Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NEDOVOLJNA DRŽAVNA POMOĆ U DRUMSKOM TRANSPORTU : Za tri meseca auto-prevoznici imali gubitak od oko 135 miliona evra


Auto-prevoznici su zajedno sa hotelijerima, kao posebno ugroženi za vreme trajanja vanrednog stanja, dobili dodatne podsticaje za održanje likvidnosti i nabavku opreme. Njima su namenjeni nešto povoljniji krediti Fonda za razvoj nego ostatku privrede, što podrazumeva produženi rok otplate do pet godina i duži grejs-period od dve godine.

Kako je saopštilo Ministarstvo finansija, ukupno trajanje kredita je do 24 meseca grejsa i do 36 meseci otplate, uz kamatnu stopu od jedan procenat na godišnjem nivou. Maksimalan iznos kredita za preduzetnike i mikro-preduzeća je do 20 miliona dinara, za mala preduzeća do 80 miliona dinara i za srednja pravna lica do 180 miliona dinara. Najviši iznos odobrenog kredita može biti do 80 odsto ostvarenih poslovnih prihoda po poslednjem predatom finansijskom izveštaju.

Mirko Vučinić, direktor novosadskog udruženja "Panontransport", kaže da se, prema anketi koju je ovo udruženje radilo među prevoznicima, gubici procenjuju na oko 135 miliona evra za tri meseca. U Srbiji inače ima registrovanih oko 10.000 auto-prevoznika.

On kaže da je svaka pomoć dobro došla, ali da su oni tražili i subvencije na nivou fiksnog troška od 30 do 40 dinara po kilometru koji nije pređen za vreme vanrednog stanja i da se smanje akcize na gorivo.

- Fiksni troškovi su veliki. Nemamo dovoljan promet da pokrijemo sve troškove. Škole ne rade, nema prevoza učenika, a ljudi izbegavaju da putuju zbog straha od virusa korona, tako da se do septembra ne očekuje povećanje prometa. Osim toga, međunarodni putnički saobraćaj je u kolapsu - kaže Vučinić.

Goran Aleksić, generalni direktor udruženja "Srbijatransport", kaže da je navedena mera za očuvanje likvidnosti samo privremenog karaktera i da država mora izaći sa nekim trajnijim rešenjem kako bi pomogla poslodavcima i kao bi očuvala delatnost javnog prevoza. On ističe da je ova delatnost i pre pandemije bila u krizi jer 31 odsto prihoda daju državi kroz PDV, poreze i akcize. Akcize su, prema njegovim rečima, najveće u regionu i za oko deset evro centi veće nego u zemljama Evropske unije.

Aleksić ističe da su gubici za vreme vanrednog stanja, kada je javni prevoz bio ukinut, iznosili 40 odsto prihoda koje su ostvarivali u istim mesecima prethodne godine. Prema njegovim rečima, prosečni mesečni prihod ovog sektora pre vanrednog stanja iznosio je oko 46 miliona evra.

Firme imaju problem da očuvaju likvidnost. Potrebno je održavati vozni park, a o obnovi u narednom periodu ne mogu ni da razmišljaju. Osim toga putnički transport još nije vraćen u normalu, broj putnika je proteklog meseca bio manji za oko 30 do 40 odsto.

I transport robe je pretrpeo gubitke. Aleksandar Spasić, iz Udruženja za međunarodni transport, kaže da prevoznici jesu radili sve vreme od uvođenja vanrednog stanja. Ali sa smanjenim kapacitetima za oko 30 odsto jer je u poslednja tri meseca bilo manje uvoza, a i izvoz je bio otežan. Posle ukidanja vanrednog stanja transport je malo pojačan. Ova delatnost nije obuhvaćena dodatnim merama za likvidnost u vidu povoljnijih kredita kod Fonda za razvoj, ali kao i prevoznici u putničkom saobraćaju smatraju da je potrebno da država smanji akcize na gorivo. U transportom sektoru posluje oko 10.000 firmi, od čega u međunarodnom transportu 1.700. Njihov godišnji obrt je bio oko milijardu evra, procenjuje Spasić.

Koliki su gubici u saobraćaju ilustruju podaci Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, objavljeni krajem marta. Dakle, za 15 dana vanrednog stanja u teretnom međunarodnom drumskom saobraćaju prihodi su smanjeni za oko 50 odsto, jer je dvostruko produženo vreme transporta, a gubici na 40 miliona evra. Gubici u putničkom autobuskom saobraćaju, unutrašnjem i međunarodnom tada su procenjeni na 28 miliona evra.

Izvor: Vebsajt Politika, Marijana Avakumović, 12.06.2020.
Naslov: Redakcija