Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU: Predviđeno je pooštravanje procesa akreditacije, mogućnost da profesori koji napune 65 godina još četiri godine ostanu na fakultetu, neograničen mandat za rektore i dekane


Mandat rektora i dekana na četiri godine, bez ograničenja na dva mandata kako je bilo do sada, pooštravanje procesa akreditacije i mogućnost da profesori koji napune 65 godina još četiri godine ostanu na fakultetu – neke su od novina koje predviđa Nacrt zakona o visokom obrazovanju.

Javna rasprava o ovom dokumentu trebalo bi da počne do kraja februara 2017. godine, a tek po okončanju rasprave, znaće se šta će "preživeti" od predloženih rešenja.

U aktuelnom Zakonu o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012, 89/2013, 99/2014, 45/2015 - autentično tumačenje, 68/2015 i 87/2016), jedan od najspornijih članova je onaj po kojem se rektor univerziteta, dekan fakulteta i direktor visoke škole strukovnih studija bira na tri godine sa mogućnošću i jednog ponovnog izbora.

Nacrtom zakona je ovo postao član 64. u kojem se kaže da se rektor, dekan i direktor biraju na četiri godine. Po tumačenju istaknutih pravnika, to znači da više nema ograničenja mandata.

Dekani su pozdravili ovakav stav i razrešenje višegodišnje agonije na fakultetima, koja je početkom (izborne) 2015. godine kulminirala saopštenjem Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da dekani fakulteta u Srbiji nemaju pravo da budu na toj funkciji više od dva puta. Zaprećeno je čak i novčanom kaznom u slučaju da fakulteti ipak odluče da izaberu dekana mimo Zakona i upozoreno da se dekani ne služe mahinacijama poput drugačijeg naziva ili sedišta fakulteta kako bi se domogli trećeg mandata.

Ovo pismo su profesori jednoglasno odbacili (zasedao je rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu, kao i Senat BU), uz tumačenje da mišljenje Ministarstva prosvete nije pravno obavezujuće. Zvaničan stav prve škole za pravo u Srbiji bio je da je Zakon vrlo precizan i da on kaže da mogu dva mandata u cugu, ali ne kaže da ne može i treći za života. Međutim, tadašnji ministar prosvete je ipak sproveo svoju volju i po tom principu su izabrani novi čelni ljudi fakulteta i univerziteta.

Zvanično objašnjenje prosvetnih vlasti bilo je i da je zakonodavac sa pravom osmislio ovakav član – kako bi se smanjila mogućnost korupcije i nepotizma i kako bi ovakve funkcije bile dostupne što većem broju ljudi, pod uslovom da poseduju odgovarajuće kvalifikacije. Profesori, međutim, smatraju, da je realnost da su zbog ovakvog tumačenja Zakona bez funkcije ostale mnoge njihove kolege koji su se dobro pokazali na rukovodećem položaju i da se ovim ispravlja "nepravda".

Druga bitna novina, oko koje je takođe bilo mnogo sporenja u univerzitetskoj javnosti, jeste penzionisanje profesora, odnosno mogućnost nastavka rada i nakon navršene 65 godine života. I dok na stranim univerzitetima nema ograničenja za penzionisanje, profesori predaju i u 90. godini, aktuelni Zakon kaže da profesor kada napuni 65 godina života, može da predaje još tri godine.

Nacrt zakona na prvi pogled, smanjuje radni vek, jer se u članu 93. navodi da ukoliko postoji potreba za nastavkom rada, nastavnik može da zaključi sa univerzitetom, odnosno fakultetom, ugovor o radu na određeno vreme do dve godine. Međutim, u istoj rečenici se navodi i da postoji "mogućnost dodatnih produženja".

Najveća novina koja se predlaže, jeste osnivanje Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju (odustalo se od naziva agencija), koje će imati svojstvo pravnog lica. Ono će vladi podnositi izveštaj o svom radu, a finansiraće se iz sopstvenih prihoda i budžeta Srbije.

Na čelu ovog nacionalnog akreditacionog tela biće upravni odbor od pet članova koji se biraju iz redova univerzitetskih i profesora strukovnih studija. Upravni odbor bira direktora i što je još važnije, bira i razrešava članove Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta.

Izbačena je mogućnost da fakultet, odnosno univerzitet dobije akt upozorenja – što se pokazalo kao prostor pogodan za manipulaciju i korupciju. Od sada će Nacionalno akreditaciono telo da izdaje uverenje o akreditaciji visokoškolske ustanove, odnosno studijskog programa ili da – odbije zahtev za akreditaciju.

Takođe, do sada su fakulteti kojima je odbijena akreditacija imali pravo žalbe Nacionalnom savetu, koji je imao konačnu reč. Sada će Nacionalni savet da potvrdi ili odbije rešenje i vrati ga na ponovo odlučivanje Nacionalnom akreditacionom telu. Ono će u roku od 30 dana morati da donese rešenje u skladu sa "shvatanjem Nacionalnog saveta ili da pokrene upravni spor".

Ono što se do sada dešavalo jeste da Komisija za akreditaciju odbije neki fakultet, on se žali Nacionalnom savetu i savet mu odobri akreditaciju. Zato su u javnosti često pljuštale međusobne optužbe o korupciji, a kojima zakonodavac očigledno na ovaj način želi da stane na put.

Kao i u vrtićima i osnovnim i srednjim školama i na Univerzitetu se uvodi JOB –– jedinstveni obrazovni broj studenta. To je neponovljiva i individualna oznaka koja se sastoji od 16 karaktera i koja se dodeljuje studentu pri prvom upisu na visokoškolsku ustanovu. Ovo je neophodno i zato što ubuduće Ministarstvo prosvete vodi registar studenata, zatim registre akreditovanih visokoškolskih ustanova, akreditovanih studijskih programa i zaposlenih, a sve u okviru Jedinstvenog informacionog sistema prosvete (JISP).

Ukoliko je student već u školi dobio JOB, neće mu biti dodeljen novi.

Uz rektora, prorektore i generalnog sekretara, predviđa se i nova funkcija na Univerzitetu – menadžer. Nema drugih informacija o tome šta ova funkcija podrazumeva, samo da je Univerzitet dužan da objavi konkurs za izbor menadžera u roku od devet meseci od stupanja na snagu ovog zakona.

Izvor: Vebsajt Politika, Sandra Gucijan, 17.02.2017.
Naslov: Redakcija