Zastava Bosne i Hercegovine

KRIVIČNI ZAKONIK: Polno uznemiravanje se niskim kaznama svodi na prekršaj


Ukoliko i dalje budemo prepuštali slučaju da polno uznemiravanje prođe neodgovarajuće sagledano i kažnjeno, ta pojava će biti raširena u srpskom društvu i umnožavaće se, zaključak je koji je na okruglom stolu “Borba protiv seksualnog uznemiravanja u akademskoj zajednici” u Palati “Srbija” izneo Zoran Pašalić, zaštitnik građana. Služba zaštitnika organizovala je ovaj događaj, u saradnji sa Misijom OEBS-a u Srbiji, kako bi ukazala na preporuke i promene koje se, prema Pašalićevim rečima, hitno moraju usvojiti radi zaštite najčešćih žrtava polnog uznemiravanja - devojčica, devojaka i žena. Ombudsman je podvukao da se počinioci često prave da se to nije ni dogodilo i apelovao da mu “polno uznemiravanje prijavi bilo koja osoba iz žrtvinog okruženja koja je načula da se nešto takvo zbilo”. Naglasio je da je veliki problem u pravnoj regulativi ovog nedela, jer se neadekvatno niskim kaznama “krivično delo maltene stavlja u rang prekršaja”.

On je naveo da je Krivični zakonik ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019) i njegov član 182a. samo jedan od pravnih akata koji definiše polno uznemiravanje ali loše, jer je kazna u rangu od novčane do šest meseci zatvora, a čak i kada su žrtve maloletne, sankcija je “u rangu one za lakša dela”, od tri meseca do tri godine lišavanja slobode. Takođe je problem, kaže on, što za polno uznemiravanje nije predviđeno gonjenje prema službenoj dužnosti, što je još jedan od razloga da mnogi slučajevi prolaze nekažnjeno.

- Čak sam i ja kao zaštitnik građana pokrenuo dve prijave samo na osnovu saznanja iz medija, a odnose se na polno uznemiravanje u Istraživačkoj stanici “Petnica” i na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, što je imalo za posledicu da je jedan profesor bio javno udaljen sa te ustanove. Ogromnu zahvalnost dugujem mojim kolegama Marku Mladenoviću i Slobodanu Simiću, koji su podneli teret te priče. Dokazano je da polno uznemiravanje postoji u ovdašnjoj akademskoj zajednici, retko se prijavljuje, odnosno da ga ima u mnogo većem procentu u odnosu na broj prijava. Ovaj skup sam inicirao kako bismo pomenutu temu stavili u žižu javnosti, a ne samo sedeli i čekali da se dogodi novi slučaj, pa kada se sve okonča opet to padne u senku. Za gore pomenute slučajeve se više niko i ne interesuje - naglasio je Pašalić.

Aludirajući na seksualno uznemiravanje za koje se sumnja da se događalo u školicama za decu izvan formalnog obrazovnog sistema, naglasivši da ne bi da pominje te slučajeve iz prošlosti koji su sada aktuelizovani, dodao je da je apelovao na Ministarstvo prosvete da pod budnom pažnjom inspekcija budu sve ustanove koje se bave obrazovanjem, ne samo škole i fakulteti. Zaštitnik građana je istakao da je inicirao izmene pravilnika i pooštravanje kazni za polno uznemiravanje, kao i da se mora preduzeti čitav niz aktivnosti kako bi se ova pojava koja je, kaže, pod velom tajni u Srbiji, potpuno razotkrila i kako bi se žene ohrabrile da prijavljuju polno nasilje.

- Veoma je značajno praviti distinkciju između polnog uznemiravanja i silovanja. Ovo prvo je vrsta najodvratnije manipulacije, zloupotrebe položaja i moći u kojoj su najčešće žrtve žene, podređene manipulatoru - naglasio je Zoran Pašalić.

Svi univerziteti trebalo je da imenuju svoje poverenike za rodnu ravnopravnost ali, kako kaže, većina njih još nije odredila tu osobu, niti je sprovela odgovarajuću obuku osoblja za sprečavanje polnog uznemiravanja.

Agnes Bodens, viša savetnica za dobru upravu pri Misiji OEBS-a u Srbiji, istakla je da poseduje zabrinjavajuće statističke podatke koji govore o prisutnosti seksualnog uznemiravanja u akademskim zajednicama.

“Naš rad je zasnovan na Konvenciji o ravnopravnosti polova koju je potpisalo svih 47 zemalja učesnica OEBS-a, uključujući i Srbiju. OEBS u Srbiji radi kroz uvođenje rodne ravnopravnosti u udžbenike, kurikulume, edukovanje osoblja na fakultetima i zasad sarađujemo sa Univerzitetom u Beogradu, Univerzitetom u Nišu i Internacionalnim univerzitetom u Novom Pazaru. Nedovoljno prijavljivanje seksualnog zlostavljanja dovodi do nedovoljnog reagovanja društva na ove pojave koje žene najčešće iz straha teško prijavljuju. Cilj je da svi zajedno odgovarajuće odreaguju, od akademije do organizacija civilnog društva, kako bi se u Srbiji podstaklo formiranje opšte kulture za sprečavanje polne diskriminacije”, podvukla je Agnes Bodens.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Vebsajt Politika, Dragana Jokić-Stamenković, 16.12.2023.
Naslov: Redakcija