg zakona tiču se najpre unošenja množine reči "pečat", s obzirom na to da isti može postojati u tri oblika jedan za mastilo, drugi kao suvi žig i vosak. Uređivanje sadržine štambilja u posebnom stavu člana zakona, kao što je gore navedeno, uslovilo je brisanje reči štambilj u pojedinim stavovima ovog člana, pri čemu je dodat poslednji stav kojim je propisano da se postupak evidentiranja, upotrebe i čuvanja pečata bliže uređuje Javnobeležničkim poslovnikom.

  1. Prostorije i oprema (član 3. Predloga zakona)

U vezi sa pitanjem obavljanja poslova izvan javnobeležničke kancelarije odnosno izvan službenog sedišta važeći zakon sadrži dve odredbe. Prvu, koja propisuje načelnu zabranu obavljanja javnobeležničke delatnosti odnosno prijema stranaka izvan javnobeležničke kancelarije, i drugu prema kojoj Komora može izuzetno dozvoliti javnom beležniku da povremeno obavlja poslove i izvan svog službenog sedišta, ako to zahtevaju objektivne potrebe stanovništva. Kako je Javnobeležničkim poslovnikom propisan način na koji javni beležnik u službenim knjigama evidentira obavljenu službenu radnju izvan javnobeležničke kancelarije, to je u članu 20. važećeg zakona uneta posebna odredba, upućujućeg karaktera, prema kojoj se obavljanje službenih radnji izvan službenog sedišta i javnobeležničke kancelarije bliže uređuje Javnobeležničkim poslovnikom.

  1. Početak delatnosti (član 4. Predloga zakona)

S obzirom na to da je jedan od kumulativno postavljenih uslova za imenovanje javnog beležnika, da ima ili da može dokazati da će obezbediti odgovarajuće prostorije i opremu za obavljanje delatnosti javnog beležnika, to je član 22. važećeg zakona koji reguliše početak obavljanja delatnosti, dopunjen stavom prema kojem pre određivanja datuma početka obavljanja delatnosti javnog beležnika, ministarstvo proverava da ispunjenost ovog uslova. Ovo zbog toga, što je obezbeđenost odgovarajućih prostorno – tehničkih uslova pretpostavka nesmetanog obavljanja delatnosti, koju treba nesporno neposredno utvrditi.

  1. Prestanak delatnosti (član 5. Predloga zakona)

Uvažavajući mišljenja nosilaca javnobeležničke profesije u vezi sa jednim od alternativno propisanih slučajeva prestanka delatnosti, to je u članu 24. stav 1. tačka 2. važećeg zakona starosna granica sa 65 pomerena na 67 godina.

IZMENE I DOPUNE U VEZI SA GLAVOM III PRVOG DELA ZAKONA KOJA REGULIŠE SUBJEKTE JAVNOBELEŽNIČKE DELATNOSTI

  1. Nedostojnost (član 6. Predloga zakona)

Jedan od propisanih razloga za nedostojnost je i raniji prestanak statusa određenih subjekata jabnobeležničke službe, advokata i nosilaca pravosudnih funkcija, no sada je izmenama u ovom delu unesena i profesija izvršitelja.

  1. Postupak imenovanja – raspisivanje i objavljivanje konkursa (član 7. Predloga zakona)

Rok za podnošenje prijave na konkurs za imenovanje javnog beležnika skraćen je sa najmanje 30 dana na 15 dana i počinje da se računa od objavljivanja konkursa u "Službenom glasniku Republike Srbije".

  1. Zakletva (član 8. Predloga zakona)

Polaganje zakletve je izraz konkretizacije poverenog javnog ovlašćenja javnom beležniku kao pojedincu, te je neopravdano nepodvrgavanje ovoj svečanoj formi sankcionisano potiranjem sprovedenog imenovanja, u smislu propisane zakonske pretpostavke prema kojoj će se smatrati da lice koje ne položi zakletvu ili se neopravdano ne odazove polaganju, nije ni imenovano za javnog beležnika. Navedeno podrazumeva da važeći zakon ostavlja prostora za eventualni ostanak upražnjenog, odnosno nepopunjenog mesta u slučaju kada imenovani javni beležnik, u roku propisanom odredbom člana 30. stav 4, ne položi zakletvu. Kako bi se izbegle ovakve situacije, koje mogu dovesti do nepopunjavanja broja utvrđenih javnobeležničkih mesta, što otežava uspostavljanje javnobeležničkog sistema u punom kapacitetu, ali i opterećuje rad sudova koji obavljaju javnobeležničku delatnost u područjima u kojima nisu imenovani javni beležnici, to je novim stavom predmetnog člana propisana fakultativna mogućnost prema kojoj ministar pravde, imenovanjem drugog kandidata koji ispunjava zakonske uslove, može otkloniti nastupanje eventualnih negativnih posledica.

  1. Sadržina Imenika (član 9. Predloga zakona)

Nakon člana 30. važećeg zakona dodat je novi član 30a koji reguliše sadržinu imenika javnih beležnika, s obzirom na to da važeći zakon u ovom delu uređuje niz pitanja počev od nadležnog organa za vođenje imenika, preko izrečenih kazni koje se u imenik upisuju i brisanja istih, pretpostavke ponovnog upisa po isteku kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje delatnosti, pa sve do do ponovnog upisa u imenik nakon proteka dilatornog roka u slučaju izrečene disciplinske kazne oduzimanja prava na obavljanje javnobeležničke delatnosti, ali ipak ne sadrži odredbu o sadržini imenika. U skladu sa ustavnom odredbom da se prikupljanje, držanje, obrada i korišenje podataka o ličnosti propisuje zakonom, propisivanjem sadržine imenika ispunjena je i ova obaveza.

  1. Razrešenje (član 10. Predloga zakona)

Kako je u važećem zakonu isti osnov propisan i kao teža disciplinska povreda odnosno disciplinski prestup i kao razlog za razrešenje, to je neučestvovanje javnog beležnika u stručnom usavršavanju propisanom od strane Komore izbrisano kod takstativno navedenih razloga za razrešenje.

  1. Potreba za javnobeležničkim pripravnicima (član 13. Predloga zakona)
  2. Pripravnički staž (član 14. Predloga zakona)
  3. Poslovi koje obavlja javnobeležnički pripravnik (član 15. Predloga zakona)

U delu Zakona koji uređuje pitanja koji se tiču javnobeležničkih pripravnika kao subjekata javnobeležničke službe, izvršena je tehnička redakcija kod odredaba o prijavljivanju potrebe za ovom vrstom kadra, pri čemu je odredba o krugu poslova koje isti mogu obavljati u dve tačke dopunjena, kako bi bila kompatibilna za Zakonom o vanparničnom postupku ("Sl. glasnik SRS", br. 25/82 i 48/88 i "Sl. glasnik RS", br. 46/95 - dr. zakon, 18/2005 - dr. zakon, 85/2012, 45/2013 - dr. zakon, 55/2014 i 6/2015) i Zakonom o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa ("Sl. glasnik RS", br. 93/2014 i 22/2015). Takođe je, s obzirom na propisanu deliktnu odgovornost javnog beležnika, izbrisan deo prema kojem javnobeležnički pripravnik taksativno navedene poslove obavlja pod nadzorom javnog beležnika.

  1. Javnobeležnički saradnik (član 16. Predloga zakona)

Važeće rešenje predviđa šest kategorija subjekata javnobeležničke službe i to javnobeležničke pripravnike o kojima je bilo reči, zatim javnobeležničke pomoćnike, zamenike, vršioca dužnosti, samog javnog beležnika kao noseću figuru, i na kraju administrativno – tehničko osoblje. Imajući u vidu uslove za sticanje statusa i delokrug svakog od navedenih subjekata, jasna je intencija zakonodavca da se ova služba ustroji sa gradacijskom hijerahijom, a sve kako bi se kontinuiranim obavljanjem posla i sticanjem potrebnog iskustva i znanja ovi subjekti, izuzev zamenika, vršioca dužnosti i administrativno-tehničkog osoblja, osposobili za samostalno obavljanje javnobeležničke delatnosti kroz budući eventualni status javnog beležnika kao pojedinca kojem je povereno javno ovlašćenje. Međutim, postavlja se pitanje u kom statusu kod javnog beležnika posao mogu obavljati lica koja su navršila pripravnički staž, a nemaju tendenciju daljeg napredovanja kroz utvrđenu hijerahiju do eventualnog statusa javnog beležnika. Važeći zakon ne daje odgovor na ovo pitanje, u pitanju je dakle pravna praznina. Navedeno se predlogom zakona ispravlja i odredbom člana 36a uvodi se nova kategorija subjekata pod nazivom javnobeležnički saradnici.

  1. Početak obavljanja posla javnobeležničkog pomoćnika (član 18. Predloga zakona)
  2. Poslovi koje obavlja javnobeležnički pomoćnik (član 19. Predloga zakona)
  3. Poslovi koje obavlja javnobeležnički zamenik (član 23. Predloga zakona)
  4. Dopune navođenjem novog subjekta javnobeležničke službe (čl. 20. – 22. Predloga zakona)

Na kraju radi obezbeđivanja kontinuiteta u radu javnobeležničkih pomoćnika, analogno odrebi koja važi za javnobeležničke pripravnike u slučaju prestanka rada kod jednog beležnika, to je član 41. važećeg zakona dopunjen novim stavom koji reguliše nastavak obavljanja posla kod drugog javnog beležnika, u slučaju prestanka rada kod prethodnog. Stav 3. člana 42. važećeg zakona je izbrisan, jer je ova dodatna aktivnost javnog beležnika suvišna i nema suštinski značaj, takođe izbrisan je i stav 2. člana 48. važećeg zakona jer, pravno – tehnički gledano, predstavlja nepotrebno preciziranje pravnog standarda "za račun" koje opterećuje zakonski tekst. Naime, u stavu 1. istog člana propisano je da javnobeležnički zamenik vodi kancelariju za račun odsutnog javnog beležnika što je dovoljna odrednica koja konzumira izbrisani stav 2. Svi članovi su kod navođenja subjekata javnobeležničke službe dopunjeni navođenjem javnobeležničkog saradnika.

IZMENE I DOPUNE U VEZI SA GLAVOM IV PRVOG DELA KOJA REGULIŠEJAVNOBELEŽNIČKU DELATNOST

  1. Uskraćivanje preduzimanja radnji (član 24. Predloga zakona)

Radi pružanja dodatnih garantija u vezi sa obezbeđivanjem zakonitosti u obavljanju javnobeležničke delatosti, predlog zakona u članu 53. važećeg zakona proširuje slučajeve u kojima je javni beležnik dužan da odbije obavljanje tražene službene radnje. Navedeno se postiže na način kojim se postojeći član koji reguliše uskraćivanje preduzmanja radnji, sistematski i jezički uređuje, pri čemu se ranije ovlašćenje javnog beležnika da uskrati obavljanje radnje koja je prema zakonu nedopuštena, a za koju sumnja da je stranka preduzima prividno ili da bi izbegla zakonske obaveze odnosno da bi protivpravno oštetila treće lice, derogira i pretvara u obavezu odbijanja obavljanja tražene radnje u slučaju ispunjenosti ovih uslova. Naime, ovakva vrsta arbitrernosti u pogledu manjkavosti koje i te kako mogu uticati na rušljivost, odnosno ništavost pravnog posla, je nedopuštena, i u praksi dovodi do nelojalne konkurencije među javnim beležnicima. Pored redefinisanja postojećih osnova za uskraćivanje obavljanja radnji, na gore navedeni način, u članu 53. važećeg zakona je dodata i posebna tačka prema kojoj obaveznost uskraćivanja radnje važi i u slučaju sumnje u postojanje ozbiljne i slobodne volje stranke za zaključenje određenog posla. Ovo zbog toga što je javni beležnik, prilikom sačinjavanja javnobeležničkih isprava, dužan da ispita i utvrdi postojanje stvarne, slobodne i ozbiljne volje za preduzimanje pravnog posla kod stranaka, te kada istu nije moguće nesporno utvrditi, to i nema svrhe upuštati se u dalji rad.

  1. Izuzeće javnog beležnika (član 25. Predloga zakona)
  2. Dužnost čuvanja javnobeležničke tajne (član 26. Predloga zakona)
  3. Naknada štete (član 27. Predloga zakona)

Dalje je kod propisivanja apsolutnih razloga za izuzeće, u tački 4. stava 1. člana 54. važećeg zakona preciznije jezički uređen jedan od osnova, isto važi i za brisanje reči u stavu 3. člana 57. važećeg zakona U članu 58. stav 2. važećeg zakona, propisana deliktna odgovornost javnog beležnika, koja po svojoj prirodi predstavlja odgovornost za drugog prema opštim pravilima o prouzrokovanju štete, proširena je i na javnobeležničkog saradnika kao novog subjekta javnobeležničke delatnosti.

  1. Određivanje pritvora (član 28. Predloga zakona)

Prema važećem rešenju javni beležnik uživa imunitet nepovredivosti odnosno procesno – pravni imunitet koji se ogleda u zabrani određivanja pritvora u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je učinio krivično delo u vezi sa obavljanjem delatnosti, bez prethodne dozvole veća višeg suda na čijem području se vodi postupak. Kako je ova vrsta zaštite neopravdano propisana, to se od iste ovim predlogom zakona odustalo.

  1. Prazna mesta i oznake brojeva (član 29. Predloga zakona)
  2. Ispravljanje i dopunjavanje (član 30. Predloga zakona)
  3. Ispravljanje javnobeležničke isprave nakon izdavanja (član 31. Predloga zakona)
  4. Potpisivanje i overa (član 32. Predloga zakona)
  5. Potpisivanje i overa isprave koja se sastoji od više stranica (član 33. Predloga zakona)

U delu zakona u kojem se uređuje oblik javnobeležničke isprave, izvršene su određene dopune kod izuzetka od pravila da se brojevi ispisuju slovima, dok su pravila oko ispravljanja i dopunjavanja javnobeležničke isprave razdvojena u dva člana, prvi koji reguliše ispravljanje i dopunjavanje prilikom izrade isprave i drugi koji reguliše ispravljanje i dopunjavanje nakon izdavanja isprave. Prema važećem rešenju ovo pitanje je jednoobrazno uređeno, bez pravljenja razlike oko momenta unošenja ispravki odnosno dopuna. U praksi primera radi javnobeležnički zapis redovno sadrži ovlašćenje prema kojem javni beležnici u svakom trenutku mogu otkloniti očigledne greške u pisanju i računjanju, kao i druge netačnosti odnosno nelogičnosti, na način kojim se ne dira u suštinu zapisa. Sada je propisivanjem pravila za ispravke i dopune isprave nakon izrade iste, suštinski izvršeno upodobljavanje faktičkog stanja pravnom, uz dodatno preciziranje da javnom beležniku u ovom slučaju ne pripada nagrada i naknada za troškove. Dalje dopune odredbe o povezivanju stranica unete su radi usaglašavanja sa uvođenjem pečatnog voska u materijalno-pravnim odredbama ovog Zakona, a izmene i dopune odredbi o potpisivanju isprave, radi preciznijeg uređenja tehničke obrade iste. Poslednji stav člana 68. važećeg zakona se ovim predlogom zakona briše i to sa razloga što su uslovi koje pozvani svedoci u postupku moraju ispunjavati određeni Zakonom o vanparničnom postupku("Sl. glasnik SRS", br. 25/82 i 48/88 i "Sl. glasnik RS", br. 46/95 - dr. zakon, 18/2005 - dr. zakon, 85/2012, 45/2013 - dr. zakon, 55/2014 i 6/2015), odnosno Zakonom o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa ("Sl. glasnik RS", br. 93/2014 i 22/2015).

  1. Sadržina javnobeležničkog zapisa (član 34. Predloga zakona)
  2. Izvršnost javnobeležničkog zapisa (član 35. Predloga zakona)

U delu sadržine javnobeležničkog zapisa, čas sačinjavanja postaje podatak bez kojeg zapis ne može imati svojstvo niti pravno dejstvo javne isprave, što otklanja nedostatak sadašnjeg rešenja prema kojem se čas sačinjavanja unosi u zapis ukoliko takav podatak ima pravni značaj. Ovakvoj izmeni se pribeglo imajući u vidu opšte pravilo u važenju propisa, a time i pravnih poslova, prema kojem kasnije sačinjeni pravni posao derogira raniji. U članu 85. stav 5. važećeg zakona javnobeležnički zapisnik je uvršten u krug javnobeležničkih isprava koje mogu steći svojstvo izvršnosti. U istom stavu izbrisana je rečenica prema kojoj nejasnu ili izostalu izjavu obavezanog lica o tome da se na osnovu privatne isprave može, radi ostvarenja dugovane činidbe sprovesti neposredno izvršenje, unosi javni beležnik uz poseban potpis obavezanog lica. Navedeno samo bespotrebno opterećuje i odugovlači postupak potvrđivanja (solemnizacije) privatne isprave kod javnog beležnika, jer se isti efekat postiže poučavanjem stranke o mogućnosti podvrgavanja neposrednom izvršenju odnosno o potrebi korekcije sadržine unete izjave.

  1. Javnobeležnički zapisnici (član 36. Predloga zakona)

U članu 86. važećeg zakona propisana su dva akta koja se obavezno sačinjavaju u obliku javnobeležničkog zapisnika, a to su zapisnik sa osnivačke i druge skupštine akcionarskog društva koje ima više od 100 akcionara, kao i zapisnik sa sednice drugog organa akcionarskog društva, kada taj organ, u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva i opštim aktom tog društva, odlučuje o pitanjima iz nadležnosti skupštine društva. Nacrtom zakona umesto propisane obaveze uvodi se fakultativna mogućnost sačinjava ovih akata u predmetnom obliku. U konkretnom slučaju trenutno vlada kolizija između Zakona o javnom beležništvu i Zakona o privrednim društvima("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon i 5/2015), koja za posledicu u praksi ima nejednakost u poštovanju ove odrebe od strane predmetnih akcionarskih društava, a koja nejednakost je delimično uzrokovana postupanjem Agencije za privredne registre, kao zakonom ovlašćenog organa za registrovanje akata svih, pa i ove vrste privrednih društava. Naime, od početka primene Zakona o javnom beležništvu do danas, nije izmenjen Zakon o privrednim društima u delu u kojem su sadržana pravila o zapisniku sa sednice skupštine akcionara, te ovaj Zakon ne poznaje javnobeležnički zapisnik kao oblik u kojem se zapisnici sa skupštine akcionarskog društva, koje ima više od 100 akcionara moraju sačinjavati, niti u bilo kom segmentu pravi razliku namećući jači formu akcinarskim društvima sa većim brojem akcinara, već sadrži jednoobrazna pravila, ne računajući ona koja po prirodi stvari posebno važe za otvorena i zatvorena akcionarska društva. S druge strane, odredbom člana 363. Zakona o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon i 5/2015), propisana je alternativna obaveza predsednika skupštine akcionarskog društva da sačinjeni zapisnik u određenom roku objavi na internet stranici registra privrednih subjekata, u kom slučaju je Agencija za privredne registre usvajala registracione prijave i na internet stranici objavljivala podnete zapisnike, ne praveći razliku između onih koji su sačinjeni u formi propisanoj Zakonom o javnom beležništvu i onih koji to nisu. Šta više, ovakva praksa registratora je i podstakla većinu obavezanih akcionarskih društava, da odustanu od zakonom propisane forme sačinjavanja zapisnika. Još jedan materijalno – pravni razlog koji opravdava uvođenje fakultativne mogućnosti umesto trenutno propisanog obaveznog obika javnobeležničkog zapisnika, jeste i okolnost da je forma zapisnika potpuno irelevantna u pogledu punovažnosti odluka koje se u zapisnik unose. To posredno proizlazi iz poslednjeg stava člana 363. Zakona o privrednim društvima("Sl. glasnik RS", br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 - dr. zakon i 5/2015) prema kojem nepostupanje po pravilima ovog člana koji u celosti reguliše sadržinu, potpisivanje i činjenje vidljivim zapisnika bilo kroz dostavljanje akcionarima, bilo kroz objavljivanje na internet stranici društva ili nadležnog registra, nema uticaja na punovažnost odluka donetih na sednici skupštine, ako se rezultat glasanja i sadržina tih odluka na drugi način može utvrditi.

  1. Druge činjenice, radnje i izjave o kojima se sastavljaju javnobeležnički zapisnici (član 38. Predloga zakona)
  2. Overa prevoda (član 39. Predloga zakona)
  3. Overa odluka organa upravljanja pravnog lica (član 40. Predloga zakona)

U ovom delu Zakona izbrisana je još tačka 3. stava 1. člana 88, prema kojoj se u obliku javnobeležničkog zapisnika može sastaviti i zapisnik o popisu i proceni zaostavštine, na osnovu prethodne saglasnosti ostavinskog suda, s obzirom na to da se radi o poverenom poslu od strane nadležnog ostavinskog suda koji je regulisan Zakonom o vanparničnom postupku. Takođe, izvršene su neznatne korekcije u članu 95, a i izbrisan je član 96, jer se do sada nije, a i nema izgleda da će se u budućnosti primeniti.

  1. Ograničenje u poveravanju poslova (član 41. Predloga zakona)

Na kraju glave IV prvog dela zakona, u članu 98. povereni poslovi su umesto dosadašnjeg isključivog negativnog određenja kroz ograničenje u obavljanju istih, dodavanjem pozitivne odredbe precizirani u smislu novog deklarativnog stava 1, ali i novog stava 2. prema kojem se uvodi dispozitivni predlog stranke da se postupak poveri javnom beležniku kao i rok u kojem je sud dužan da o takvom predlogu odluči.

IZMENE I DOPUNE U VEZI SA GLAVOM V PRVOG DELA KOJA REGULIŠEJAVNOBELEŽNIČKE KNJIGE I SPISE

  1. Vođenje knjiga (član 42. Predloga zakona)
  2. Izvornik, otpravak, prepis i overa (član 43. Predloga zakona)
  3. Prilozi javnobeležničke isprave (član 44. Predloga zakona)
  4. Izdavanje otpravka i prepisa javnobeležničke isprave (član 45. Predloga zakona)

U poslednjoj glavi prvog dela Zakona, unete su određene dopune u pogledu mogućnosti elekronskog vođenja zajedničkog azbučnog imenika stranka (član 104. stav 3.), što će znatno olakšati administrativno-tehnički posao u kancelariji javnog beležnika, a i prezicirane su tri vrste javnobeležničkih isprava koje mogu postojati u obliku izvornika, otpravka i prepisa, dok je poslednjim stavom člana 105. navedeno da javnobeležnički potvrđenja (solemnizovana) isprava može postojati u obliku prepisa. U članu 107. Zakona dodat je stav kojim se navodi da se prilozi čuvaju uz izvornik javnobeležničke isprave.

Kako se u praksi razlikuje broj otpravaka javnobeležničih isprava odnosno primeraka potvrđenih (solemnizovanih) isprava koje se strankama izdaju neposredno po sačinjavanju zapisa, potvrda, zapisnika ili potvrđivanja (solemnizacije) privatnih isprava, to je ovim Nacrtom broj ograničen na po jedan za svaku stranku u postupku.

Prema izmenama člana 109. sada je pored Komore i Ministarstva, umesto netačne široke odrednice "i drugog državnog organa", naveden samo sud kao treći organ kojem je javni beležnik, radi omogućavanja vršenja nadzora, dužan da izda ili da na uvid prepis isprave koju je dužan da čuva.

  1. Dužnost čuvanja određenih vrsta javnobeležničkih isprava (član 46. Predloga zakona)

Kako je rok čuvanja pojedinih javnobeležničkih isprava predugačko postavljen, to je ovim Nacrtom isti sa 30 skraćen na 20 godina, pri čemu je, radi celokupne kontrole i pravnog značaja koje mogu imati, uvedena i obaveza čuvanja prepisa javnobeležničkih overa i javnobeležničkih potvrda, i to u roku od tri godine.

IZMENE I DOPUNE U VEZI SA GLAVOM I DRUGOG DELA KOJA REGULIŠE KOMORU I NJENE ORGANE

  1. Delokrug poslova (član 47. Predloga zakona)

U članu 119. stav 2. važećeg zakona izbrisano je ovlašćenje Komore za odlučivanje po žalbi stranke na odbijanje javnog beležnika da sačini javnobeležničku ispravu, kao jedno od javnih ovlašćenja koja se poveravaju ovom organu, jer je Zakonom kao pravni lek protiv rešenja javnog beležnika kojim odbija da obavi službenu radnju, a što konzumira i odbijanje sačinjavanja isprave, predviđen prigovor, o kojem odlučuje nadležni sud na čijem području se nalazi službeno sedište postupajućeg javnog beležnika.

  1. Skupština Komore (član 48. Predloga zakona)
  2. Izvršni odbor (član 49. Predloga zakona)

U članu 123. stav 2. tačka 2. važećeg zakona proširene su normativne nadležnosti skupštine Komore na donošenje Etičkog kodeksa javnih beležnika, a kako prema ovom predlogu zakona izvršni odbor više ne spada u krug disciplinskih organa, to je u članu 124. važećeg zakona izbrisana sadržina tačke 8. stava 3, umesto koje je uvedena nova nadležnost ovog organa prema kojoj isti donosi program obuke javnih beležnika, po pribavljenom mišljenju ministarstva.

  1. Disciplinska komisija (član 50. Predloga zakona)

Ministarstvo pravde će, nakon usvajanja predloga zakona sprovoditi i donositi odluke u drugostepenom disciplinskom postupku, a supsidijarno i u prvostepenom, te je navedeno, pored ostalih koji se tiču vođenja i i nadležnost za postupanje i odlučivanje u disciplinskom postupku, jedan od razloga brisanja stav 1. člana 127. važećeg zakona.

  1. Predstavnici javnobeležničkih pomoćnika i javnobeležničkih pripravnika (član 52. Predloga zakona)

I u ovoj glavi su pojedinim članovi zakona dopunjeni pojmom "javnobeležničkog saradnika" kao nove kategorije subjekata javnobeležničke delatnosti.

IZMENE I DOPUNE U VEZI SA GLAVOM II DRUGOG DELA KOJA REGULIŠE NAGRADE ZA RAD I NAKNADU TROŠKOVA

  1. Dospelost nagrade i naknade troškova (član 53. Predloga zakona)

Odredba koja obezbeđuje jaču garanciju isplate nagrade za rad odnosno naknade troškova javnom beležniku, a koja sadrži ovlašćenje prema kojem javni beležnik suštinski može da bira da li će izdati javnobeležničku ispravu stranci koja nije uredno izmirila predmetne obaveze, uneta je u član 136, važećeg zakona jer njena trenutna pozicija u članu 141. važećeg zakona ne odgovara naslovu koji stoji iznad ovog člana.

  1. Javni beležnik kao poverenik (član 54. Predloga zakona)

Značajne izmene sa materijalno-finansijskog aspekta izvršene su kod obavljanja poverenih poslova. Naime, prema izmenama javni beležnik kao poverenik određenog državnog organa sam obračunava i od stranka naplaćuje nagradu i troškove za obavljanje poverenog posla, pri čemu se uvodi njegova obaveza da u rešenju kojim odlučuje u poverenom postupku obrazloži odluku o nagradi i troškovima.

  1. Kontrola plaćanja javnobeležničkih taksi, naknada i nagrada (član 55. Predloga zakona)

Sadržina člana 141. važećeg zakona je predlogom zakona upodobljena naslovu istog, te je navedeo da Ministarstvo i Komora vrše nadzor javnih beležnika u pogledu obračuna i naplate nagrade i naknade za obavljeni posao.

IZMENE I DOPUNE U VEZI SA GLAVOM III DRUGOG DELA KOJA REGULIŠE ORGANIZOVANJE JAVNOBELEŽNIČKOG ISPITA

  1. Ispitna komisija (član 56. Predloga zakona)

Određene dopune u članu 146. važećeg zakona unete su radi njegove potpunije sadržine, pri čemu je i sastav ispitne komisije izmenjen u smislu da najmanje jedan od članova mora biti iz reda javnih beležnika. Na ovaj način se pored provere teorijskih znanja, odnosno materijalnih i procesnih zakona, koji su od značaja za obavljanje javnobeležničke delatnosti, akcenat stavlja i na proveru praktičnih znanja.

  1. Evidencija (član 57. Predloga zakona)

Član 148. važećeg zakona je dopunjen nedostajućim odredbama o sadržini evidencije lica koja su položila javnobeležnički ispit.

  1. Nadzor ministarstva nad radom javnog beležnika (član 58. Predloga zakona)

U daljim odredbama izvršene su najznačajnije izmene važećeg Zakona, a iste se tiču nadzora nad obavljanjem javnobeležničke delatnosti i disciplinske odgovornosti. Uloga nadzornog organa je prema predloženom rešenju podeljena između ministarstva i Komore, u smislu da materijalno-finansijski i organizaciono-tehnički apsekti vršenja javnobeležničke službe podležu nadzoru koji vrši ministarstvo, a stručni aspekti nadzoru koji vrši Komora. Uvodi se redovan i vanredan nadzor Komore, pri čemu su detaljno propisana ovlašćenja oba nadzorna organa.

  1. Disciplinske povrede (član 60. Predloga zakona)

U članu 150. važećeg zakona proširen je krug težih disciplinskih povreda odnosno dispciplinskih prestupa, pri čemu i izbrisana tačka 4. stava 3. ovog člana važećeg zakona, s obzirom na to da je isti osnov propisan kao razlog za razrešenje. Takođe, u tački 5. je izbrisana nedorečeno propisan disciplinski prestup koja se tiče nagrade za rad odnosno naknade troškova, te je isti preformulisan i umetnut kao nova tačka 4.

  1. Privremeno udaljenje (suspenzija) (član 61. Predloga zakona)

Kod privreneme suspenzije u članu 155. važećeg zakona, izbrisani su razlozi za obavezno udaljenje kao i nadležnost za odlučivanje o navedenom, jer je ovim izmenama u tom smislu propisan novi član u opštem delu. Kako se važećem rešenju ne pravi se razlika između obaveznog i fakultativnog udaljenja u pogledu nadležnosti odlučivanje, to je ovim izmenama nadležnost za odlučivanje o obaveznom udaljenju poverena ministru uz proširen krug razloga koji nalažu donošenje ove odluke. U istom članu posebno je uređeno da žalba na odluku o privremenoj suspenziji nema suspenzivno dejstvo, što omogućava momentalo isključivanje javnog beležnika iz obavljanja delatnosti i sprečava dalje vršenje nepravilnosti.

  1. Disciplinski organi (član 62. Predloga zakona)

Radi objektivne i nepristrasne ocene disciplinskih povreda ministarstvo je dopunom člana 156. važećeg zakona predviđeno kao disciplinski organ.

  1. Inicijativa i predlog za pokretanje postupka (član 65. Predloga zakona)
  2. Pokretanje postupka (član 66. Predloga zakona)
  3. Postupak po predlogu disciplinskog tužioca (član 67. Predloga zakona)
  4. Žalba (član 69. Predloga zakona)

 U članu 159. važećeg zakona uređeno je pokretanje disciplinskog postupka u smislu ovlašćenja za podnošenje zahteva za utvrđivanje odgovornosti i njegove sadržine, dok je u članu 161. važećeg zakona uređen sam tok postupka.

IZMENE I DOPUNE U VEZI SA GLAVOM I TREĆEG DELA KOJA REGULIŠE PREDMETE I STAVLJANJE U DEPOZIT

  1. Predmeti koji se mogu čuvati u depozitu (član 71. Predloga zakona)

U ovoj glavi je izvršena samo jedna dopuna i to upućujućeg karaktera, odnosno u prema članu 165. stav 2. važećeg zakona javni beležnik će sada u slučaju kada je predmet depozita novac strane valute postupati u skladu sa propisima kojima se uređuje devizno poslovanje.

 IZMENE I DOPUNE U VEZI SA GLAVOM II TREĆEG DELA KOJA REGULIŠE ČUVANJE I IZDAVANJE PREDMETA  

  1. Postupanje sa predmetom koji nije preuzet (član 72. Predloga zakona)

I u ovoj glavi je takođe izvršena samo jedna dopuna i to ona koja se tiče propisivanja dilatornog roka po čijem proteku na način određen u stavu 2. člana 173. važećeg zakona javni beležnik može postupati sa predmetom koji nije preuzet.

IV FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona potrebno je obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije. Posredi su naknade za rad članova ispitne i disciplinske komisije. Sredstva za naknade članova obe komisije već su predviđena u budžetu Ministarstva pravde i to u okviru sredstava namenjenih za naknade članovima komisija (konto 423 – usluge po ugovoru). Mesečna naknada u bruto iznosu za članove Ispitne komisije (ima ih pet) je 489.417,70 dinara, mesečna naknada u bruto iznosu za članove Disciplinske komisije je 63.291,00 dinara (dva člana i predsednik). Predviđeno je da se naknade za rad članova ispitne i disciplinske komisije isplaćuju 10 meseci u toku godine. 

Izvor: Press služba Skupštine Srbije, 19.11.2015.