Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

KRIVIČNI ZAKONIK: Ko ugrozi sigurnost predsednika Republike, narodnog poslanika, predsednika Vlade, članova Vlade, sudija Ustavnog suda, sudija, javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, advokata, policijskog službenika i lica koje obavlja poslove od javnog značaja u oblasti informisanja u vezi sa poslovima koje obavlja, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina


Osnovni sud u Nišu odredio je u petak, 16. juna 2017. godine 30 dana pritvora za okrivljenog koji je pre nekoliko dana napao člana porodice osnovnog tužioca u Lebanu Stanislava Stankovića. Pritvor je određen zbog krivičnog dela proganjanja, koje se primenjuje od 1. juna ove godine, a tužilac je podneo i krivičnu prijavu zbog krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti.

Policija je pre nekoliko dana izrekla i hitnu meru zabrane prilaska i kontakta sa tužiočevom porodicom, ali je okrivljeni ovu meru već prekršio pre nego što mu je određen pritvor, tako što je slao tužiocu SMS, pa je i to osnov da mu prekršajni sud odredi kaznu zatvora, koja može trajati do 60 dana.

Reč je o osobi koja je već osuđivana pet-šest puta zbog krivičnih dela sa elementima nasilja. Ušao je u moju kuću, kada je ćerka bila sama. Ja sam bio na godišnjem odmoru. Nasrnuo je na nju, bacio je na pod i rekao da će nam pobiti celu porodicu i da će nam kuću dići u vazduh – kaže tužilac Stanislav Stanković.

Članovi njegove porodice svedočili su u petak po podne u Osnovnom tužilaštvu u Nišu, gde je okrivljeni uhapšen pre nekoliko dana. Lekari su konstatovali povrede tužiočeve ćerke i cela porodica je uznemirena. Tužilac smatra da je neposredan povod za napad krivični postupak koji se u Lebanu vodi protiv grupe kojoj pripada okrivljeni.

Stanković će o ovom slučaju podneti detaljan izveštaj Republičkom javnom tužiocu, a naglašava da je protiv okrivljenog podneo krivičnu prijavu zbog ugrožavanja sigurnosti, iz člana 138 stav tri Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016).

Reč je o najtežem obliku ovog krivičnog dela, za koje je predviđena i teža kazna – od šest meseci do pet godina zatvora. Naime, "ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da će napasti na život ili telo tog lica ili njemu bliskog lica, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine". To je osnovni oblik dela, a najteži oblik postoji ako je krivično delo učinjeno prema posebno zaštićenim osobama, a u vezi sa poslom koji obavljaju. Tako u ovom slučaju Krivični zakonik određivanjem teže kazne daje pojačanu zaštitu predsedniku Republike, predsedniku i članovima vlade, narodnim poslanicima, svim sudijama, javnim tužiocima i njihovim zamenicima, policijskim službenicima i novinarima (osobama koje obavljaju poslove od javnog značaja u oblasti informisanja).

Ovakva zaštita, koja je "obezbeđena" propisivanjem teže kazne u KZ-u ako su žrtve navedene osobe, naziva se "pojačanom krivičnopravnom zaštitom" i trebalo bi da služi kao prevencija od napada i pretnji. Međutim, u svakodnevnom životu, pojačana zaštita je stvarna samo ukoliko tužioci, sudije i ostale nabrojane osobe imaju i fizičko obezbeđenje.

Poznato je da obezbeđenje imaju sudije odeljenja za organizovani kriminal, kao i specijalni tužioci, i to ne svi, kao i kolege za koje je utvrđeno da su u posebnom riziku, ali najveći broj sudija i tužilaca nema obezbeđenje. Nekada nije moguće obezbediti prisustvo stražara ni na svakom suđenju, a da ne pričamo o tome da sudije i tužioci mogu biti ugroženi i na ulici i u svojoj kući, naročito u malim mestima – kaže sudija Apelacionog suda u Beogradu Dragana Boljević, predsednica Društva sudija Srbije, koje najoštrije osuđuje napad na tužioca Stankovića.

Ljudi koji ulaze u otvorenu borbu sa kriminalom nisu adekvatno zaštićeni, upozorilo je Udruženje tužilaca Srbije (UTS), koje je reagovalo i ranije, kada su fizički napadnuti tužioci Nenad Stefanović iz Beograda i Saša Mrkić iz Smedereva, kao i povodom ubistva advokata Vladimira Zreleca.

Javni tužioci i zamenici se u svom poslu direktno i otvoreno suočavaju sa pripadnicima različitih kriminalnih organizacija i pojedincima iz raznovrsnih kriminalnih miljea. Svaka osuđujuća presuda ne znači samo zadovoljenje pravde, već i dugoročnu pretnju za bezbednost tužioca ili zamenika koji je zastupao optužni akt– navodi dr Goran Ilić, predsednik Udruženja tužilaca Srbije i zamenik republičkog javnog tužioca.

Društvo sudija Srbije decenijama ukazuje da sudije i tužioci nisu dovoljno bezbedni u obavljanju svog posla, naglašava Dragana Boljević.

Upravo zbog toga smo se zalagali za pravosudnu policiju. Nedopustivo je da se napad na tužioca dogodi na radnom mestu, a kamoli u njegovoj kući i to prema članu njegove porodice. Zbog mnogih drugih sistemskih problema koji prate pravosuđe, bezbednost nam je često na poslednjem mestu, a to ne bi trebalo da bude tako – kaže Dragana Boljević.

Ona ističe da su ugroženi ne samo krivičari, nego i sudije koje postupaju u građanskoj materiji, naročito kada se odlučuje o imovinskim i porodičnim stvarima.

Predsednica Društva sudija navodi da je tokom poslednje tri decenije ubijeno desetak sudija. Na kraju bi trebalo podsetiti da su nekada za ubistvo sudija i tužilaca izricane smrtne kazne. Najpoznatiji osuđenik na smrt Vučko Manojlović bio je osuđen zbog ubistva zamenika tužioca u Leskovcu, a Milan Ivković je bio osuđen na smrt zbog ubistva sudije u Nišu. Smrtne kazne su zamenjene za vremenske, a Ivković je 2012. preminuo u niškom zatvoru, dok je Manojlović 2013. godine pomilovan.

KRIVIČNI ZAKONIK ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016)

Ugrožavanje sigurnosti

Član 138

(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da će napasti na život ili telo tog lica ili njemu bliskog lica,

kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema više lica ili ako je delo izazvalo uznemirenost građana ili druge teške posledice,

kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema predsedniku Republike, narodnom poslaniku, predsedniku Vlade, članovima Vlade, sudiji Ustavnog suda, sudiji, javnom tužiocu i zameniku javnog tužioca, advokatu, policijskom službeniku i licu koje obavlja poslove od javnog značaja u oblasti informisanja u vezi sa poslovima koje obavlja,

kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 17.06.2017.
Naslov: Redakcija