Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

TREĆA VERZIJA NACRTA USTAVNIH AMANDMANA U SKUPŠTINI NAJKASIJE POČETKOM OKTOBRA MESECA: Nakon mišljenja Narodne skupštine tekst amandmana ide na referendum.


Ministarka pravde Nela Kuburović izjavila je da je i treća verzija Nacrta ustavnih amandmana podložna novim korekcijama nakon današnjeg okruglog stola, na kojem predstavnici pravosudnih institucija, strukovnih udruženja i civilnog društva raspravljaju o predlogu teksta amandmana koji je izradilo Ministarstvo pravde u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije (VK).

Kuburović veruje, da će nakon usklađivanja teksta, najkasnije početkom oktobra Vlada Srbije uputiti Narodnoj skupštini inicijativu za izmenu Ustava.

“Narodna skupština je dužna da u roku od 30 dana odluči da li će prihvatiti inicijativu ili ne. Ako skupština dvotrećinskom većinom prihvati predlog Vlade, skupštinski Odbor za ustavna pitanja moći će da organizuje dalje javne debate i da razmatra tekst koji će vlada uputiti, a koji će svakako biti usklađen i sa mišljenjima koja budemo danas čuli”, rekla je Kuburović novinarima u pauzi okruglog stola.

Ona je podvukla da će Narodna skupština dati poslednju reč u vezi sa tekstom amandmana, koji će nakon toga ići na referendum.

Kuburović je rekla da veruje da je trećim nacrtom amandmana na Ustav iz 2006. godine u oblasti pravosudja, potpuno isključen uticaj politike u postupku za izbor sudija i javnih tužilaca.

“Danas su Narodna skupština i Vlada isključivo nadležne kada je reč o postupku izbora javnih tužilaca, Republičkog javnog tužioca, sudija koje se prvi put biraju i bira predsednike sudova, a upravo to je i bila najveća zamerka. Sve preporuke su ispoštvane i u predlogu amandmana koji smo danas predstavili Narodna skupština je isključena iz svakog procesa, izuzev izbora Vrhovnog tužioca”, naglasila je ministarka pravde.

Napomenula je da prema predlogu ustavnih amandmana Vlada više nema nikavu ulogu, već da je sve u nadležnosti nezavisnih tela - Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaca.

Upitana da li će se ovim amandmanima postići nezavisnost sudstva, zbog čega su ustavne reforme i pokrenute, Kuburović je ocenila da "mi nekako uvek krivo predstavljamo nezavisnost".

“Nezavisnost sudstva znači da sudija donosi odluke u skladu sa Ustavom i zakonima bez uticaja nekog trećeg spolja ili od samih kolega ili predsednika suda", navela je Kuburović i ukazala da prema anketama rađenim proteklih godina najveći uticaj na sudije dolazi upravo iz unutrašnjeg sistema, a najmanji je procenat izvršne ili zakonodavne vlasti.

Ona smatra da su u tekstu ustavnih amandmana ispoštovani svi standardi Saveta Evrope i Konsultativnog veća kada je reč o sastavu Visokog saveta sudstva (VS S) i Visokog saveta tužilaca (VST), napominjući da se ne slaže sa pojedinim ocenama da VK propisuje minimum standarda.

VK propisuje standarde, a kada poredimo druge zemlje u okruženju i Srbiju, mogu da kažem da Srbija sa ovim predlogom amandmana ima više standarde od drugih država u regionu, zato što Narodna skuspstina niše ne bira nosioce pravisudnih funkcija, izuzev Vrhovnog javnog tužioca.

Prema njenim rečima, svuda u regionu, u državama koje su na istom stupnju evro integracija, predsednika Vrhovnog suda i dalje bira skuština, a vlada i skupstina i dalje imaju veliku ulogu kod izbora tužilaca, dok kod nas to ostaje u nadležnosti VST.

"Mislim da će Srbija tek da uspostavi standarde kojih će trebati da se pridržavaju druge zemlje", istakla je ministarka.

Kada je u pitanju izglasavanje odluka u parlamentu kvalifikovanom većinom i odnos snaga u parlamentu, Kuburović je istakla da se ne sme posmatrati samo postojeće stanje.

"Ovaj Ustav treba da važi i za budućnost tako da niko od nas ne može da predvidi kakav će biti skupštinski neki sledeći saziv skupštine i da li će uopšte biti lako obezbediti tri petine poslanika da bi glasali o izboru Vrhovnog tužioca", navela je ministarka pravde.

Ona je na početku okruglog stola detaljno predstavila rešenja ustavnih amandmana i njihovu uskladjenost sa mišljenjem Venecijanske komisije, nakon čega je otpočela diskusija predstavnika i pravosudnih institucija, strukovnih udruženja i civilnog društva.

Udruženje sudija i tužilaca (UST) smatra da je poslednji Nacrt ustavnih amandmana u oblasti pravosudja pretrpeo značajne promene u uskladu sa mišljenjem Venecijanske komisije (VK), ali i da ima prostora za dalje korekcije pojedinih odredbi.

U pauzi diskusije na okruglom stolu u hotelu Metropol u Beogradu povodom ustavnih amandmana koje je predložilo Ministarstvo pravde, predsednik UST, Nenad Stefanović, je u izjavi za Tanjug primetio da je novim rešenjem za sastav Visokog saveta tužilaca (VST) usvojeno mišljenje VK, ocenjujući da njime postignut potreban balans u Savetu.

Podsetio je da je u ranijem nacrtu amandmana bilo predviđeno da od 11 članova VST, četiri predstavnika tužilaca biraju njihove kolege, a sedam da bira Skupžtina (pet istaknutih pravnika, uz ministra pravde i Vrhovnog javnog tužioca, dok je sada predloženo da VST čini 10 članova - četiri tužioca, četiri istaknuta pravnika, ministar pravde i Vrhovni javni tužilac.

Prema stavu UST, pozitivan pomak je i to što je mandat Vrhovnog tužioca ograničen i ukinuta mogućnost ponovnog izbora iste osobe na tu funkciju, što, kako je ocenio Stefanović, nagoveštava da se Vrhovni tužilac u radu neće rukovoditi ličnim interesima sa ciljem da ponovi mandat, već da će biti u funkciji struke.

Takođe, mandat Vrhovnog tužioca je produžen sa pet na šest godina, kako je predložila VK, a sve pomenuto, prema mišljenju Stefanovića, garantuje njegovu profesionalnost i posvećenost interesima struke bez obzira što ga ne biraju direktno kolege (bira ga Narodna skupština).

Pojasnio je da UST smatra da je neophodno promeniti sastav tužilačkog saveta u odnosu na sadašnji, navodeći da ne postoji odgovor zašto struka nije sprečila reizbor 2009. godine, kada je imala apsolutnu većinu tužilaca u tadašnjem sastavu saveta (7:4 u korist struke), kao i zašto su 2010. i 2011. godine odbijane žalbe kolega koji nisu prošli reizbor.

“Današnje Državno veće tužilaca (DVT - koji će putem amandmana promeniti naziv u Visoki savet utžilaca) ima sedam tužilaca, od kojih šest biraju kolege, plus Republičkog javnog tužioca po funkciji. Nažalost velika većina kolega nije zadovoljna radom tužilackog saveta”, napomenuo je Stefanović.

U tom smislu je ukazao da UST predlaže da se u razloge za razrešenje članova Saveta uvrsti i mehanizam kojim bi struka mogla da opozive svoje predstavnike u savetima.

“U praksi se dešava da kandidat za DVT ima jedan program pre izbora, a da onda tokom mandata promeni kurs u drugom pravcu. Zato moramo da imamo mehanizam opoziva naših predstavnika na osnovu objektivnih kriterijuma koji su unapred propisani. Sličan mehanizam mora postojati i za istaknute pravnike (moguhcnost pokretanja inicijative za razrešenje istaknutog pravnika)”, naglasio je predsednik UST.

Pozdravivši isključenje Skupštine iz postupka izbora šefova tužilaštava, kao i ukidanje trogodišnjeg, probnog mandata za zamenike tužilaca i sudija, uz balansiran sastav VST-a, Stefanović je izrazio očekivanje da će ove tri promene doneti viši nivo nezavisnosti, samostalnosti i odgovornosti pravosudja.

UST je takođe predložilo nekoliko korekcija amandmana, a jedna od njih se odnosi na davanje obaveznih uputstva za postupanje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca.

“Iako smatramo da se ne radi o ustavnoj materiji, ukoliko ostane u predlogu ustavnih amandmana, treba precizirati da se radi o 'pisanom obaveznom uputstvu u pojedinačnom predmetu, koje se samo izuzetno i iz opravdanih razloga može dati i usmeno, s tim da se u kratkom roku (na primer tri dana) dostavi u pisanom obliku”, naveo je Stefanović.

Kada je u pitanju Pravosudna akademija, UST je pozdravilo rešenje kojim se Nacrtom ustavnog zakona predviđa tranzicioni period od pet godina za početak primene ustavnog amandmana koji predvidja da se za sudiju i zamenika tužilaca može izabrati samo kandidat koji je završio početnu obuku.

Međutim, kako je naveo Stefanović, UST smatra da sudijski i tužilački pomoćnici treba da uđu u Ustav i da postanu vidljivi za sistem.

“Teret i obim njihovog rada su nevidljivi. Iza svakog sudije i tužioca nalaze se upravo pomoćnici. Naglasio bih da u skladu sa odredbama ZKP tužilacki pomoćnici preduzimaju samostalno radnje za krivična dela gde je propisana kazna zatvora do pet godina i do osam godina, zastupaju optužbe na glavnim pretresima, saslušavaju osumnjičene i ispituju svedoke...Naša molba Ministarstvu je da razmotri takvu mogućnost”, rekao je on ukazujući da VK u svom mišljenju tu mogućnost nije isključila.

U tom smislu UST je predložilo da se nacrt amandnama promeni i glasi: "sude sudije, a zakonom se može predvideti da u sudjenju učestvuju i sudije porotnici (dodati) i sudijski pomoćnici".

Potpredsednica UST, Ivana Josifović, je primetila da je amandmanima napravljen dobar iskorak ka nezavisnosti pravosduja jer je iz sastava VSS izostavljeno učešće ministarstva pravde, i da se izbor nosilaca pravosudnih funkcija izmestio iz narodne skupštine.

“Na taj način je otklonjen direktan politički uticaj na izbor nosilaca pravosudnih funckija a to smatramo jednim od najvećih garancija nezavisnosti sudstva, prilikom izbora, napredovanja i razrešenja”, rekla je Josifović.

Ona je takodje pozdravila odluku da se za predsednika Visokog saveta sudstva bira član iz reda sudija, napominjući i da balans u sastavu VSS, od pet sudija i pet istakutih pravnika može da bude dobar.

“U tom smislu Udruženje insistira na podizanju svesti i odgovornosti sudija da prilikom izabera kolega za sastav VSS, izaberu sudije koje će imati lični i profesionalni integritet da ih predstavljaju u savetu”, napomenula je Josifović.

Izvor: Vebsajt Blic, 18.09.2018.
Naslov: Redakcija