Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOZI ZAKONA O ALTERNATIVNIM INVESTICIONIM FONDOVIMA I O OTVORENIM INVESTICIONIM FONDOVIMA SA JAVNOM PONUDOM: Harmonizacija domaćeg pravnog okvira sa propisima Evropske unije koji uređuju institucije za kolektivno investiranje, kao i u cilju pružanja mogućnosti pristupa dodatnim izvorima finansiranja za dalji razvoj mikro, malih i srednjih privrednih subjekata


Ministarstvo finansija je u prethodnom periodu radilo na izradi Predloga zakona o alternativnim investicionim fondovima (u daljem tekstu: ZAIF) i Predloga zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom (u daljem tekstu: ZOIF) u cilju harmonizacije domaćeg pravnog okvira sa propisima Evropske unije koji uređuju institucije za kolektivno investiranje u okviru Poglavlja 9 – Finansijske usluge, kao i u cilju pružanja mogućnosti pristupa dodatnim izvorima finansiranja za dalji razvoj mikro, malih i srednjih privrednih subjekata .

1)         Predlog ZOIF reguliše samo otvorene investicione fondove sa javnom ponudom (u daljem tekstu: UCITS fond) koji ulažu u likvidnu imovinu, društva za upravljanje ovim fondovima, poslove i dužnosti depozitara, nadležnost Komisije za hartije od vrednosti (u daljem tekstu: Komisija) i transponuje odredbe Direktiva UCITS IV i V. Predlog ZAIF reguliše alternativne investicione fondove (u daljem tekstu: AIF) i njihove vrste, društva za upravljanje ovim fondovima, način stavljanja na tržište, izdavanja i otkupa udela u AIF-u; poslove i dužnosti depozitara, nadležnost Komisije i transponuje odredbe AIFM Direktive. Predlozi zakona su međusobno terminološki usklađeni i ujednačene su odredbe koje regulišu istu ili srodnu materiju (npr. početna ponuda, izdavanje i sticanje investicionih jedinica, nagrađivanje, distribucija investicionih jedinica, delegiranje poslova na treća lica, depozitar itd).

U odnosu na Zakon o investicionim fondovima, Predlog ZOIF uvodi sledeće novine:

  • detaljnije propisuje u koju vrstu imovine može ulagati otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, kao i ograničenja ulaganja i izuzetke od ograničenja;
  • kupovina investicionih jedinica se može izvršiti i uplatom u devizama;
  • briše se ograničenje da član UCITS fonda ne može steći više od 20% neto vrednosti imovine fonda;
  • mogućnost ulaganja do 100% neto imovine UCITS fonda u prenosive hartije od vrednosti i instrumente tržišta novca čiji je izdavalac ili za koje garantuje Republika Srbija, Narodna banka Srbije ili druge zakonom propisane institucije uz prethodnu saglasnost Komisije;
  • uvodi se slobodna prenosivost investicionih jedinica;
  • uvodi se politika nagrađivanja;
  • reguliše se organizovanje krovnog fonda, kao i struktura glavnog i pratećeg UCITS fonda (masterfeeder);
  • umesto kastodi banka i kastodi usluge koriste se pojmovi depozitar i usluge depozitara.

ZOIF počinje da se primenjuje po isteku šest meseci od dana njegovog stupanja na snagu. U roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ZOIF, Komisija ima obavezu da donese podzakonske akte. Društva za upravljanje i kastodi banke koja posluju su dužna da u roku od devet meseci od dana stupanja na snagu ZOIF usklade svoje poslovanje i opšte akte, odnosno poslovanje fondova kojima upravljaju, sa odredbama ZOIF i podzakonskim aktima. Postupci koji do dana početka primene ZOIF nisu okončani okončaće se po odredbama Zakona o investicionim fondovima.

Predlog ZAIF je namenjen profesionalnim i institucionalnim investitorima, a mogu da ulažu i poluprofesionalni investitori (jednokratno ulože 50.000 evra i imaju dovoljno znanja i iskustva). Udeli u AIF-u mogu biti investicione jedinice, akcije ili udeli.

ZAIF predviđa veći stepen zaštite u slučaju rizičnih ulaganja AIF i detaljno uređuje organizacione zahteve i pravila poslovnog ponašanja društva za upravljanje. Dalje, ZAIF uređuje transparentnost, odnosno obavezu izveštavanja lica koja upravljaju AIF-om prema investitorima (opis investicione politike, uključujući opise vrste imovine u koju će ulagati i korišćenje finansijskog leveridža, administriranje, politike upravljanja rizicima, pravila otkupa, vrednovanje, držanje imovine, cene, troškove i naknade povezane s investicijom).

ZAIF propisuje vrste AIF i za svaki propisuje vrste imovine u koju mogu da ulažu prikupljena sredstva. U zavisnosti od pravnog subjektiviteta postoji AIF sa pravnim subjektivitetom i AIF bez pravnog subjektiviteta. U zavisnosti od mogućnosti otkupa udela postoji AIF čiji se udeli mogu otkupiti na zahtev investitora odnosno članova i AIF čiji se udeli ne mogu otkupiti. U zavisnosti od toga kome se udeli nude postoji AIF sa javnom ponudom (nudi neograničenom broju investitora) i AIF sa privatnom ponudom (nudi organičenom broju investitora). AIF sa privatnom ponudom može biti ili AIF opšte prirode ili AIF posebne prirode (AIF privatnog kapitala (private equity); AIF preduzetničkog kapitala (venture capital); AIF sa privatnom ponudom za ulaganje u nepokretnosti; fond fondova; hedž fond; specijalizovani AIF).

ZAIF daje mogućnost organizovanja krovnog fonda i podfondova, i uređuje strukturu glavnog i pratećeg alternativnog investicionog fonda (masterfeeder).

 Kada je u pitanju depozitar, AIF sme imati samo jednog depozitara. Društvo za upravljanje je dužno da za svaki AIF kojim upravlja izabere depozitara i zaključi ugovor o pružanju usluga depozitara. Depozitar u Republici Srbiji može biti kreditna institucija sa sedištem u Republici i može delegirati samo poslove čuvanja imovine trećem licu, odnosno domaćoj ili stranoj banci.

ZAIF se primenjuje se po isteku šest meseci od dana njegovog stupanja na snagu. Komisija je dužna da u roku od šest meseci donese podzakonske akte. Odredbe koje se odnose na malog investitora i javnu ponudu se primenjuju od 1. januara 2021. godine, dok odredbe koje regulišu prekogranično obavljanje delatnosti društva za upravljanje se primenjuju od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji. Društva za upravljanje koja upravljaju zatvorenim ili privatnim fondovima u skladu sa Zakonom o investicionim fondovima dužna su da usklade svoja akta i poslovanje, odnosno poslovanje fonda kojim upravljaju i podnesu zahtev Komisiji za dobijanje dozvole u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima Komisije u roku od devet meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Lica koja istupaju u pravnom prometu koristeći pojam "investicioni fond", a nemaju odgovarajuću dozvolu Komisije, dužna su da usklade svoja akta i poslovanje sa odredbama ovog zakona, odnosno zakona koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom, kao i da podnesu zahtev Komisiji za dobijanje odgovarajuće dozvole u roku od devet meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Postupci koji do dana početka primene ZAIF nisu okončani, okončaće se po odredbama Zakona o investicionim fondovima.

Izvor: Redakcija, Sanja Stanković, 19.09.2019.