Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

SPORAZUM O PRIZNANJU PREKRŠAJA: Pravni institut koji se za sada primenjuje samo na saobraćajne i carinske prekršaje, uskoro će se primenjivati na lica koja posluju u sivoj zoni, a do kraja 2017. godine Agencija za borbu protiv korupcije mogla bi da počne da potpisuje sporazume sa funkcionerima. Potrebno je utvrditi jasna pravila u kojim slučajevima je moguće zaključenje takvih sporazuma, a koji će se prekršaji i dalje rešavati na sudu


Sporazum o priznanju prekršaja, koji se za sada primenjuje u saobraćajnim i carinskim prekršajima, uskoro bi trebalo da postane opcija i za one koji krše zakone iz oblasti sive ekonomije. Dobijaće blažu kaznu, to pravilo, kažu upućeni, važiće za one koje tržišna inspekcija ili inspekcija rada uhvati u kršenju zakona iz oblasti sive ekonomije. Projekat će, kako je najavljeno, trajati dve godine, a ako da dobre rezultate, mogao bi da uđe u redovnu primenu.

Predsednik Udruženja sudija prekršajnih sudova Milan Marinović kaže da Sporazum o priznanju prekršaja iz oblasti sive ekonomije zahteva neophodne pripreme.

"Trebalo bi da zaživi kada se okonča onaj deo projekta koji zahteva neophodne pripreme za početak primene Sporazuma o priznanju prekršaja iz oblasti sive ekonomije. To znači da bi trebalo u nadležnim ministarstvima odrediti komisiju ili radnu grupu koja će odvojiti one prekršaje iz tih oblasti za koje će opravdano zaključivati sporazume o priznanju prekršaja od onih za koje procene da nisu za sporazum", navodi Marinović.

Ističe da treba odrediti jasna pravila o pregovaranju sa učiniocima prekršaja.

"Kada se sve to završi i kada počne primena sporazuma onda će to vrlo brzo ući u praksu", objašnjava predsednik Udruženja sudija prekršajnih sudova.

Navodi da će prekršioci, inspekcije i sudovi imati korist od sklapanja Sporazuma o priznanju prekršaja zakona u oblasti sive ekonomije.

"Pre svega prekršioci će dobiti blažu kaznu nego što bi dobili po okončanju sudskog postupka. Sa druge strane znaju da će ta kazna koju dogovore biti ona kazna koju će biti obavezni da plate jer na presudu koju sudovi donose usvajanjem sporazuma niko nema pravo žalbe, ni jedna ni druga strana u postupku. Mogu da utiču na visinu kazne i ne moraju da dolaze u sud više puta, da gube vreme i da povećavaju troškove postupka", objašnjava Marinović.

Dodaje da će i inspekcija imati korist od sporazuma jer će znati da je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka koji su sudu podneli protiv učinioca prekršaja osnovan.

"Ono što je možda za njih najvažnije, jeste to da inspektori neće morati da se odazivaju u svojstvu svedoka pred prekršajne sudove već će moći da rade svoj osnovni posao - da vrše kontrole", navodi predsednik Udruženja sudija prekršajnih sudova.

Kaže da će i sudovi imati korist jer će postupci kraće trajati.

"Što se suda tiče on će biti u dobiti zato što su to postupci koji kraće traju, mnogo manje koštaju i zahvaljujući takvim postupcima koji se okončaju presudom o usvajanju sporazuma o priznanju prekršaja imaće više vremena za rad na onim predmetima za koje se još uvek ne zaključuju sporazumi", objašnjava Marinović.

Na pitanje da li će mogućnost sklapanja sporazuma o priznanju imati samo lica koja su prvi put učinila prekršaj ili i oni sa više prekršaja, Marinović je rekao da će o tome odlučivati nadležni u ministarstvima.

"Iskustvo iz saobraćajnih prekršaja govori da su u početku počeli da zaključuju samo sporazume sa onima koji nisu učinili ni jedan prekršaj, zatim su proširili priču na one koji su učinili jedan prekršaj u poslednje dve godine. Ima tendencija da će uskoro dopustiti sporazum i onima koji su učinili dva prekršaja", zaključio je predsednik Udruženja sudija prekršajnih sudova.

Inače analize pokazuju da sudije odbacuju mnoge prekršajne prijave zbog propusta inspektora u pisanju prijava, a problem je i to što se u pokrenutim postupcima najčešće izriče opomena ili oni zastare, što pokazuje da je inspekcijama i sudijama neophodna dodatna obuka i bolja saradnja.

Agencija za borbu protiv korupcije mogla bi do kraja 2017. godine da počne da sa funkcionerima zaključuje sporazume o priznanju prekršaja, kaže predsednik Udruženja prekršajnih sudova.

Marinović je rekao da postoje nagoveštaji da će Agencija do kraja godine početi da zaključuje takve sporazuma, ali i naveo da je potrebno da to nezavisno telo utvrdi jasna pravila u kojim slučajevima je moguće zaključenje takvog sporazuma, a koji će se prekršaji i dalje rešavati na sudu.

Precizirao je da je na Agenciji da utvrdi za koje je prekršaje opravdano ponuditi funkcionerima sporazum o priznanju prekršaja.

Taj pravni institut, kaže Marinović, na raspolaganju je i drugim organima, poput Državne revizorske institucije, budžetske inspekcije, poreskih organa...

Marinović je naveo da je primena sporazuma o priznanju prekršaja maksimalno olakšana izmenama Zakona o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013, 13/2016 i 98/2016 - odluka US) iz 2016. godine.

Kaže da se lično zalaže da u što većem broju oblasti počne primena sporazuma o priznanju prekršaja jer time, ističe, dobijaju i učinilac prekršaja i podnosilac zahteva, a sudovi će biti rasterećeni rada na tim predmetima i moći će da se posvete onim predmetima za koje nema mogućnosti zaključenja sporazuma o priznanju prekršaja.

Kaže da je do sada taj pravni institut dao fantastične rezultate za saobraćajne prekršaje.

Izvor: Vebsajt RTS i Blic, 19.10.2017.
Naslov: Redakcija