Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

KRIVIČNI ZAKONIK: STRUčNA JAVNOST SE ZALAżE DA SE IZMENAMA ZAKONIKA DEKRIMINALIZUJE POSEDOVANJE MALE KOLIčINE DROGE ZA SOPSTVENE POTREBE


U Srbiji, prema poslednjim procenama, trećina zatvorske populacije su osuđenici zbog zloupotrebe droga. Krivični zakonik ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013 i 108/2014) teško pravi razliku između korisnika narkotika, zavisnika i dilera, ali je Srbija i dalje još daleko od dekriminalizacije posedovanja malih količina opijata.

Posebnu grupu čine oni kojima su neki od opijata - posebno kanabis - terapija za koju tvrde da im pomaže u suočavanju sa teškim bolestima. Kanabisovim uljem u borbi sa simptomima multiple skleroze - gubitkom vida, moći govora i otežanim hodanjem. A.A. je zbog posedovanja 20 grama kanabisa za preradu u te svrhe nedavno privedena u policiju.

Zakonik ne prepoznaje ni zavisnike od droge. Za posedovanje opijata, uz krivično delo razbojništva, bivši zavisnik M.M. osuđen je na dve godine zatvora.

"Meni je nađen metadon u kući, suđeno mi je zbog njega, kao da je droga. Ja sam dobio zatvorsku kaznu kao da je droga, a oni to daju ljudima", navodi M.M. koji je član organizacije Izlaz.

Stručna javnost sada ponovo pokreće inicijativu da se kaznena politika promeni, jer su zbog postojeće zatvori prepuni.

Prema podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, broj osuđenih na zatvorske kazne za krivično delo zloupotreba droge kreće se od oko 1200 do 1700 godišnje, na prosek od oko 10.000 osuđenih. Taj broj ne uključuje one koji su u procesu, ili su samo konzumenti.

"Kaže se nekad da kaznena politika ne sme biti mreža koja hvata male ribe, a propušta velike. Već obrnuto. Mi se ovim propisima bavimo malim, sitnim ribama, a nismo postigli ništa spektakularno u suzbijanju onih krupnih oblika ovih krivičnih dela", ističe prof. dr Milan Škulić.

A zdravstveni radnici poručuju - mere obaveznog lečenja, koje traju koliko i zatvorska kazna - do tri godine - kod zavisnika dugoročno daju bolje rezultate.

"Rezultazti lečenja su dobri i nekako zavisnici to shvate ozbiljno i ulažu napor da lečenje bude sa dobrim rezultatima i mislim da je onda to bolje nego da to vreme provedu u zatvoru, jer u zatvoru nema nekih rehabilitacionih terapijskijh programa koji su specifično namenjeni za zavisnike", ističe direktorka Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti Mira Kovačević.

U Ministarstvu pravde, iako inicijativu do sada niko nije zvanično uputio, Radna grupa za izmene Krivičnog zakonika je upozata sa problemom i raspravlja o njemu.

Izvor: Vebsajt N1 info, Jelena D. Petrović, 18.05.2016.
Naslov: Redakcija