Zastava Bosne i Hercegovine

IZMENE KRIVIČNOG ZAKONIKA: PREDVIđENO JE UVOđENJE DVA NOVA KRIVIčNA DELA - SEKSUALNO UZNEMIRAVANJE I SEKSUALNO PROGANJANJE, KAO I POVEćANJE MAKSIMALNE, ALI I MINIMALNE KAZNE, PRE SVEGA ZA TRI KRIVIčNA DELA – OBLJUBA NAD DETETOM, OBLJUBA NAD NEMOćNIM LICEM I SILOVANJE. BIćE UVEDENA OBAVEZA PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA NASILNIKA I PRAćENJE NJEGOVOG PONAšANJA


Oštrije kazne za siledžije i silovatelje – povećavanje minimalnih i maksimalnih kazni, ukidanje uslovne kazne za silovanje, ali i uvođenje krivičnih dela seksualnog uznemiravanja i proganjanja, koje posle svih zakonskih procedura treba da počnu da se primenjuju najverovatnije od 1. januara 2017. godine, odgovor su države na učestale zločine.

Kada je borba protiv nasilja u porodici u pitanju, najbitnije je to što će biti pooštrena kaznena politika, smatra Vesna Stanojević, koordinatorka Savetovališta protiv nasilja u porodici.

Najavljene izmene Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013 i 108/2014) učiniće ga efikasnijim. Možemo se nadati boljim rezultatima. Ja sam optimista i očekujem da će svako rešenje biti bolje od ovoga koje smo imali do sada – ocenjuje Stanojevićeva.

Ona pozdravlja uvođenje novih krivičnih dela: seksualno uznemiravanje i seksualno proganjanje, kao i povećanje maksimalne, ali i minimalne kazne, pre svega za tri krivična dela – obljuba nad detetom, obljuba nad nemoćnim licem i silovanje.

Na vest da će biti formirane specijalizovane policijske grupe, Stojanovićeva kaže da mora proći određeni vremenski period dok sve ne zaživi.

Specijalizacije su jedno, to je teorija, a šta policajce čeka u praksi, videćemo. Problem je i pitanje broja policajaca u Srbiji, da li će oni moći sve da pokriju – kaže Stojanović.

Premijer Vlade Republike Srbije najavio je i da će se pristupiti donošenju novih zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i o zaštiti od nasilja u porodici, te da će se raditi na boljoj koordinaciji centara za socijalni rad, zdravstva.

Mi kao savetovalište protiv nasilja u porodici već četiri godine imamo besplatnu advokatsku pomoć žrtvama. Za žrtve mnogo znači da imaju mogućnost da zatraže pomoć advokata, a da ne moraju da plate – dodaje koordinatorka Savetovališta protiv nasilja u porodici.

Prema njenim saznanjima, Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici je gotov, i trebalo bi da ide na usvajanje u Vladu i Narodnu skupštinu Republike Srbije.

Sezona je leta, pitanje je kako će sve proći. Ali već u septembru ili oktobru možemo očekivati neke promene – dodaje Vesna Stanojević.

Još jedna od najavljenih mera bezbednosti potencijalnih žrtava nasilja je psihosocijalni tretman nasilnika i praćenje njegovog ponašanja.

Nadam se da ćemo pomoći žrtvama nasilja, ženama koje gube nadu u kontaktu s institucijama sistema. Sve institucije trebalo bi da budu efikasnije, brže i da rade sve što se od njih očekuje – zaključuje Vesna Stanojević.

Zoran Čvorović, profesor kragujevačkog univerziteta, smatra da pooštravanje kaznene politike u borbi protiv različitih vidova nasilja i siledžijstva u porodici i društvu neće doneti ništa ako se ne promene uslovi, jer ima slučajeva u kojima se drastično narušava pravo na suđenje u razumnom roku, ali i nema efikasnih sudskih postupaka.

Mnogi sudski postupci u vezi sa nasiljem završavaju tako što zastare ili tako što se oštro kažnjavanje obesmisli kroz uslovne otpuste, pomilovanja i ostale oblike vanrednog ublažavanja kazne – kaže Čvorović.

Ovaj profesor pravne istorije smatra da bi trebalo promeniti kulturnu i prosvetnu politiku u društvu.

Treba izgraditi vrednosni i ideološki sistem koji će zajedno sa promenama u kulturi, obrazovanju, medijima, dovesti do toga da se smanji broj ovakvih dela. Sa kulturom koja je vrednosno i moralno ambivalentna, uz propagiranje nasilja i odsustvo jasne ideološke usmerenosti društva, stvaraju se uslovi da se pojavljuju vršioci ovakvih krivičnih dela – tvrdi Čvorović.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandar Bojović, 17.07.2016.
Naslov: Redakcija