Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O VRAĆANJU ODUZETE IMOVINE I OBEŠTEĆENJU: Agencija za restituciju priprema podatke za utvrđivanje koeficijenta za obeštećenje vlasnicima imovine koja ne može da bude vraćena u naturi. Konačan iznos obeštećenja dobija se tako što se osnovica koja je utvrđena za svaki pojedinačni predmet pomnoži sa koeficijentom. Tek kad se utvrdi koeficijent, i donese rešenje o utvrđivanju iznosa obeštećenja, biće moguće da se isplati akontacija obeštećena čiji je iznos 10 odsto. Predviđeno je da isplata akontacije počne u decembru 2018. godine, a isplata naknade u vidu obveznica trebalo bi da traje 12 godina


U našem je interesu da oduzeta imovina bude što pre vraćena starim vlasnicima, a ukoliko restitucija bude išla ovim tempom možemo očekivati da ovaj proces bude završen za pet ili šest godina, kaže Strahinja Sekulić, v. d. direktora Agencije za restituciju. On je naglasio da predstavnici pravobranilaštva, kako Državnog tako i lokalnih, ulažući neosnovane žalbe na rešenja Agencije, svesno odugovlače postupke. O njihovim žalbama odlučuje Ministarstvo finansija, a posle toga je moguće pokretanje upravnog spora pred Upravnim sudom na čije se okončanje čeka i do nekoliko godina.

Godinama se čeka na razrešavanje statusa beogradskih hotela "Splendid" i "Beograd", koji sve više propadaju.

Rešenje o vraćanju Hotela "Beograd" Agencija za restituciju donela je još 2012. godine, ali su se preduzeće "Železnice Srbije" (koje je raspolagalo ovom imovinom) i Republičko pravobranilaštvo žalili Ministarstvu finansija. Usledio je spor pred Upravnim sudom koji je potvrdio odluku Agencije za restituciju, a kada je Ministarstvo finansija potvrdilo rešenje Agencije, Pravobranilaštvo je podnelo novu tužbu i to opet pred Upravnim sudom. Takođe Pravobranilaštvo se žalilo na rešenja o vraćanju dve zgrade Internacionalne škole u Beogradu, poznatije pod nazivom Američka škola, u ulicama Banjičkih žrtava 6 i Temišvarska 19, čiji službenici nisu dopuštali predstavnicima Agencije da naprave zapisnik pozivajući se na navodnu eksteritorijalnost. Tek kada je rešenje o vraćanju vile u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića 51, u blizini američke ambasade, postalo pravosnažno Državno pravobranilaštvo je tražilo poništavanje postupka i ovaj predmet je sada u Tužilaštvu.

Na ovaj način, kako kaže Sekulić, stvara se negativan odnos između građana i države koji mogu da zatraže naknadu štete zbog odugovlačenja postupka.

Uprkos mnogobrojnim smetnjama, Agencija je od osnivanja (2011. godine) do sada rešila 43.850 zahteva građana, što je više od polovine podnetih (58 odsto). Naslednicima bivših vlasnika vraćene su 5.593 nekretnine, čija ukupna površina iznosi oko 394.000 kvadratnih metara. U pitanju su: 4.033 poslovna prostora, 754 stana i 806 zgrada.

Proces restitucije nije parnični postupak u kojem smo mi i država suprotstavljene strane. Zakonska obaveza svih državnih ustanova je da sarađuju u procesu restitucije, a ne da budu suprotstavljene. Predstavnici pravobranilaštva retko se izjašnjavaju tokom postupaka, ali zato na veliki broj naših rešenja ulažu žalbe – objašnjava Sekulić.

Najviše žalbi stiže na odluke o vraćanju poljoprivrednog zemljišta, a samo prošle godine ministarstvo je odbacilo 600 žalbi na rešenja Agencije. Žalbe istog sadržaja, na gotovo istovetne predmete, i dalje stižu tako da je svima jasno da je cilj odugovlačenje restitucije kako bi to zemljište i dalje mogli da koriste zakupci po povlašćenim cenama.

U narednih 30 dana Agencija za restituciju će pripremiti sve neophodne podatke za utvrđivanje koeficijenta za obeštećenje vlasnicima imovine koja ne može da bude vraćena u naturi.

Konačan iznos obeštećenja dobija se tako što se osnovica koja je utvrđena za svaki pojedinačni predmet pomnoži sa koeficijentom. Tek kad se utvrdi koeficijent, i donese rešenje o utvrđivanju iznosa obeštećenja, biće moguće da se isplati akontacija obeštećena čiji je iznos 10 odsto – objašnjavaju u Agenciji za restituciju uz napomenu da je reč o teškom poslu budući da je većina objekata srušena ili uvećana. Reč je o oko 40.000 predmeta, a još nije poznato koliko novca bi država trebalo da izdvoji za isplatu naknade nekadašnjim vlasnicima. Poseban problem predstavlja procena konfiskovane imovine, pogotovo ukoliko su naslednici podneli zahtev za rehabilitaciju nekadašnjeg vlasnika i još čekaju na odluku suda. Ukoliko sud odbije rehabilitaciju, Agencija po automatizmu odbija zahtev za restituciju.

Zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US) predviđeno je da isplata akontacije počne u decembru 2018. godine, a isplata naknade u vidu obveznica trebalo bi da traje 12 godina.

Početak roka za isplatu akontacije država je već dva puta odlagala, i to 2013. i krajem 2014. godine, tako da Mile Antić, koordinator Mreže za restituciju, sumnja u obećanja države da će isplatiti obeštećenje nekadašnjim vlasnicima.

On je podsetio da veliki broj stanova, zgrada i poslovnih prostora u centru Beograda, ali i u unutrašnjosti, još čeka restituciju.

Crkvama i verskim zajednicama do sada je, restitucijom, vraćeno ukupno 56.098 hektara zemljišta i 88.884 kvadratna metra kuća, stanova i poslovnih prostora, podaci su Agencije za restituciju. Tokom prošle godine Agencija je crkvama vratila pravo svojine (in natura) ili im je utvrdila naknadu na ukupno 4.800 hektara zemljišta. Najveći deo čini poljoprivredno zemljište (oko 3.000 hektara), a vraćeno je 885 hektara šuma i šumskog zemljišta, kao i dva hektara i 11 ari građevinskog zemljišta. Tako je recimo Srpska pravoslavna crkva dobila nazad poslovne prostore u Bulevaru kralja Aleksandra 17 (gde se nalazi poslovnica "Er Srbije"), stanove i poslovne prostore u Bulevaru kralja Aleksandra 20, poslovni prostore na Terazijama 22, stanove u zgradi na Studentskom trgu, poslovnu zgradu u Zmaj Jovinoj ulici u Novom Sadu. Osim toga, formirana je posebna jedinica za vraćanje imovine žrtvama Holokausta. Primljeno je 147 zahteva, a za 10 meseci vraćena je 41 nekretnina Jevrejskoj opštini Beograd (33 poslovna prostora, sedam stanova i jedna zgrada), a jevrejske opštine Kikinda i Sombor dobile su nazad 113 hektara poljoprivrednog zemljišta u Novom Kneževcu i Somboru.

Samo tokom 2016. godine Agencija za restituciju vratila je vlasnicima i naslednicima 1.141 objekat, tačnije 725 poslovnih prostora, 181 stan i 204 zgrade na teritoriji Srbije. Osim toga vraćeno je oko 968.000 kvadrata neizgrađenog građevinskog zemljišta, više od 9.500 hektara poljoprivrednog zemljišta i više od 700 hektara šuma i šumskog zemljišta. U poslednjih šest godina Agencija za restituciju vratila je oko dva i po miliona kvadratnih metara neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, oko 17.700 hektara poljoprivrednog zemljišta, kao i 4.228 hektara pokrivenog šumama.

Izvor: Vebsajt Politika, Jelena Popadić, 19.01.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija