Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O STANOVANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA: Tri godine od usvajanja Zakona, stanje stambenog fonda nije znatno poboljšano. U Ministarstvu građevinarstva su svesni manjkavosti pojedinih odredaba Zakona, pa ne isključuju mogućnost izmena i dopuna ovog akta u narednom periodu


Stanje u stambenim zgradama nije znatno poboljšano u protekle tri godine, od stupanja na snagu Zakona o stanovanju i održavanju zgrada ("Sl. glasnik RS", br. 104/2016), ali se sada u gotovo svim višespratnicama zna ko "vodi glavnu reč". Od 45.603 registrovana kućna saveta u Srbiji, 28.783 je izabralo komšiju za predsednika, dok se 16.217 opredelilo za profesionalnog upravnika. Oni koji nisu uspeli ili nisu hteli da se dogovore, dobili su prinudnu upravu - 2.169 zgrada.

U Ministarstvu građevinarstva su svesni manjkavosti pojedinih odredaba, pa ne isključuju mogućnost izmena i dopuna ovog akta u narednom periodu.

Oko 900 stambenih zajednica je registrovano u Kragujevcu, a ovaj grad prednjači po broju prinudnih upravnika, koji su postavljeni u 119 zgrada i ulaza. U 412 objekata su angažovani profesionalni upravnici, dok su u 369 zgrada stanari preuzeli tu obavezu na sebe.

S druge strane, u Novom Sadu, sa 4.547 stambenih zajednica, još nije postavljen nijedan prinudni upravnik. U Gradskoj upravi kažu da imaju deset zahteva za postavljanje prinudne uprave i da su svi u postupku rešavanja.

- Da bi se donelo rešenje neophodno je obaviti prethodne radnje u kojima učestvuje i Gradska uprava za inspekcijske poslove i Odsek komunalne inspekcije - navode u Gradskoj upravi. - Bolje je da se vlasnici stanova dogovore i izaberu upravnika među vlasnicima ili profesionalnog upravnika, jer je uvođenje prinudne uprave ionako privremenog karaktera.

Prema rečima mr Nebojše Beraka, predsednika Udruženja profesionalnih upravnika, u Novom Sadu ima oko 80 licenciranih profesionalnih upravnika, koji usluge naplaćuju od 250 do čak 1.000 dinara mesečno.

Obnova i uređenje zgrada ne teku tempom koji su stanari očekivali, ali ni upravnici nisu mađioničari, pa godinama osiromašen rezervni fond u koji se slivaju uplate od stanara, ne mogu da napune preko noći. Upravo od tih sredstava bi trebalo da se ulaže u krovove, fasade, liftove, stepenice i ostale popravke.

Iako statistički gledano, jedan upravnik rukovodi u proseku u 16 zgrada, što nije prevelik broj, u praksi se stiče utisak da ne uspevaju da postignu sve i zavire u svaku zgradu barem jednom ili dva puta mesečno.

- Potrebno je uložiti više napora u unapređenje održavanja zgrada, jer još nema dovoljno preduzeća koja se bave ovom delatnošću, a postavlja se i pitanje kvaliteta pružanja usluga u tom sektoru - kažu u Ministarstvu građevinarstva. - Uvođenje profesionalnog upravljanja u Srbiji se pokazalo potpuno opravdano, jer udeo profesionalnih upravnika konstantno raste. Za potrebe unapređenja održavanja stambenih zgrada, a posebno zgrada sa liftovima, ključan mehanizam je rezervni fond zgrade. Svest građana o njegovoj neophodnosti, nažalost, još ne postoji.

Toplica Đorđević iz Udruženja upravnika jugoistočne Srbije, tvrdi da većina stanara još ne zna šta je tačno obaveza njegovih kolega u skladu sa novim Zakonom.

- Doživljavaju nas kao hausmajstore, koji su zaduženi za sve popravke - kaže Đorđević. - Zgradom u suštini upravlja skupština, a upravnik im pomaže da to rade u skladu sa Zakonom i izvršava njihove naloge. Uglavnom je velika nezainteresovanost za probleme zgrade. Zanima ih samo da cena radova bude što manja. Mnogo stanara ne razume da novac odlazi na račun stambene zajednice, a ne kod upravnika i da mogu da ga namenski troše.

Upravnica Snežana Đurić Kresojević iz Niša, smatra da dvadesetak profesionalnih upravnika nije dovoljno za najveći grad u jugoistočnoj Srbiji. Ona kaže da zbog obima posla sve više upravnika iz redova stanara otkazuje da rukovodi zgradom i tu funkciju prepušta profesionalcima koji, kako smatra, nisu dovoljno plaćeni za posao koji rade. Na teritoriji Niša registrovano je 1.790 stambenih zajednica, a u 20 do 25 odsto su profesionalci. U Udruženju upravnika jugoistočne Srbije, kažu da prinudnu upravu ima manje od 30 zgrada.

U Kraljevu su registrovane 592 stambene zajednice, u kojima dužnost upravnika obavlja 47,47 odsto profesionalaca i 52,53 odsto upravnika iz redova stanara, dok je u 22 zgrade uvedena prinudna uprava. U gradu na Ibru zasada ima 12 licenciranih upravnika.

Postoje i upravnici koji ne mogu da rade, jer nemaju dovoljan broj zgrada kojima bi upravljali - kaže Nebojša Berak, predsednik Udruženja profesionalnih upravnika, u Novom Sadu. - Da bi bilo isplativo, neophodno je da ih bude bar desetak. Imamo profesionalne upravnike koji revnosno i savesno rade svoj posao i trude se da u zgradama kojima upravljaju sve funkcioniše, ali ima i onih drugih.

U Registru profesionalnih upravnika, koji vodi Privredna komora Srbije, ima ih 1.020. Neki od njih su preduzetnici, dok veći broj radi za nekog.

- Nije problem sam broj upravnika, već njihova neravnomerna raspodela, jer ih u manjim mestima ima vrlo malo ili ih uopšte nema - objašnjavaju u resornom ministarstvu. - Lokalne samouprave bi mogle popraviti tu situaciju kroz davanje podrške za samozapošljavanje, što im je svakako na raspolaganju, ali u skladu sa drugim zakonima.

Na teritoriji grada Vranja su registrovane sve stambene zajednice, a ukupno ih je 214. Iako je bilo problema oko registracije, u posao je uključena komunalna inspekcija koja je, nakon isteka roka, obavila popis neregistrovanih objekata, informisala sve stanare i dala dodatne rokove za ispunjavanje ove zakonske obaveze.

Danijela Bandović, šef Odeljenja za urbanizam i imovinsko-pravne poslove Gradske uprave u Vranju, navodi da je registrovan 61 profesionalni upravnik, dok ih iz redova stanara ima 119. Gradska uprava je imenovala 34 prinudna upravnika u stambenim zajednicama koje ih nisu izabrale u predviđenom roku.

Izvor: Vebsajt Novosti, E. V. N., 12.11.2019.
Naslov: Redakcija