Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

POGLAVLJE 24 - PRAVDA, SLOBODA I BEZBEDNOST: OTVARANJEM POGLAVLJA 24 OčEKUJE SE REFORMA POLICIJE. EVROPSKA UNIJA ZAMERA SRPSKOJ POLICIJI šTO IMA PREKOBROJNU ADMINISTRACIJU, šTO NE RADI U SKLADU SA POTREBAMA DRUšTVA KOJEM SLUžI, ALI I šTO JE POLITIZOVANA


U pregovorima sa Evropskom unijom (EU) poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbednost, otvaraju se na početku, a zatvaraju na samom kraju pregovaračkog procesa. Od napretka u ovim oblastima zavisiće i ukupan napredak u pregovorima o članstvu u EU.

Prema rečima koordinatora Radne grupe za Poglavlje 23, Milana Antonijevića, pravi posao počinje tek nakon otvaranja poglavlja kada ćemo početi da primenjujemo i sprovodimo ono što smo zapisali u akcionom planu, što će sa druge strane nadgledati EU, ali i organizcije civilnog društva.

Danom otvaranja poglavlja Srbija će dobiti listu prelaznih merila za poglavlja 23 i 24, odnosno listu konkretnih promena koje Srbija treba da postigne u narednih nekoliko godina da bi napredovala ka članstvu.

U nacrtu pregovaračke pozicije EU za Poglavlje 23 ima čak 50 prelaznih merila - merljivih rezultata koji će se očekivati u jačanju nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, zaštiti manjinskih prava i slobode medija i izražavanja.

U poglavlju 24 glavna je reforma policije, bez koje nema ni efikasne borbe protiv organizovanog kriminala, migracija, terorizma i drugih problema koje Poglavlje 24 pokriva. Promene u srpskoj policiji naziru se već iz izveštaja Brisela o evropskom napretku Beograda.

Evropska unija zamera srpskoj policiji što ima prekobrojnu administraciju, što ne radi u skladu sa potrebama društva kojem služi, ali i što je politizovana. Neretko se političari mešaju u rad policije ili je zloupotrebljavaju u dnevnopolitičke, ali i partijske svrhe.

Tome bi, do 2020. godine na put trebalo da stanu upravo pregovori sa EU u okviru Poglavlja 24. Očekivani rezultat je obuka policije da radi više preventivno, a manje represivno. Misija ove, od demokratskih promena, pete reforme policije biće i da zbliži tzv. plave uniforme i građane.

"Da građani nemaju bojazan da će im se policija odazvati na njihove telefonske pozive pogotovo ako se nalaze u nekoj situaciji u kojoj im je ugrožena neka bezbednost", kaže Saša Đorđević, Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Takođe, cilj je da svaki građanin može, na primer, da ode na sajt Ministarstva unutrašnjih poslova i da vidi koliki je broj izvršenih krivičnih dela ili prijavljenih krivičnih dela u njihovoj ulici i na osnovu toga da vidi da li treba da se bolje zaštiti.

Ipak, kako kažu u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku, Unija trenutno najviše insistira na osposobljavanju policije za kontrolu migracija, organizovani kriminal i terorizam.

Bazična ljudska bezbednost je u senci, dodaju u Autnomnom ženskom centru, jer će, kako tvrde, pregovori, na primer, doneti DNK registar, ali samo onih koji trguju ljudima ili se bave kriminalom.

"I kada pitate da li bi tim DNK registrom mogli da se obuhvate i učinioci silovanja, što je vrlo bitno naročito kada imate nekoga ko ponavlja to delo i da se na taj način lakše dođe do tih osoba, onda vam kažu, a pa znate to nije predviđeno", objašnjava Vanja Macanović, iz Autnomnog ženskog centra.

Propisi i zadaci koji su ipak u planu državnu kasu koštaće 27 miliona evra. Sve preko toga platiće kroz pretpristupne fondove Evropska unija, koja će naravno i ocenjivati kako se Srbija sa reformama snalazi.

Izvor: Vebsajt N1 i RTS, 17.07.2016.
Naslov: Redakcija