Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAPOSLENIMA U AUTONOMNIM POKRAJINAMA I JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE: Odgovori SKGO na pitanja gradova i opština o primeni Zakona


Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) objavila je odgovore na postavljena pitanja gradova i opština o primeni Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016 - dalje: Zakon).

• Članom 28. Zakona propisano je da službenik ima pravo na odmore i odsustva prema opštim propisima o radu i kolektivnom ugovoru. Službenik ima pravo na godišnji odmor od najmanje 20, a najviše 30 radnih dana, prema merilima određenim opštim aktom poslodavca. Čl.17. Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe propisano je da se dužina godišnjeg odmora zaposlenog utvrđuje tako što se zakonski minimum uvećava prema propisanim kriterijumima. Stavom 2. Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora je propisano da godišnji odmor koji se utvrdi nakon primene svih kriterijuma ne može da se koristi u trajanju dužem od 25 radnih dana, osim za zaposlene sa navršenih 30 godina rada provedenih u radnom odnosu koji imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana. Kako je čl. 29. Zakona propisano da kolektivnim ugovorom kod poslodavca mogu da se utvrde veća prava koja ovim Zakonom nisu utvrđena, u skladu sa ovim Zakonom i opštim propisima o radu, osim plata zaposlenih, da li se prilikom utvrđivanja prava na godišnji odmor zaposlenih u jedinici lokalne samouprave treba pridržavati ograničenja iz kolektivnog ugovora od 25 dana ili ne obzirom da Zakon ne predviđa takvo ograničenje?

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave je dalo mišljenje broj: 011-00-76/2017-20, 22. februara 2017. godine, u kojem je sadržan odgovor na postavljeno pitanje, pa ga u nastavku teksta i prenosimo.

Članom 28. stav 1. i 2. Zakona propisano je da službenik ima pravo na odmore i odsustva prema opštim propisima o radu i kolektivnom ugovoru, kao i pravo na godišnji odmor od najmanje 20, a najviše 30 radnih dana, prema merilima određenim opštim aktom poslodavca.

U članu 17 stav 2. Aneksa posebnog kolektivnog ugovora za državne organe ("Sl. glasnik RS", br. 25/2015 i 50/2015) utvrđeno je da se godišnji odmor, koji se utvrdi nakon primene svih kriterijuma iz navedenog člana Aneksa, ne može koristiti u trajanju dužem od 25 radnih dana.

S tim u vezi, potrebno je imati u vidu da su prilikom zaključivanja Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe, radni odnosi u organima autonomne pokrajine i lokalne samouprave bili regulisani Zakonom o radnim odnosima u državnim organima ("Sl. glasnik RS", br. 48/91, 66/91, 44/98 - dr. zakon*, 49/99 - dr. zakon**, 34/2001 - dr. zakon***, 39/2002, 49/2005 - odluka USRS, 79/2005 - dr. zakon, 81/2005 - ispr. dr. zakona, 83/2005 - ispr. dr. zakona i 23/2013 - odluka US), kojim je bilo propisano da za svaku kalendarsku godinu zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18, a najviše 25 radnih dana.

Međutim, novim Zakonom o zaposlenima u organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave, čija primena je počela od 1.12.2016. godine propisano je da službenik ima pravo na godišnji odmor od najmanje 20, a najviše 30 radnih dana, prema merilima određenim opštim aktom poslodavca (član 28).

Imajući u vidu da je Zakon akt više pravne snage od posebnog kolektivnog ugovora, u tom slučaju, maksimalna dužina godišnjeg odmora zaposlenih u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave određuje se prema članu 28. Zakona o zaposlenima u organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave.

U skladu sa navedenim, proizilazi da se dužina godišnjeg odmora primenom svih kriterijuma utvrđenih u Aneksu posebnog kolektivnog ugovora za državne organe može koristiti u trajanju od najviše 30 radnih dana, kako je to utvrđeno u članu 28. Zakona o zaposlenima u organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave.

• Do jula 2016. godine bio sam raspoređen na radnom mestu načelnik (rukovodilac), Odeljenja u Opštinskoj upravi, sa zvanjem samostalni stručni saradnik. Docnije sam dobio novo rešenje o raspoređivanju kao samostalni stručni saradnik.

Nakon usvajanja novog Pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji doneto je rešenje, kojim mi je određeno zvanje savetnik. Da li je navedeno u skladu sa Zakonom o zaposlenima u AP i JLS?

Shodno čl. 21. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 88/2016) radna mesta rukovodilaca užih unutrašnjih jedinica (načelnici odeljenja, šefovi odseka, rukovodioci grupa i drugi) mogu da se razvrstaju u zvanja višeg savetnika, samostalnog savetnika, saradnika i višeg referenta.

Radno mesto rukovodioca uže unutrašnje jedinice ne može biti razvrstano u zvanje niže od zvanja ostalih radnih mesta u njoj.

S druge strane, čl. 9. Uredbe se propisuje da se izvršilačka radna mesta razvrstavaju tako što se na opis svih poslova radnog mesta primene merila za procenu radnog mesta i potom odredi zvanje koje najbolje odgovara radnom mestu.

Zvanja u koja se razvrstavaju radna mesta određena su Zakonom.

Zvanja su: samostalni savetnik, savetnik, mlađi savetnik, saradnik, mlađi saradnik, viši referent, referent i mlađi referent.

Shodno čl. 10. Uredbe merila za procenu radnog mesta jesu: složenost poslova, samostalnost u radu, odgovornost, poslovna komunikacija i kompetentnost.

Dakle, ukoliko u konkretnom slučaju nije reč o radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice, izvršeno razvrstavanje je u skladu sa Zakonom i Uredbom.

• Da li je neka JLS donosila akt – Pravilnik za oblast stručnog usavršavanja ili je eventualno upućivala inicijativu Savetu u skladu sa članom 119.? Da li načelnik uprave, kao poslodavac donosi pravilnik sa posebnim programom za jednu godinu i obaveznim elementima koje on treba da sadrži? Da li se samo dostavlja poseban program Savetu ili se to čini zajedno sa Pravilnikom? Da li načelnik Opštinske uprave dostavlja poseban program ili to radi načelnik Gradske uprave i za opštinske uprave, jer gradska opština nije jedinica lokalne samouprave?

Poštovani, na deo pitanja o postupanju konkretne JLS vam ne možemo odgovoriti, pošto je kontekst davanja odgovora na pitanja vezan za tumačenje zakona i podzakonskih akata.

Članom 121. Zakona o zaposlenima je propisano da se stručno usavršavanje službenika zasniva na opštim i posebnim programima kojima se određuju oblici i sadržina usavršavanja.

Listu opštih programa stručnog usavršavanja, osim opšteg programa stručnog usavršavanja za polaganje državnog stručnog ispita, utvrđuje ministar nadležan za lokalnu samoupravu na osnovu predloga nadležnog organa državne uprave i mišljenja Saveta.

Posebne programe stručnog usavršavanja donosi načelnik uprave za svaku kalendarsku godinu uz pribavljeno mišljenje Saveta.

Obavezne elemente programa stručnog usavršavanja propisuje ministar nadležan za lokalnu samoupravu na predlog Saveta.

Dakle, nakon propisivanja obaveznih elemenata stručnog usavršavanja, posebne programe usavršavanja donosi načelnik uprave, uz pribavljeno mišljenje saveta, a za svaku kalendarsku godinu i to čini načelnik gradske, opštinske uprave, ali i uprave gradske opštine.

• Poštovani, molimo Vas da nam zbog pravilne primene Zakona u sudskom postupku odgovorite, u što kraćem roku, koji sud je nadležan kod sudskog spora između radnika na određeno vreme bez statusa službenika, koji je svoj radni odnos zasnovao prema ranijem Zakonu o radnim odnosima u državnim organima, a koji je trajao do 30.11.2016. godine i JLS? JLS je usvojila novi Pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta tek u januaru 2017. godine i nakon toga zaposlenima uručila rešenja o raspoređivanju službenika odnosno nameštenika, a Žalbenu komisiju formirala sredinom decembra 2016.

Na osnovu čl. 22. Zakona o uređenju sudova ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 31/2011 - dr. zakon, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 101/2013, 106/2015, 40/2015 - dr. zakon, 13/2016 i 108/2016) Osnovni sud u prvom stepenu sudi u stambenim sporovima; sporovima povodom zasnivanja, postojanja i prestanka radnog odnosa; o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa; o naknadi štete koju zaposleni pretrpi na radu ili u vezi sa radom; sporovima povodom zadovoljavanja stambenih potreba na osnovu rada. Zakonom o radnim odnosima u državnim organima nije propisivana posebna nadležnost sudova u ovoj oblasti, pa je stoga reč o nadležnosti osnovnih sudova, shodno čl. 22. Zakona o uređenju sudova.

• Službeničko mesto (komunalni saradnik) je postalo upražnjeno usled odlaska zaposlenog u penziju. Da li zaposleni koji je deset godina radio u Upravi GO na poslovima komunalni saradnik i ima položen stručni ispit, a usled primene Zakona i smanjivanja broja izvršilaca na radnom mestu komunalni saradnik je raspoređen na radno mesto nameštenika, može da se rasporedi na radno mesto komunalnog saradnika ili bilo koje službeničko mesto? Napominjem da ima položen državni ispit. Ukoliko može, koji je način i procedura, a de ne mora popunjavanje radnog mesta da se sprovodi preko internog ili javnog konkursa s obzirom da je već zaposlen kod istog poslodavca kao nameštenik?

Članom 82. Zakona je propisan redosled radnji pri popunjavanju radnih mesta, koji glasi:

"Pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.

Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.

Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.

Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.

Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs".

Dakle, zakonom nije propisana mogućnost premeštaja nameštenika pri popunjavanju radnog mesta, već samo službenika, a što se odnosi i na interni konkurs, propisan ovim članom Zakona, konkretnije, ne postoji mogućnost premeštaja zaposlenog sa namešteničkog na radno mesto službenika.

Izvor: Vebsajt SKGO, 19.04.2017.
Naslov: Redakcija